U javnoj debati o prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, u sjeni iznajmljivača i vrućih turističkih tema koje mnogima egzistenciju znače, ostale su nadležnosti suvlasnika zgrada koje se bitno mijenjaju. Ukratko, suvlasnici zgrade od prvog siječnja imat će veću odgovornost u upravljanju zajedničkim dijelovima negoli su je imali do sada.
Najveća novost je da zgrada dobiva pravnu osobnost, vlastiti OIB. Pojednostavljeno, zgrada će funkcionirati kao tvrtka, a predstavnik suvlasnika, odluči li se tako, može biti njezin zaposlenik. Dalje; ta će "zgrada tvrtka" sa svojim bankovnim računom, imati normalne ekonomske i pravne relacije s upraviteljom zgrade, izvođačima radova svih vrsta, a u njeno će ime suvlasnici obavljati sve što im donosi svakodnevica po pitanju održavanja i popravaka zajedničkih dijelova.
Do sada su suvlasnici da bi ostvarili takva prava, morali osnivati udruge, na što su se tek rijetki odlučili zbog silne papirologije i procedura koje prate njihovo djelovanje. Osim toga, često se predstavnik stanara za određene poslove koje je trebalo obaviti na zgradi, izlagao vlastitim OIB-om, što znači i osobnom imovinom. Takva praksa od 1. siječnja 2025. odlazi u povijest.
Hitni popravci
I zakonski minimum pričuve po kvadratu raste. Inflacija je napravila svoje što je zakonodavac ispravno uvažio. Značit će to za stanare veće izdvajanja na zajednički račun, ali ruku na srce s pokojnom kunom i pedeset i četiri lipe po metru četvornom stana, kako se to sada definira, ionako se moglo napraviti malo i ništa.
Prijedlogom zakona se prvi put uvodi zajednica suvlasnika koja ima svoju pravnu osobnost, što odgovornost stanara, istaknuli smo, podiže na višu razinu. To znači da se neće više tek tako donositi odluke o zahvatima na zgradi i izbivati sa sastanaka suvlasnika: zakonski okviri su u tom smislu čvršći nego su bili, a zajednicu suvlasnika s pravnom osobnošću mogu nadgledati i kontrolirat će nadležne državne institucije. Zato će se sigurno i transparentnije poslovati zajedničkim sredstvima.
Kako je naveo ministar Branko Bačić, u proteklih tridesetak godina uočeni su nedostaci po pitanju potrebne većine suvlasnika koji odlučuju o pojedinim aktivnostima i radovima na upravljanju i održavanju zgrada i sada će ta potrebna većina biti smanjena, primjerice kada su u pitanju hitni i nužni popravci, investicijsko održavanje zgrada, kao i imenovanje upravitelja, predstavnika suvlasnika. No ono što je izostalo jest da se ta potrebna većina prikuplja putem e-mail poruka, a ne od vrata do vrata, tražeći potpise, što predstavnicima stanara u velikim zgradama zadaje prilično glavobolje i usporava važne popravke, naročito kad se moraju provesti istog trena da ne bi došlo do još veće štete.
Ugrađivanje liftova
Bitna je novost i da će sve zgrade koje imaju tri kata ili više po posebnom programu moći ugrađivati liftove. Država će participirati s 33 posto vrijednosti ugrađivanja lifta. Također, s obzirom na stanje fasada u središtima i jezgrama gradova, posebnim programom će biti regulirano i Vladino sufinanciranje obnove tih fasada, također s udjelom od 33 posto.
Uvode se i kazne, ako suvlasnici samovoljno dograđuju višestambene zgrade, što je često slučaj u velikim gradovima, kada stanari uzurpiraju zajedničke terase ili zatvaraju lođe i balkone.