Jedna zagrebačka obitelj s ljetovanja u Staroj Novalji vratila se krajem kolovoza ljutita i u nevjerici. Ne zbog gužve ili cijena, već zbog nečega što im, kažu, nikada prije nije palo na pamet: da će im netko zabraniti kupanje u moru. Pogotovo ne uz uređeni lungomare koji se proteže duž cijele uvale, povezujući popularnu plažu Planjka-Trinćel i staro trajektno pristanište, odnosno uvalu Drljanda. Na tom potezu uz obalu nalazi se popriličan broj betonskih molova, od kojih su mnogi neposredno ispred stambenih i apartmanskih objekata.
Obitelj je i sama vlasnik apartmana u Staroj Novalji pa im tamošnja obala nije nepoznata. No, kada je Zagrepčanka pokušala pristupiti jednom od njih, tada ju je, kaže, zaustavila žena iz kuće iznad mola i poručila joj da se ondje ne smije zadržavati ni kupati. Objašnjenje ju je dodatno iznenadilo: mol je, rekla joj je gospođa, sagradila njezina obitelj i zato je "njihov". Na njega su postavili ležaljke za svoje goste, ne ostavljajući mjesta za tuđe ručnike, torbe ili suncobrane. Štoviše, rekla joj je da, želi li se kupati, može otići na gradsku plažu - obližnji uski, neugledni pojas šljunka na kojem se gomila suha trava nanesena morem, piše Jutarnji list.
Nakon tog susreta Zagrepčanka je počela obraćati više pozornosti na ono što se događa duž šetnice. Fotografirala je niz molova i betonskih zahvata uz koje su, tvrdi, postavljene različite prepreke i sadržaji. Neki su ograđeni bočnim zidovima, na nekima su ležaljke, a ponegdje i tuševi koje koriste gosti privatnih apartmanskih objekata uz lungomare. Ono što je njoj izgledalo kao javni prostor uz more, na pojedinim se mjestima, kaže, ponašalo kao produžetak privatnog dvorišta.
Pitanje koje se ovdje nameće puno je šire od njezina konkretnog slučaja: može li netko tko živi ili iznajmljuje apartmane uz more doista svojatati mol ispred kuće i drugima zabraniti da ga koriste?
Odgovor je vrlo jasan: ne može.
Iz Gradske uprave Novalje ističu kako u pomorsko dobro ulazi i područje uz more, uključujući obalni pojas i šetnicu, more, molove, rive te druge građevine i objekte koji su trajno povezani s obalom i morem.
"Ako se građevina nalazi na pomorskom dobru u općoj uporabi, neovisno je li ta građevina riva, mol ili neki drugi objekt, nije dopušteno njezino privatiziranje niti samovoljno ograničavanje pristupa drugim građanima", navodi Ivan Peranić, pomoćnik pročelnika iz Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno uređenje Grada Novalje.
Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorsko je dobro opće dobro i namijenjeno općoj uporabi. Na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava, a građevine i drugi objekti trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost. Bez odgovarajuće pravne osnove nije dopušteno ograničavati ili isključivati njegovo korištenje niti ga zauzimati za sebe ili drugoga. Bez odgovarajuće pravne osnove nije dopušteno ograničavati ili isključivati njegovo korištenje niti ga zauzimati za sebe ili drugoga.
To znači da vlasništvo nad susjednom kućom ili apartmanom samo po sebi ne daje pravo na privatno korištenje tog prostora.
"Vlasnik stambenog ili apartmanskog objekta koji se nalazi uz obalu ne može se pozivati na vlasništvo nad kopnenom nekretninom kao osnovu za pravo korištenja mora, obale, mola ili drugog dijela pomorskog dobra kao vlastitog privatnog prostora", dodaje Peranić.
Jednako tako, nastavlja, sama činjenica da je određeni mol izgradila privatna osoba ili da ga određena osoba koristi dugi niz godina ne predstavlja osnovu za stjecanje vlasništva nad pomorskim dobrom niti, sama po sebi, daje pravo isključivanja drugih osoba iz njegove opće uporabe. Nije dopušteno ni postavljanje prepreka koje bi onemogućile ili otežale korištenje pomorskog dobra, osim ako za takvo ograničenje postoji odgovarajuća zakonska osnova. Također, nije dopušteno ni njegovo dodatno proširivanje.
"Izgradnja, proširivanje, betoniranje ili drugi zahvati na pomorskom dobru nisu dopušteni samo na temelju vlasništva nad privatnom nekretninom koja graniči s pomorskim dobrom. Pravo gradnje na pomorskom dobru imaju isključivo subjekti kojima je povjereno upravljanje pomorskim dobrom, odnosno Republika Hrvatska, županije te jedinice lokalne samouprave - gradovi i općine. Privatne osobe na pomorskom dobru mogu graditi isključivo ako su na to ovlašteni koncesijom te ukoliko su za te zahvate ishođeni svi potrebni akti", ističe.
Prema podacima kojima raspolaže Grad Novalja, na području naselja Stare Novalje nema izdanih koncesija ili akata za gradnju koji bi ovlaštenicima dopuštali gradnju na pomorskom dobru.
Ipak, to ne znači da se svaki postojeći mol može automatski proglasiti bespravnim. Grad upozorava da zakon predviđa mogućnost zadržavanja određenih ranije izgrađenih građevina, kao što su molovi, gatovi, sunčališta, istezališta, lukobrani, rive, građevine u lukama i drugi samostalni infrastrukturni objekti, vidljivi na digitalnoj ortofoto karti iz 2011. godine, pod uvjetima propisanima zakonom. Zato se status svakog pojedinog objekta mora utvrđivati zasebno.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dodaju kako "postojanje ranije dozvole ili činjenica da je mol zakonito izgrađen ne daje automatski pravo korisniku da ga koristi isključivo za sebe niti da brani pristup drugim građanima".
"Ako se radi o molu ispred privatne kuće za koje postoji dozvola za vezivanje plovila, korisnik ima pravo držati vezan brod, ali nema pravo zabraniti prolaz, sunčanje, zadržavanje ili kupanje drugim građanima u neposrednoj blizini ili na samom molu", navode iz Ministarstva.
Dodaju da zakon jasno razlikuje gospodarsko korištenje na temelju koncesije ili dozvole od protupravne uzurpacije.
"Zakonito korištenje pomorskog dobra temelji se na važećem upravnom aktu (koncesija ili dozvola) koji točno definira namjenu, primjerice iznajmljivanje ležaljki. Čak i kada netko ima dozvolu za iznajmljivanje ležaljki, on ne smije ograditi plažu ili mol niti uvjetovati pristup kupnjom usluge. Ležaljke se ne smiju unaprijed postavljati tako da onemoguće javni prolaz i korištenje pomorskog dobra", ističu.
Tko je onda zadužen reagirati kada se takva pravila ne poštuju? Grad Novalja objašnjava da jedinica lokalne samouprave vodi redovno upravljanje pomorskim dobrom, brine o njegovoj zaštiti i osiguravanju opće uporabe te može prijaviti uočene nepravilnosti. No, inspekcijski nadzor nije u nadležnosti Grada. Njega provode ovlašteni službenici Ministarstva i inspektori lučke kapetanije, dok nadzor nad održavanjem reda na pomorskom dobru provode pomorski redari.
Iz Ministarstva stoga poručuju da je svako saznanje o mogućem nezakonitom ograničavanju ili isključivanju opće uporabe pomorskog dobra, njegovom neovlaštenom zauzimanju, ograđivanju ili drugom protupravnom postupanju potrebno prijaviti nadležnom pomorskom redaru, odnosno inspektoru lučke kapetanije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....