U subotu, pola sata prije ponoći građani su putem poruka na mobitelima dobili upozorenje o razbuktalom požaru: "U tijeku je požar na Braču - molimo pratite i slušajte upute žurnih službi". Poruke su stizale na hrvatskom i engleskom i sadržavale su poveznicu na kojoj se moglo dobiti više informacija o situaciji i stupnju ugroze po živote i imovinu.
Sve češće se putem službenog SRUUK sustava šalju poruke o aktivnim požarištima nakon niza kritika jer nije bilo upozorenja prije razorne vatre polovicom kolovoza na omiškom području, posljedica kojeg je smrt tri osobe.
Ne možete je isključiti
Radi se o kratici za "Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama", informacijskom sustavu na razini države kojim se u najkraćem roku upozorava građane o potencijalnoj opasnosti. Alarm se automatski šalje putem SMS poruka svim korisnicima mobilnih uređaja na određenom području, što podrazumijeva i strane državljane u roamingu.
To konkretno znači kako su sustavom upozoravanja obuhvaćeni svi domaći i strani korisnici mobilnih uređaja neovisno o operateru. Isto tako notifikaciju opasnosti nije moguće isključiti, navedeno je na stranici Ravnateljstva civilne zaštite.
Upozorenja preko SMS poruka je modernizirani dio sustava ranog upozoravanja, ali ne i jedini. Sustav je nadopuna za klasično uzbunjivanje putem sirena i elektroničkih medija, u slučaju velike opasnosti koristit će se svi kanali uzbunjivanja.
Za uzbunjivanje sirenama koristi se: 919 elektromotornih, 279 elektroničkih i 6 pneumatskih. One su u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova, vatrogasaca, pravnih osoba i jedinica lokalne samouprave.
Koriste se u slučajevima poplava, požara, nuklearnih nesreća, nesreća koje uključuju opasne tvari, proloma akumulacijskih brana, ratnih opasnosti i terorističkog djelovanja, a njihova se ispravnost provjerava jednom mjesečno. Uz stanovnike i turiste, obavijest će dobivati i sudionici sustava civilne zaštite krizom zahvaćenog područja, što će omogućuje brži odgovor na krizu i saniranje njezinih posljedica.
Pritom je bitno napomenuti kako, iako je Ministarstvo unutarnjih poslova nositelj projekta, ono niti u jednom trenutku ne dolazi u kontakt o podacima koji su mobilni uređaji na kriznom području, tko su im vlasnici niti koji je njihov broj. MUP šalje zahtjev mobilnim operaterima da na željeno područje pošalju određenu poruku, a mobilni operateri imaju podatak koji su uređaji na tom području.
Mobilni operateri su i na svojhim službenim stranicama naveli bitne podatke o samom sustavu i njihovoj ulozi. Tako su naveli kako se podaci o mobilnim uređajima na kriznom području ažuriraju svakih pet minuta. Najmanje područje za slanje obavijesti je područje općine ili grada, a u velikim gradovima gradske četvrti.
Ovisno o vrsti ugroze, obavijesti će sadržavati i upute za postupanje po potrebi. Slanje testnih poruka započelo je 3. lipnja 2023. godina i bile su poslane svim korisnicima mobilnih uređaja na teritoriju RH. Nakon inicijalnog testiranja poruke se šalju samo u slučaju opasnosti te najmanje jednom godišnje radi provjere funkcionalnosti sustava.
U omiškom slučaju teško je nagađati kakav bi razvoj situacije bio da se poslala poruka upozorenja putem SRUUK-a, ali smo istražili tko je nadležan za konačnu odluku o općem upozorenju stanovništva. Na portalu Novi informator, detaljne podatke je pripremila Lidija Doko, mag. iur., pa tako i grafički prikaz odgovornih u određenim situacijama.
Tako doznajemo da je kod požara velikih razmjera nadležan glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković ili osoba koju on ovlasti. Prilikom opasnosti od poplava izlijevanjem kopnenih voda nadležan je glavni rukovoditelj obrana od poplava ili osoba koju on ovlasti.
Kod opasnosti od vremenskih nepogoda nadležan je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda ili osoba koju on ovlasti. Prilikom terorističkih djelovanja ili drugih sigurnosnih razloga većeg opsega nadležan je glavni ravnatelj policije ili osoba koju on ovlasti.
EU plaća
Kod ugroze vojnim sredstvima nadležan je zapovjedno operativno središte Glavnog stožera Oružanih snaga RH dostavlja odluku Operativnom centru Civilne zaštite.
Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u sklopu specifičnog cilja Jačanje sustava upravljanja katastrofama. Vrijednost projekta bila je 8.361.000 eura, od čega je Europska unija sufinancirala projekt sa 7.107.000 eura bespovratnih sredstava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....