StoryEditorOCM
Crna kronikaNOVI OBRISI PRIČE

Preokret u priči oko otrovnih bombona na Čiovu: Muškarac je djetetu dao ‘gumenjake‘ ne znajući da se radi o otrovu

Piše Ivica Marković
18. siječnja 2025. - 20:58

Priča o čovjeku koji je na Čiovu u petak djetetu starom 10 godina dao otrov dobila je nove obrise. 

Kako saznajemo iz neslužbenih, ali pouzdanih izvora, čovjek koji je djetetu dao taj "mišomor" zaista je vjerovao kako dječaku daje gumene bombone, s obzirom na to da je kesica u kojoj je stao otrov zaista sličila kesici gumenih bombona.

Naime, on na žalost uopće nije čitao ono što piše na kesici, već je u uvjerenju da se radi o gumenim bombonima vrećicu dao prvom djetetu na koje je naišao. U još veću zabluda ga je dovela činjenica da je sadržaj kesice bio mekan kao i gumeni bomboni.

Muškarac, kako nam tvrde naši izvori, nije imao nikakvu namjeru dijete otrovati, već samo dati djetetu bombone.

Cijela njegova priča je naknadno provjerena te se ustanovilo kako govori istinu.

Kako doznajemo, dječak je srećom opravdano posumnjao u istinitost navoda nepoznatog muškarca, nije ih konzumirao i o događaju je obavijestio roditelje,  a oni potom policiju. Utvrđeno je da su se radilo o vrećici rodenticida za suzbijanje štetnih glodavaca.

Podsjetimo, danas je na službene mailove redakcija došlo priopćenje policije:

- Policijski službenici Policijske postaje Trogir dovršili su kriminalističko istraživanje nad 50-godišnjakom za kojeg je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom.

U srijedu, 15. siječnja 2025.godine zaprimljena je prijava roditelja čijem djetetu je nepoznati muškarac na području Arbanije dao vrećicu za koju mu je naveo da se u njoj nalaze bomboni i rekao mu da ih proba - javili su iz policije.

Splitska policija ‘prevrnula je nebo i zemlju‘ ne bi li našla čovjeka, koji je u srijedu djetetu starom deset godina, na području Čiova ponudio vrećicu ‘bombona‘ u kojoj nisu bili bomboni već otrov, odnosno svježi mamci za miševe (rodenticidi).

Na svu sreću, djetetu je to bilo sumnjivo, a ni vrećica mu nije izgledala kao vrećica bombona, pa ih nije konzumirao, već je cijeli događaja ispričao svome ocu.

Cijeli tekst i objašnjenje policije pročitajte OVDJE

O otrovima za miševe i štakore... 

Deratizacija se provodi mehaničkim, fizikalnim i kemijskim mjerama:

-Kemijske mjere deratizacije podrazumijevaju uporabu rodenticida, odnosno izlaganje rasutih i krutih zatrovanih mamaca.

Po kemijskom sastavu rodenticidi su otrovi mineralnog, biljnog ili sintetskog podrijetla, a prema načinu djelovanja razlikujemo slijedeće skupine rodenticida:

► akutni otrovi – visoko toksični, brzo djelovanje

► antikoagulanti – kumulativni učinak, prolongirano djelovanje

► kemosterilizanti – selektivni učinak

► plinovi – respiratorni unos, brzo djelovanje, navodi Id90

Agroklub o rodenticidima kaže: 

- Derivati kumarina su kumulativni otrovi te djeluju postepeno na glodavce, koji ugibaju uslijed unutarnjeg krvarenja nakon 5 - 7 dana od unosa u organizam. Koriste se proipanjem putova kojima se najčešće kreću štakori i miševi, kao gotovi mamci odnosno trovanje vode u zdjelicama, radi suzbijanja glodavaca u prostorijama.

Slična su i svojstva klorfacinona, koji se osim u skladištima može koristiti i za suzbijanje poljskih glodavaca (u rupe, u hrpice međusobno udaljene najviše 10 m. i pokrivene slamom i sijačicom - 2 x 12 kg/ha). Za rodenticide nisu propisane tolerance jer se ne smiju nalaziti u namirnicama niti u stočnoj hrani. Hrčak je proglašen zaštićenom životinjom.

Po akutnoj toksičnosti kumarinski rodenticidi pripadaju skupini opasnih, a po kroničnoj skupini najopasnijih. Vrlo male doze, ponovljene tijekom nekoliko dana, dovode do teških unutarnjih krvarenja izazvanih poremećajima u grušanju krvi oštećenih kapilara.Velike doze K1 vitamina djelotvorne su i kod ljudi i kod životinja otrovanih pripravcima na bazi kumarina.

Sve vrste zatrovanih mamaca treba stavljati točno prema uputama i ne rasijavati. Ne smiju biti dostupni: djeci, domaćim životinjama i divljači. Treba spriječiti onečišćenje uskladištenih proizvoda i bunara - piše Agroklub, a cijeli tekst pročitate OVDJE

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. veljača 2025 20:49