StoryEditor
Crna kronikaSUD NE VIDI PROBLEM

Predstavila se kao defektolog: odbačena optužnica protiv magistre turizma iz Splita koja je naplaćivala terapije u udruzi za djecu s teškoćama u razvoju

13. svibnja 2021. - 21:41
Privremenim rješenjima nedovoljno stručne osobe dobile su ograničen pristup profesiji, što znači da su mogle raditi samo u segmentu odgoja i obrazovanjaIlustracija/Shutterstock

Rješenjem Županijskog suda u Splitu odbačena je optužnica protiv Splićanke koja je radila s maloljetnim djetetom kao edukacijski rehabilitator bez propisane stručne spreme. Kako je navedeno u rješenju, sud smatra da se ne radi o kaznenom djelu nadriliječništva jer nije pružala usluge koje su se odnosile na liječenje ili drugu medicinsku pomoć.

S druge strane Općinsko državno odvjetništvo Split, koje je podiglo optužnicu, smatralo je kako rad u udruzi s djecom s poteškoćama u razvoju predstavlja “drugu medicinsku pomoć”, kako stoji u opisu kaznenog djela.

Izvidi oko rada 46-godišnjakinje u Udruzi pokrenula je majka djeteta s kojim je Splićanka radila jednom mjesečno. Podnijela je kaznenu prijavu u travnju 2019. te je u ožujku prošle godine podignuta optužnica protiv 46-godišnjakinje u kojoj je navedeno kako ima visoku stručnu spremu magistra kulturne baštine i turizma.

300 kuna mjesečno

U optužnom aktu se tereti da je tijekom godinu dana, od ožujka 2017. do svibnja 2018. godine, u prostorijama udruge za djecu s teškoćama u razvoju za naknadu od 300 kuna mjesečno pružala maloljetnom djetetu drugu medicinsku pomoć i to edukacijsko-rehabilitacijsku pomoć.

Pritom se predstavljala majci djeteta kao defektolog (prijašnji naziv za edukacijskog rehabilitatora – op.a.) i savjetovala je kako djetetu ne treba logoped već defektolog, nakon čega je bez propisane stručne spreme počela raditi terapije nad djetetom.

Prije podizanja optužnice ispitana je Splićanka koja se izjasnila da je radila s djetetom temeljem dozvola izdanih od strane nadležnih tijela kojima je priznata njena diploma Sveučilišta Hercegovina Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenko Brkić.

Državno odvjetništvo se obratilo Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora vezano za navedene dozvole te su od njih u veljači prošle godine dobili dopis u kojem je navedeno da 46-godišnjakinja nije smjela obavljati poslove edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti jer nije upisana u Imenik Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora.

Osim toga iz dopisa iste Komore iz lipnja 2018. godine i iz Privremenog rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja iz srpnja 2018. godine proizlazi da je 46-godišnjakinja od nadležnih tijela pokušavala ishoditi priznavanje inozemne stručne kvalifikacije iz čega za tužiteljstvo proizlazi svijest o neposjedovanju propisne stručne spreme u trenutku pružanje terapeutskih usluga maloljetnom djetetu.

Nakon toga su u ožujku prošle godine podigli optužnicu zbog kaznenog djela nadriliječništva u kojem stoji kako ga čini osoba koja se, nemajući propisanu stručnu spremu, bavi liječenjem ili pružanjem druge medicinske pomoći.

Pozivanje na Komoru pogrešno

Međutim, njihovo mišljenje nije prihvatio Općinski sud u Splitu koji je optužnicu u siječnju ove godine odbacio. U rješenju su naveli da pružanje edukacijsko rehabilitacijske terapije ne predstavlja pružanje druge medicinske pomoći, što im je temeljni razlog za odbačaj. Nadalje su naveli i kako pozivanje tužiteljstva na dopis Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora potpuno pogrešno. Kažu kako je 46-godišnjakinja dobila pravo rada 2015. godine potpisivanjem ugovora s poslodavcem uz odobrenje nadležnog ministarstva.

image
Privremenim rješenjima nedovoljno stručne osobe dobile su ograničen pristup profesiji, što znači da su mogle raditi samo u segmentu odgoja i obrazovanja
Ilustracija/Shutterstock

Naime, 46-godišnjakinja se zaposlila u jednom od centara u kojem radi s djecom s autizmom, što joj je omogućeno pozitivnim mišljenjem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Time je, prema mišljenju suda, ispunila sve uvjete za obavljanje djelatnosti defektologa. Navode pritom i kako se upisala u Imenik magistara edukacijske rehabilitacije rješenjem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora iz kolovoza prošle godine.

Za sud ne predstavlja problem što je upis izvršen tri godine nakon što je 46-godišnjakinja pružala terapije i mjesecima nakon podizanja optužnice. Njihovo rješenje potvrdio je i viši županijski sud koji nije spominjao stručne reference već je konstatirao kako se ne radi o medicinskoj djelatnosti te time nije nadriliječništvo.

Razlike u studijima

Upitali smo prof. dr.sc. Snježana Sekušak Galešev, dekanicu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu koja je razlika između studija u BiH i kod nas.

– Postoji fakultet Prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru gdje praktički svi profesori s našeg fakulteta drže nastavu. Njihov studij je jednak kao naš studij. Privatni studij Fakultet društvenih znanosti dr. Milenko Brkić, Sveučilišta Hercegovina, apsolutno nije ekvivalent našem studiju.

U određenom razdoblju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja ljudima koji su tamo završili izdali privremeno rješenje jer su ih ravnatelji pojedinih ustanova zaposlili. U tim privremenim rješenjima piše da u roku od tri godine moraju položiti ispite iz 17 područja, od koji se nekih sastoji od više kolegija te se polažu pred nekoliko profesora.

Radilo se o privremenim rješenjima prema kojima te osobe nemaju nema cjelovit pristup profesiji, već ograničen, znači mogu raditi samo u segmentu odgoja i obrazovanja. Ravnatelji pri zapošljavanju nisu vodili računa da li ti ljudi ustvari smiju raditi na poslovima edukacijskih rehabilitatora – pojasnila nam je dekanica.

Ne diraj što ne znaš

Klinička psihologiju dr. sc. Jasminku Horvatić, pročelnicu Sekcije za psihologiju djece s razvojnim teškoćama i osobama s invaliditetom kazala nam je koliko je važno da s djecom radi stručna osoba.

– Licenca je preduvjet da može raditi kao defektolog jer je dokaz da imaš kompetencije za to što radiš. Svaka komora ima kontinuirane edukacije i obnavljaš licencu svakih par godinu. Istina je kako se ne radi o medicinskoj djelatnosti, ali pogrešan pristup može napraviti štetu za djetetov razvoj pa tako i laik koji se predstavlja kao stručnjak.

Prvo je pravilo – ne diraj što ne znaš. Nadalje, nije samo pitanje nanošenja štete nego činjenica kako od rehabilitacije dijete treba imati korist. Tu je jako bitno vrijeme, treba na vrijeme početi, a samim tim da dijete ne napreduje nanosi se šteta njegovom razvoju. Kasnije se cijelo to vrijeme izgubljeno u neadekvatnoj rehabilitaciji mora nadoknaditi – pojasnila nam je psihologinja.

Upitali smo za komentar i udrugu u kojoj je 46-godišnjakinja provodila terapije i prema njihovom odgovoru u angažmanu Splićanke ne vide ništa sporno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. lipanj 2021 16:37