StoryEditor
HrvatskaUnatoč vojsci nezaposlenih

Apsurdi na tržištu rada: zbog nedostatka kvalitetnih radnika, poslodavci ih prisiljeni mamiti teretanama i wellnessom

Piše Dražen Gudić
10. rujna 2016. - 23:47
Opatija_i_Rijeka_wellness_i_zdravlje

Hrvatska je na visokom trećem mjestu zemalja u istočnoj Europi u kojima poslodavci sve teže nalaze kvalitetnu radnu snagu. To je pokazalo istraživanje Bloomberga, koje potvrđuje da slabije razvijeni dio Europe više nije oaza jeftine radne snage. Na prvom mjestu zemalja s manjkom radnika je Latvija, a na drugom je mjestu Češka. O razini problema govori podatak da se u Češkoj broj nepopunjenih radnih mjesta povećao za 166 posto u dvije godine, a u Latviji se utrostručio samo u zadnjoj godini.

U dijelu Europe koja je bila poznata po niskoj cijeni rada događaju se velike promjene pa se potencijalne radnike mami višim plaćama i raznim drugim povlasticama, poput besplatnog smještaja, vaučera za teretane i wellnesse... Ekonomisti takve promjene objašnjavaju tranzicijom i demografijom, odnosno činjenicom da se liberalizacijom dogodio odljev ljudi s kvalitetnijim znanjima prema Zapadu.

Loše obrazovanje

Hrvatska je u ovoj priči fenomen za sebe, jer, za razliku od Latvije i Češke, pa i još nekih zemalja, istodobno muku muči s visokom stopom nezaposlenosti. Još uvijek se, naime, više od 210.000 ljudi kod nas prijavljuje na burzu rada.

A prema Bloombergu, u Hrvatskoj se broj nepopunjenih radnih mjesta stalno povećava i od 2014., dakle u nepune dvije, porastao je za cijelih 70 posto.

Stručnjaci poput predsjednice HUP-a Gordane Deranje, negirajući teoriju kako kod nas ljudi naprosto ne žele raditi (uopće ili za mala primanja), ističu da je manjak kvalificirane radne snage puno širi problem od visine plaća. Razloge, kažu, treba tražiti u demografskoj situaciji i iseljavanju u potrazi za boljim životom, a na sve to još valja pridodati i neadekvatno obrazovanje. Veliko je pitanje, stoga, što je u Hrvatskoj ostalo na tržištu rada i koliko su nezaposleni iskoristivi.

Još nešto je specifično za Hrvatsku. U široj regiji primjetan je rast plaća, ali on se u Hrvatskoj nije dogodio. To se tumači činjenicom da se javni sektor nije prilagodio u krizi pa se sve prelilo na privatni sektor.
Rast plaća nije rješenje problema manjka radne snage, ističe Gordana Deranja, veći je što edukacija nije adekvatna. I još nešto – uvoz radnika. U cijeloj Europi to je liberalizirano, a jedino se u Hrvatskoj još vode beskrajne igre s kvotama.

Najbolje se to vidi u graditeljstvu, koje se u vrijeme krize gotovo prepolovilo, a konkurentnost bitno smanjila gubitkom stručne radne snage i izostankom referencija na gradnji većih i složenijih objekata.

Kvote za strance

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem 2015. godine bilo je nešto manje od 20 tisuća nezaposlenih iz sektora graditeljstva. Ipak, nedostatak radne snage u graditeljstvu jedan je od gorućih problema. Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze, upozorava da "dođu li u Hrvatsku veći i značajniji projekti, za koje postoje naznake, oni neće biti provedivi zbog problema radne snage".
Radnika deficitarnih struka je na Zavodu za zapošljavanje puno, ali poslodavci ih ne uspijevaju naći. Neki rade na crno, drugi su na radu u inozemstvu, a ostatak nije zapošljiv.

Odlukom Vlade o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca 2015. nije bilo predviđeno novo zapošljavanje stranaca u graditeljstvu i brodogradnji iako su na tome inzistirali HGK, HOK i HUP. U ovoj godini za novo zapošljavanje stranaca odobreno je 2300 dozvola koje su razgrabljene za dan. Najveći broj dozvola, njih 1500, pripao je sektoru brodogradnje, a građevinari su kvotu od 500 radnika ocijenili "neprihvatljivo premalom jer tržište građevine traži nekoliko tisuća novih radnika".

Osjetno nedostatan broj stručnjaka bilježi i IT sektor. Zbog odljeva radne snage i nekonkurentne porezne politike, ali ponajviše zbog činjenice da obrazovne institucije ne "proizvode" dovoljno stručnjaka koji vladaju potrebnim tehnologijama da bi ih brzo zaposlili, i to po iznadprosječnim uvjetima. Kao jedini izlaz ostaje obrazovanje unutar tvrtke, ističe Milan Puvača, član Upravnog odbora CISEx-a.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. rujan 2020 05:53