StoryEditor
Hrvatskadan nestalih osoba

Andrej Plenković se pozvao na Vladu Gotovca i današnji dan u Glini nazvao danom zova savjesti poručivši da Hrvatska neće stati u potrazi za nestalima

Piše Hina
30. kolovoza 2021. - 17:51

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak iz Gline da Hrvatska neće stati u potrazi za nestalima, da će inzistirati na suradnji sa Srbijom tako da informacije iz njihovih arhiva ne budu samo reciklirana saznanja, nego svježe informacije koje će olakšati pitanje nestalih.

Na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu Plenković je u Glini okupljene podsjetio na povijesni govor Vlade Gotovca prije 30 godina ispred komanade 5. vojne obasti JNA u Zagrebu, kada je poručio da će “agresorski generali umrijeti u pustoši svojeg mrtvog srca i da će ih se sramiti njihove obitelji”

image
Povijesni govor Vlade Gotovca prije 30 godina ispred komanade 5. vojne obasti JNA u Zagrebu
Goran Mehkek/Cropix

S tim u vezi premijer je rekao da bi se današnji dan mogao nazvati i “danom zova savjesti” te da Gotovčeve riječi u tom smislu danas zvuče još snažnije, jer da nedostatak informacija i danas otežava pronalazak žrtava.

Zahvalio je Plenković svim majkama iz pokreta Bedema ljubavi i obiteljima svih umrlih i nestalih, koji, rekao je, kroz ljubav i našu zahvalnost za stečenu slobodu zauvijek žive u našim srcima.

image
Andrej Plenković: Nema posustajanja, nećemo stati tragati za još 1858 nestalih i smrtno stradalih osoba
Ranko Šuvar/Cropix

Poručio je to i Sandri Rapčak koja je u emotivnom govoru prije njega rekla kako osjeća da je u društvu “dosadna” s potrebom da nađe svojeg oca Borisa, bez kojeg je morala odrasti.

"Nema posustajanja, nećemo stati tragati za još 1858 nestalih i smrtno stradalih osoba”, rekao je premijer.

Grlić Radman: Srbija nosi krivnju i odgovornost Miloševićevog režima

U ime Saveza udruga obitelju zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja predsjednica Ljiljana Alvir je rekla da neki traže svoje članove 26 godina, neki 30, da su mnogi umrli, neki više nemaju snage i muči ih i boli što će potragu morati prenijeti na svoju djecu ili unuke. Obratila se EU riječima: “Zaštite nas, mi smo dio europske obitelji, ne dopustite da se prijeđe preko ovog pitanja”.

Zamolila je hrvatske institucije da budu čvršće prema Srbiji, jer kako je rekla "nema ustupaka dok se ne riješi ovo pitanje, nema nikakvog izgovora za ulazak Srbije u Europsku uniju”. Poručila je svima koji imaju saznanja o stradanjima nestalih, o pojedinačnim grobovima, masovnim grobnicama, premještanim grobovima da se jave institucijama i prenesu svoja saznanja.

“Ako se bojite za sigurnost sebe i svojih, ako vam netko prijeti, postoje načini da dostavite informacije”, poručila je Alvir.

image
Fotografije nestalih osoba
Ranko Šuvar/Cropix

Gradonačelnik Gline Ivan Janković prošao je iskustvo s ekshumacijom tijela svojeg djeda i rekao je da tim više suosjeća sa svima koji tragaju za članovima svojih obitelji koji su nestali samo zato što su se našli na putu velikosrpskom agresoru. Istaknuo je da su svi njihovi životi utkani u slobodu Republike Hrvatske.

U Glini su danas bili i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji je uoči skupa u ime Vlade položio vijenac ispred glinskog spomenika Suza.

On je rekao kako podstoje dokazi za ubojstva, ratne zločine, da počinitelji moraju odgovarati, da postoje arhivi o zatočenima i nestalima i masovnim grobnicama i da oni bi trebali postati dostupni tijelima hrvatskog pravosuđa. Ustvrdio je da on kao ministar vanjskih poslova koristi svaku mogućnost foruma o ljudskim pravima i kod UN-vog povjerenika za ljudska prava i na odborima za ljudska prava UN-a, kao univerzalnog čuvara međunarodnog poretka i mira, “da se čuje da je Srbija zemlja koja nosi tu krivnju i odgovornost Miloševićevog režima, te da bi trebala surađivati”.

image
 Milorad Pupovac: Na prostoru bivše Jugoslavije još se uvijek traži 9969 nestalih osoba
 
Robert Fajt/Cropix

“Kad smo bili u Luksemburgu na međuvladinoj konferenciji o otvaranju i zatvaranju poglavlja za predstupanje Srbije EU ja sam Vijeću za vanjske poslove i njihovoj Vladi jasno rekao da u njihovoj prezentaciji postignuća treba biti i rješenje pitanja nestalih i veličine ratnih zločina i problem nesuradnje s Haškim sudom i negiranje zločina genocida u Srebrenici”, rekao je Grlić Radman. Istaknuo je da to nije samo bilateralno pitanje već i pitanje pravne stečevine, da je aktivnost Srbije teško potaknuti, da oni to ne žele, a da bi se u stvari “Srbija trebala suočiti s prošlošću i u interesu svoje budućnosti, da buduće generacije oslobode te krivnje, da teret rješavanja pitanja nestalih osoba, odštete logoraša ne ostane njima, već da otvore arhive i time se postigne pravda i olakšaju naši odnosi”.

