| Brčić je prekršio sve zakone i međunarodne konvencije, kao i zakone vlastite vojske, za koju se zdušno borio, kaže admiral Budimir |
| piše denis krnić |
 |
S “Pule” se pucalo i na hidrogliser europskih promatrača, koji je u Splitskom kanalu plovio prema Dubrovniku. Kapetan Brčić na splitskom je Županijskom sudu u odsutnosti osuđen na 15 godina zatvora, zbog zločina protiv civilnoga stanovništva, a krajem prošle godine, na osnovi hrvatske međunarodne tjeralice, u Rimu ga je uhitila talijanska policija.
- Nisam učinio ništa loše i ništa što nisam smio napraviti. Ako Hrvatska smatra da sam kriv, neka po pravilima međunarodne pravne suradnje dostavi optužnicu na ocjenu državnom tužilaštvu Crne Gore i neka mi se onda sudi pred crnogorskim sudovima – izjavio je u utorak Brčić.
Tjeralica još aktualna
Paljbu po Braču i Šolti opravdao je “uzvraćanjem vatre po obalnoj artiljeriji, pri čemu se nisu gađali civilni objekti”, a napad na plovilo mirovnih promatrača EU-a, Brčić je okarakterizirao kao “upozorenje nepoznatom plovnom objektu, koji nije odgovarao na radio-pozive”.
Činjenica da je sud u Rimu odbio izručiti Brčića, za hrvatsko pravosuđe ništa ne mijenja. Premda nije izručen, Brčić nije oslobođen krivnje, niti je to, na kraju krajeva, u nadležnosti talijanskoga sudišta.
Kako nam je rečeno na splitskom Županijskom sudu, kapetan zlokobnoga razarača JRM-a, pravomoćno je i u odsutnosti osuđena osoba, za koju i dalje vrijedi međunarodna tjeralica. Brčić ujedno ima pravo na ponavljanje postupka, a sukladno dogovoru pravosudnih instanci Hrvatske i Crne Gore, može pristupiti sudu u Splitu i dati izjavu. Hoće li biti i zadržan u pritvoru, također je stvar međudržavnoga dogovora.
Admiral HRM-a u miru Ante Budimir, koji je 1991. godine sudjelovao u stvaranju hrvatskih pomorskih snaga, dobro se sjeća lika i djela crnogorskoga časnika.
- To je bio čovjek kojemu je bilo stalo samo do vojske, a ne do naroda. Prva zapovijed nekadašnje JNA bila je da se sve naredbe moraju izvršavati, osim naredbe da se puca na narod. Brčić ne samo da je prekršio sve zakone i međunarodne konvencije, nego je prekršio i zakone vlastite vojske, za koju se tako zdušno borio. Brčić je svojedobno izjavljivao kako nije bio na brodu u trenutku kada se pucalo po otocima. Pa i da nije bio, to ne mijenja činjenicu da je zapovjednik broda i da je odgovoran za ono što se na brodu događa – kazao je Budimir.
PovlačenjePaljbu po otocima Brčić je u slavodobitnom povratku u Podgoricu opravdao i riječima kako se radilo o “pomoći brodovima JRM-a u povlačenju”. |
Talijani bez odgovora na izručenjeZbog ratnog zločina nad civilima, Ilija Brčić (56) osuđen je na 15 godina zatvora na Županijskom sudu u Splitu 1993. godine, a presudu je godinu dana poslije potvrdio Vrhovni sud. Predsjednica sudskog vijeća koje je donijelo presudu bila je Marica Šćepanović, sadašnja v.d. predsjednice Županijskog suda u Splitu. - Od talijanskih vlasti još nismo dobili pismeni odgovor na zahtjev za izručenjem te ne bih željela ništa komentirati - kazala nam je Šćepanović. |
Brčić: Hrvatsko obalno topništvo prvo je otvorilo vatruBivši oficir JNA Ilija Brčić odbacio je u utorak optužbe hrvatskog pravosuđa da je kao zapovjednik bojnog broda JNA 1991., počinio zločin nad civilnim stanovništvom rekavši za crnogorski list da je on uzvratio vatrom tek kada je na njega pucalo hrvatsko topništvo. Brčić je prošlog tjedna, po povratku iz Italije koja ga je odbila izručiti Hrvatskoj, rekao da je spreman na suđenje u Hrvatskoj u mogućem obnovljenom postupku jer "zna da nije kriv" za ono što ga se tereti i jer "ima povjerenja u sadašnje hrvatsko sudstvo". "Apsolutno je netočno da sam uradio bilo što što se kosi sa Ženevskom konvencijom, pravilima i običajima rata", kazao je Brčić za podgoričke Vijesti. Objašnjavajući šta se dogodilo 14. i 15. studenog 1991. godine, Brčić je kazao da je ratni brod "Pula", kojim je on zapovijedao, tada jedini put tijekom rata u bivšoj SFRJ jedini put uporabio naoružanje. "Moj brod je tada bio u akvatoriju otoka Vis. Prateći radijsku postaju, doznali smo da je plovni sustav Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), takozvana Taktička grupa "Split", koja je bila pred Splitom, bila u dosta teškom položaju jer su bili pred udarom vatre obalske artiljerije hrvatsklih snaga... Čak su improviziranim torpedom pogodili i teško oštetili jedan brod - patrolni čamac PČ-176 "Mukos" na kojem su poginula trojica mornara. Stoga smo se mi našim brodom uputili k tjesnacu Splitska vrata sa namjerom da na sebe navučemo dio vatre hrvatskih snaga. Kada smo se približili na 7-8 milja otocima Šolta i Brač došli smo pod udar vatre hrvatskog topništva", rekao je Brčić. Istaknuo je da je hrvatska strana prva pucala. "Dakle, oni su prvi pucali na nas, pa tek mi na njih, i to isključivo na položaje obalske artiljerije, a ne na civilno stanovništvo, kako se tvrdi u optužnici", kaže Brčić. Kapetan također tvrdi da nije točno da su s njegovog broda gađali hidrogliser s promatračima Europske unije, jer je tada, ustvrio je, bila na snazi blokada hrvatskih luka njegov je brod patrolirao između Visa i Šolte. "Upozoravali smo taj hidrogliser po svim pomorskim pravilima i kada nismo dobili odgovor, opet po pravilima, gađali smo s nekoliko hitaca u njihov pramac. Tek tada smo od njih dobili odgovor, prišli im i kada smo vidjeli zastavu EU, pustili smo ih da idu dalje", navodi Brčić. "To su bila ta jedina dva dana kada je moj brod uporabio oružje", rekao je Brčić, dodajući da se trenutno odmara od "dugog odmora u talijanskom zatvoru" i očekuje da se vrati na posao. |
