StoryEditor
Hrvatskaigre velesila

Amerikanci, Rusi i "crne rupe": priča o neobičnom nalazu u ribarskoj mreži puno je ozbiljnija nego se to činilo na prvu

Piše Jadran Kapor
20. siječnja 2020. - 11:20
Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Dvije podmornice Crnomorske flote, Krasnodar i Stary Oskol, početkom 2020. godine privest će kraju svoj raspored u sklopu stalne mediteranske skupine ruske mornarice – javila je sredinom listopada ruska agencija TASS.

Ta je vijest za domaću javnost bila nevažna sve do prije desetak dana kada je hrvatski ribar Darko Kunac Bigava kočom na 140 metara dubine “ulovio” sofisticirani NASA-in akustični lokator; hidrofonsku stanicu koju je nespretno izgubio američki vojni brod USNS “Bruce C. Heezen”, specijaliziran za oceanografska istraživanja.

Internet portal morsk.hr poslao je MORH-u upit o kakvoj se aktivnosti vojnog istraživačkog broda radi, a odgovor ih je sablaznio jer ih je hrvatsko Ministarstvo obrane uputilo da upit postave - veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu.

Strogo povjerljiva aktivnost

Ono što je sablaznilo novinare, u diplomatskim krugovima nije moglo biti jasnije izrečeno – riječ je o strogo povjerljivoj aktivnosti. Američkoj naravno, jer bi MORH u suprotnom samo rekao da iz sigurnosnih razloga na to pitanje ne može odgovoriti i ne bi novinare upućivao na strano diplomatsko predstavništvo koje na to pitanje, koje se izravno tiče Pentagona, ni formacijski ne smije odgovarati. Stvar se nastojala ispeglati kroz ugledni američki časopis Forbes, koji je potvrdio da je američki brod, u suradnji s hrvatskim vlastima, obavljao oceanografska istraživanja.

Htjelo se tako ostaviti dojam da je sve rađeno u civilne svrhe. Jedino što, eto, civilne vlasti u Hrvatskoj ne znaju odgovoriti na novinarsko pitanje. Treba napomenuti da je navodno civilno istraživanje američkog vojnog broda nadzirao časnik HRM-a. Hrvatska je tako u cijeloj stvari aktivni promatrač. Aktivan jer se sve događa u njezinu akvatoriju i jer je na brodu hrvatski časnik, a promatrač zato što se ona tu - ništa ne pita.

Da američke podmornice krstare Jadranom nije nikakva tajna, niti tu ima išta čudno. Jadransko je more sa svih strana zatvoreno zemljama NATO saveza. No, Otrantska vrata, dovoljno duboka i široka, dopuštaju da se kroz njih ušulja i poneka neautohtona “riba”. Iskreno, Hrvatska, kao i Albanija i Crna Gora, tom se sigurnosnom izazovu mogu suprotstaviti jedino - mrežama plivaricama. Ruske podmornice unaprijeđene treće generacije klase Kilo, kakve su Krasnodar i Stary Oskol, hrabri ribari poput Bigave neće zaustaviti, a mornarice ovih triju zemalja vjerojatno neće ni primijetiti.

Mala, ali dobro naoružana

Nisu Amerikanci klasi Kilo tek tako prišili nadimak Black Hole (crna rupa). Ova se klasa dizel-električnih podmornica, uz stalna osuvremenjavanja, proizvodi već 30 godina. Riječ je o veoma tihoj, razmjerno maloj podmornici od nešto preko 70 metara duljine, s 52 člana posade. Namijenjena je za aktivni napad, prije svega u plitkim morima jer se operativno kreće na dubinama oko 200, a najviše 300 metara. Pri zaronu dostiže brzine od 17 do 25 čvorova, a na maloj brzini pod vodom može prijeći do 400 nautičkih milja. Izronjena ili u djelomičnom zaronu može prijeći puno veću udaljenost, u rasponu od 6 do 7 tisuća milja.
Zastrašujuće je pak naoružanje koje ova podmornica može upotrijebiti.

Primjerice “superkavitacijska” torpeda VA-111; podvodne “rakete” koje dostižu brzine oko 200 čvorova. Svemu tome treba dodati i paket vrlo sofisticiranih senzora. Ono što je za sada sigurno jest da nose krstareće rakete klase Kalibr. Njima su, Amerikancima pod nosom, gađali ISIL-ove položaje u Siriji. Domet podmorničke varijante ovih raketa zapadni vojni stručnjaci procjenjuju na 1400 kilometara.

Ako s bilo koje točke našeg dijela Jadrana šestarom na karti odmjerite tu udaljenost, shvatit ćete da se radi o veoma ozbiljnoj prijetnji. Iz dubrovačkog akvatorija mogao bi se dosegnuti Berlin ili Varšava, a već smo spomenuli da se klasa Kilo lijepo snalazi i u plićim vodama, kakve su na sjevernom Jadranu. Američki mornarički institut (USNI) navodi da Crnomorska flota ima šest unaprijeđenih i jednu običnu podmornicu klase Kilo, a samo se četiri podmornice doista nalaze u Crnome moru. Krasnodar i Stary Oskol stacionirani su u sirijskoj bazi Tart. Potvrdio je to prošle godine i ugledni vojni portal Jane’s. Je li onda baš slučajno da se hidrofonska stanica našla jugoistočno od Mljeta?

Iako je Jadran okružen zemljama NATO saveza, on je geostrateški bio i ostao zona pritiska jer povezuje Mediteran i Srednju Europu. Ruski interesi na Mediteranu nisu ograničeni samo na baze u Siriji te na utjecaj u Libiji. Crna Gora je 2016., dakle nedavno, bila na udaru ruske obavještajne službe. Navodno su u vrijeme tadašnjih izbora pokušavali organizirati državni udar u nama susjednoj zemlji, pa su akteri tog događaja u međuvremenu dobili ukupno 70 godina zatvora.

Ruski interesi na Balkanu

Ovih dana pak u Crnoj Gori traju sukobi oko imovine Srpske pravoslavne crkve, koja je 1918. odlukom srpske vlasti anektirala do tada autokefalnu Crnogorsko-primorsku mitropoliju. U čitavu raspravu aktivno se uključio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić. Srbija, uostalom, financira i aktivno podržava prosrpske stranke u Crnoj Gori. Srbija gaji latentnu težnju za izlaskom na more, a u tome je Rusija iz vlastitih interesa podržava. Ako pogledate na kartu i "spojite" Banju Luku, Podgoricu, Prištinu i Skoplje, dobit ćete prilično ravnu liniju fronte ruskog utjecaja.

HRVATSKA IZABRALA STRANU NATO I FRONTEX

Snagama NATO-a u interesu je da Jadransko more zatvore za ugroze kakvima, primjerice, prijete ruske podmornice, ali dakako i od svih ostalih ugroza za sigurnost plovidbe. Koliko je u njezinoj tehničkoj moći, Hrvatska u tome ipak sudjeluje i na javno poznatoj razini. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je na konferenciji koju je 2018. organizirala Slobodna Dalmacija predstavio mogućnosti nadzornog sustava koji provodi FRONTEX, a Ministarstvo mora u studenom je (do kraja godine) produljilo ugovor s Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA) za korištenje bespilotnih nadzornih helikoptera koji su operirali s aerodroma na Braču. Riječ je o malom besposadnom helikopteru Camcopter S-100 koji s 45 kilograma nadzorne opreme može ostati u zraku i do deset sati.

#JADRAN#PODMORNICA#RIBAR#SAD#RUSIJA

Izdvojeno