StoryEditor
Crna kronikadvostruka mjerila

Željko Marušić: To što je napravio Marin Kamenički je prometni terorizam! Visoke kazne rezervirane su za obične ljude, a puno blaže za privilegirane

23. studenog 2020. - 16:31
Marin KameničkiRonald Goršić/Cropix

Nepravomoćna presuda Marinu Kameničkom (22) koji je prije par dana u Zagrebu osuđen na četiri i pol godine zatvora jer je u kolovozu 2018. Ilicom jurio 195 kilometara na sat u Mercedesu C 63 AMG i izazvao nesreću u kojoj su poginule dvije žene (jedna mu je bila djevojka), a jedan je muškarac ostao trajni invalid, izazvala je lavinu ogorčenja javnosti.

Ponovno se raspravlja o pravosuđu i neujednačenoj sudskoj praksi te "dvostrukim aršinima". Kamenički je priznao krivnju, a kao jednu od otegotnih okolnosti sutkinja je uzela i obijesnu vožnju. Javnost je ogorčilo i to što se doznalo da je tvrtka njegove obitelji bila donator HDZ-a. Svjedoci su govorili da se utrkivao s jednim drugim vozilom po centru Zagreba.

– Kazna ne smije biti odmazda. Posljedice nije moguće sanirati ni vratiti izgubljeno. Sud smatra da će kazna utjecati na optuženika i da se nakon izdržane kazne uključi u društvo – obrazložila je svoju odluku sutkinja.

Norma

Naravno, pravni će stručnjaci uvijek pronaći način da "opravdaju" postupke sudaca, ali kad se pogleda neujednačena praksa, nije čudo zašto su ljudi ogorčeni.

Najnoviji primjer dolazi iz Splita: prije par dana izrečena je nepravomoćna presuda 29-godišnjaku iz Glavica kod Sinja koji je osuđen na 4 godine i 8 mjeseci jer je pijan i drogiran vozio Golf, zabio se u rasvjetni stup zbog čega su otpala vrata, a iz auta je ispala njegova djevojka i na mjestu izgubila život.

image
Željko Marušić
Srđan Vrančić/Arhiv/Cropix

– To što je napravio Kamenički je prometni terorizam, a ne obijesna vožnja! On je supersportskim automobilom od dvije tone potegao 195 kilometara na sat Ilicom, prekršivši sve prometne i civilizacijske norme svijeta! Pritom nastala kinetička energija raste s kvadratom brzine i taj je cestovni bolid tada imao 15,2 puta (!) veću kinetičku energiju. Mercedes-AMG bio je u tom trenutku jurnjave usporediv s osrednjom avionskom bombom iz Drugog svjetskog rata! Kazna je, eto, "pravedno" određena ispod pet godina, pa kad je sutkinja u obzir uzela sve moguće olakotne okolnosti, "slučajno" je zaboravila jednu javno poznatu otegotnu. A to je da je dotični utemeljio neku udrugu za promicanje prometne sigurnosti, čak je svojim programom sigurne vožnje bio kod predsjednice države. A istodobno se ponašao suprotno, u ekstremnom intenzitetu. Kao kad bi netko osnovao udrugu za edukaciju i borbu protiv korištenja narkotika, tražio potporu od predsjednika, a potajice na veliko dilao heroin – žestok je Željko Marušić, ugledni prometni stručnjak.

Moćno zaleđe

Slučaj Kameničkog uspoređuje se sa slučajem Ivane Tene Gotovac Soldić, bivše djelatnice HAC-a, koja je u listopadu 2018. na pješačkom prijelazu, prolaskom kroz crveno svjetlo brzinom od 70 km/h usmrtila studenticu. Na Županijskom sudu u Splitu osuđena je na 10 godina, uz doživotnu zabranu vožnje automobila B kategorije! Vrhovni sud kaznu joj je "spustio" na sedam godina.

