StoryEditor
Crna kronikaimovinska kartica

Visoki upravni sud potvrdio presudu: Josipa Rimac nije prekšila zakon kada je prijavila da je njen suprug vlasnik kuće, a ne tri stana u njoj

12. svibnja 2020. - 15:14
Bruno Konjević/HANZA MEDIA

Visoki upravni sud RH pod predsjedanjem suca Studenka Vulete donio je pravomoćnu presudu u korist bivše gradonačenice Knina i državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac za koju je sada i definitivno presuđeno da nije bila u u sukobu interesa te da nije prekršila zakon kada je u svojoj imovinskoj kartici u siječnju 2016 godine (povodom stupanja na dužnost saborske zastupnice) prijavila da je njen suprug vlasnik kuće, a ne tri stana koji se nalaze u toj kući i funkcionalna su cjelina kako je tvrdilo Povjerenstvo za sukob interesa RH.

To Povjerenstvo je uložilo žalbu na nepravomoćniu presudu Upravnog suda u Splitu iz studenog 2018 godine a, sada se ispostavilo da je taj sud ispravno presudio jer je tu presudu sada potvrdio i Visoki upravni sud. Presudom je naređeno da Povjerenstvo Josipi Rimac treba platiti pet tisuća kuna za troškove upravnog spora u roku od petnaest dana. Iz obrazloženja presude jasno je da Rimac nije željela obmanuti javnost niti zatajiti imovinu kada je prijavila kuću, a ne tri stana u toj kući jer kuću u kojoj živi doživljava kao cjelinu.

Josipu Rimac je prijavila nekadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa Dalija Orešković i to nakon što je zaprimila anonimnu prijavu, a odluku da je prekršila zakon je donijelo Povjerenstvo kojim predsjeda Nataša Novaković. Rimac je po toj odluci trebala platiti četiri tisuće kuna. Iz Povjerenstvo za sukob interesa RH smatrali su (i po medijima često isticali nakon nepravomoćne presude) da je splitski Upravni sud donio krivu presudu.

To je tijelo smatralo da se dužnosnica Rimac, inače svojevremeno smijenjena predsjednica radne skupine za izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, propustom da obrazloži nesklad odnosno priloži odgovarajuće dokaze nužne za usklađivanje prijavljene sa stvarnom imovinom ogriješila o odredbe zakona, zbog čega joj je izrečena novčana kazna od četiri tisuće kuna.

Pobijajući zaključke Povjerenstva, nekadašnja gradonačelnica tvrdila je da je u kartici iznijela sve relevantne i vjerodostojne podatke,točnije, da nije postupala s namjerom prikrivanja točnih podataka niti je takvih prikrivanja bilo, zbog čega je zatražila i sudsku zaštitu od Upravnog suda u Splitu.

Sud u Splitu, nakon što je u postupku utvrđeno da nema nesklada između imovine, jer i za samo Povjerenstvo nije sporna ni površina kao i vrijednost nekretnine, već da se radi samo o pretjeranom formalističkom pristupu da se kuća prikaže po etažama, što je sada potvrdio i Visoki upravni sud RH te istaknuo da u uvjetima kada nema nesklada između prijavljene i stvarne imovine, što je i bit imovinskih kartica, ne može biti riječi o povredi Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

To praktično znači da će Povjerenstvo u istim i sličnim situacijama biti dužno utvrditi postoji li stvarna razlika između imovine koju je dužnosnik prijavio od one za koju tvrdi da je posjeduje. Pritom, naravno, ne bi trebali izgubiti iz vida da će posljednju riječ u takvim upravnim postupcima uvijek imati upravno sudska praksa. Iznad zakona ne mogu biti ni dužnosnici ali ni samo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje sam zakon primjenjuje, budući da nadzor zakonitosti i pravilnosti rada povjerenstva vrše upravni sudovi.

Državnu tajnicu Rimac je kao i u svim drugim sporovima i u ovom sporu zastupao poznati splitski odvjetnik mr.sc.Željko Gulišija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. listopad 2020 21:51