image
Stipo Mlinarić: Tužbom za ratnu odštetu Hrvatska bi prisilila Srbiju da preda dokumente s podacima o nestalima
Damjan Tadić/Cropix
Milorad Pupovac: Usporeno je traženje nestalih

U povodu Međunarodnog dana nestalih osoba predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac poručio je u ponedjeljak da je u proteklih nekoliko godina došlo do ozbiljnog usporavanja procesa traženja nestalih te kako Hrvatska i Srbija moraju poraditi na suradnji po tom pitanju.
"Za još uvijek brojne obitelji koje traže svoje najbliže dan obnavljanja bolnih sjećanja i dan razočarenja u rezultate traženja njihovih nestalih srodnika. Za sve one koji se bave pitanjem nestalih ovaj je dan prilika za javno osvješćivanje i priznavanje činjenice da je u proteklih nekoliko godina došlo do ozbiljnog usporavanja procesa traženja nestalih. Naročito u prošloj i ovoj godini", navodi u priopćenju.
Dodaje i kako žele osvijestiti potrebu za ubrzavanjem procesa traženja nestalih, njihove ekshumacije i identifikacije, neovisno o nacionalnosti.
Na prostoru bivše Jugoslavije, kako navodi, još se uvijek traži 9969 nestalih osoba.
"Značajan dio od ovog broja otpada na nestale u ratu u Hrvatskoj, njih još 1968. Od toga broja Hrvatska traži 1850 (od čega su za 850 pronađeni ostaci koji još nisu identificirani). Republika Srbija traži 1606 nestalih osoba (od čega za njih 647 zahtjevi nisu podneseni prema kriterijima Međunarodnog crvenog križa i nalaze se na 'operativnoj listi')", ističe Pupovac.
Naglašava kako te brojke pokazuju da je potraga za nestalima stvar odgovornosti i Hrvatske i Srbije te da uspješnost procesa ovisi o suradnji.
"Ta je suradnja zastala i u definiranju protokola o suradnji i u potrebnim sastancima na odgovarajućem političkom nivou. Zbog tog zastoja trpi i humanitarna strana posla potrage za nestalima i politički odnosi između Hrvatske i Srbije", naglašava predsjednik SNV-a.
Iz SNV-a smatraju da je nakon tri desetljeća potrebno usmjeriti se na ravnopravnost nestalih u skladu s pravilima Međunarodnog crvenog križa, bez obzira na nacionalnost te da se pitanju nestalih pristupi kao humanitarnom pitanju i jednom od načina doprinosa izgradnji povjerenja u odnosima Hrvatske i Srbije. Također, kako se navodi u priopćenju, hrvatski i srpski predstavnici trebaju stvoriti proceduralni okvir za razmjenu informacija kao i surađivati u ekshumaciji i identifikaciji, što bi otklonilo zastoj do kojeg je došlo u proteklih nekoliko godina. (Hina)

 
Stipo Mlinarić: Rješenje je tužba protiv Srbije

kako je jedini način koji bi mogao dovesti do pronalaska nestalih branitelja i civila u Domovinskom ratu tužba protiv Srbije.
"Jedini način na koji možemo prisiliti Srbiju da nam kaže gdje su premještali ostatke ubijanih hrvatskih branitelja i civila je međunarodna tužba, uz angažman međunarodnog pravnog tima, koji bi tužio Srbiju za ratnu odštetu, porušena hrvatska sela i gradove, crkve, od nestalih do logoraša koji su proveli tisuće dana po srbijanskim logorima”, rekao je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba pred Zidom boli na zagrebačkom groblju Mirogoju.
On je kazao i kako bi tužbom za ratnu odštetu Hrvatska prisilila Srbiju da preda dokumente s podacima o nestalima, koji bi doveli do njihova konačnog pronalaska te da je dužnost države da pomogne stradalničkim obiteljima, kako bi napokon mogle pokopati svoje mrtve.
Kritizirao je nerad vladajuće koalicije rekavši da njezin glavni stup čine "oni koji bi mogli imati spoznaje o nestalim hrvatskim vojnicima i civilima tijekom velikosrpske agresije Hrvatsku. Ovakav način rada Vlade u posljednjih trideset godina, nažalost, rezultirat će time da ni sljedećih trideset nećemo pronaći naše nestale. Zakon o nestalima iz 2019. godine predstavljen je kao nešto najveće što je ova Vlada napravila, ali to nije bilo dobro jer nije donijelo nikakve rezultate", poručio je zastupnik DP-a. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. svibanj 2022 15:57