– Zašto je kazna (opravdano) bila tako visoka ako ne može ublažiti posljedice nesreće, a svi njezini prekršaji (kaznena djela) bili su znatno manje pogibeljni od jednog, ali nezamislivo velikog (brzinskog), koji je počinio Kamenički? Jurnjava masivnim automobilom brzinom od 195 km/h, u gradu, gdje je ograničenje 50, i to nailaskom na neugodni zavoj, prometno-tehnički neusporedivo je pogibeljnije od onoga što je napravila Gotovac Soldić, a mogućnost kontrole pijanog vozača pri 70 km/h i trijeznog pri 195 km/h, usto pred zavojem koji tom brzinom i u tim uvjetima ne bi svladao ni Niko Pulić, u oba je slučaja – nikakva! Zašto se na nju onda nije primijenilo isto pravilo, da stroga kazna ne ublažava posljedice i zašto joj je odrezana više nego dvostruka kazna za prekršaje (kaznena djela), koji zbirno nisu veći od gotovo nezamislive gradske jurnjave Kameničkog? Zato što se sudilo u Splitu ili okrivljenica nije imala "moćno zaleđe", nije bila nikakva estradna zvijezda i za nju se nitko nije založio?! To je ključni problem našeg pravosuđa. Očito je da imamo bipolarni sustav, dvostruka pravila, jer u praksi se vidi da su visoke kazne rezervirane za obične građane, a puno blaže za privilegirane – oštar je Marušić u svom komentaru.

Damir Primorac: Žalbeni sud ispravlja niži sud


Bivši sudac, a danas izvanredni sveučilišni profesor i odvjetnik dr. sc. Damir Primorac smatra da je problem u kaznenoj politici, a ne u propisivanju većih kazni.

– Vrlo često se u javnosti vodi rasprava o tome da su izrečene kazne preblage i da treba Kaznenim zakonom propisati veće. Mislim da nije problem u propisivanju većih kazni već u politici kažnjavanja. Na primjer, za kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu počinjeno s neizravnom namjerom kojom prigodom je prouzročena smrt jedne ili više osoba propisana je kazna zatvora od tri do 15 godina. Očito je da sudovi imaju široku ovlast pri odmjeravanju kazne, ali u praksi se vrlo često događa da se izriču kazne bliže donjoj granici, što je razlog učestale kritike sudova. Kod ovakvih djela treba znati da ona predstavljaju grubo kršenje prometnih propisa i iznimnu bezobzirnost i obijesnost u prometu, i da se ona ne mogu dogoditi savjesnim vozačima. Zato je zakonodavac za takve počinitelje i propisao visoke kazne – smatra Primorac, dodajući da su primjeri tzv. bezobzirnog postupanja u prometu, primjerice, vožnja dvostruko većom brzinom od dopuštene, upravljanje vozilom s visokim stupnjem koncentracije alkohola u krvi, prolazak kroz crveno svjetlo na križanju i drugo.

– Imajući u vidu da su svi takvi vozači svjesni rizika svoje vožnje te da pristaju na ugrožavanje prometa, jasno je kako sve te okolnosti ukazuju na veći stupanj krivnje i pogibeljnost kaznenog djela, a što sve treba biti od značajnog utjecaja i na visinu kazne. Treba raditi i na ujednačavanju sudske prakse, te se ne smije događati da kazne za ista ili istovjetna djela budu dosta različite. Najznačajniju ulogu u tome ima viši – žalbeni sud čija je zadaća, uz ostalo, i rad na korekciji te politici kažnjavanja nižih sudova jer jedino ujednačena praksa doprinosi pravnoj sigurnosti građana te ugledu sudstva u cjelini. Nikada ne treba zaboraviti da se primjerenim kažnjavanjem postiže barem djelomična zadovoljština žrtve, ali jednako tako i osuda svakog nezakonitog ponašanja. U suprotnome, šalje se pogrešna poruka javnosti, a posebno onima koji su u takvoj nesreći izgubili nekoga od najbližih – zaključuje bivši sudac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2021 04:14