Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Crna kronikabalkanska ruta

Pošast koja odnosi živote, a Split je 90-ih pretvorila u 'grad slučaj' ponovo među nama: heroin se vraća čišći i opasniji nego ikad, opet je 'tražena roba' na ulicama

Piše Katarina Marić Banje
27. kolovoza 2018. - 21:54

Unatoč sve većem broju sintetskih preparata koji se prodaju na ulici, heroin je još uvijek glavno sredstvo ovisnosti. Centralni krak "balkanske rute" postaje sve aktivniji, što potvrđuju značajnije pojedinačne zapljene heroina na graničnim prijelazima.

Iako statistika pokazuje kako se smanjuju količine heroina koje su zaplijenjene, istodobno raste njegova kvaliteta, koja je u posljednjih pet godina sve viša. Najnižu prosječnu vrijednost u čistoći, od 8,4 posto, heroin je imao 2011. godine, a prošle godine kvaliteta je narasla do 21,1 posto u ukupnim zapljenama tijekom 2017. godine.

Kako doznajemo od Sanje Mikulić, zamjenice ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, osim opijata, "balkanskom rutom" se krijumčari i anhidrid octene kiseline, kemikalija koja se koristi u proizvodnji heroina.

Količine zaplijenjenog heroina smanjuju se s porastom njegove kvalitete. Procjena je kako su osnovni razlozi porasta čistoće heroina na tržištu veća dostupnost, sofisticiraniji načini proizvodnje i strategija distribuiranja na ulice koja uključuje manje posrednika.

Porast predoziranja

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2016. godini zaplijenjeno je 120,30 kg heroina, a u 2017. godini zaplijenjeno je 27,15 kg. Masa zaplijenjenog heroina stalno opada u razdoblju od 2012. do 2016. godine, a u posljednje se tri godine ustalio na između 140 i 150 slučajeva godišnje.

Međutim, unatoč manjim zaplijenjenim količinama na granici, kako je njegova čistoća dva i pol puta viša, podnosi veći udio aditiva bez gubljenja svojstava te se bez problema dobiju tražene količine za ulično tržište. Čak i tako miješani ulični heroin je mnogostruko čišći nego prije pet godina te je njegov udio u smjesama u uličnoj prodaji 2017. godine bio 14,4 posto.

Hrvatska je primarno tranzitna zemlja za razne vrste krijumčarenja, uključujući i ilegalne droge. Heroin tradicionalno dolazi iz Afganistana južnim krakom "balkanske rute", gotovo isključivo cestovnim prometom. Bez obzira na sve veću dostupnost sintetskih preparata, i dalje je tražena supstancija i ne nestaje s tržišta.

Trend porasta čistoće heroina zabilježen je na području cijele Europe, gdje je ta droga i dalje glavni opijat koji se upotrebljava. Potvrđuju to i najnoviji podaci koji pokazuju da uporaba heroina i dalje čini većinu novih zahtjeva za tretmanom u vezi s opijatima u Europi, odnosno oko 80 posto.

Uz to, opći pad potražnje za tretmanom u vezi s heroinom, koji se bilježio od 2007. godine, više nije prisutan. Posebno je zabrinjavajuća sve viša europska procjena broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja, koja je u porastu već tri godine zaredom. Heroin se povezuje s mnogim od tih smrtnih slučajeva.

Opisano stanje je takoreći preslikano i u Hrvatskoj. Kako se heroin često koristi upravo u kombinaciji sa stimulansima, za "spuštanje" s euforičnog djelovanja ili kao kompenzacija, jer je djelovanje heroina dugotrajnije nego stimulansa, nikada nije potpuno nestao.

Zbog brzog razvijanja ovisnosti kod njegove konzumacije, heroin često od pomoćnog sredstva postane primarna droga. Prošle godine njegova cijena kretala se u rasponu od 300 do 600 kuna za gram. Teoriju kako manje količine zaplijenjenog heroina ne znače i njegov nestanak s narkoscene potvrđuju i podaci za prošlu godinu, prema kojima je prema sredstvu ovisnosti najviše opijatskih ovisnika, njih 5773, a od njih je najviše osoba uzimalo heroin, i to 92 posto.

Novi ovisnici

Kao i u Europi, u razdoblju od 2008. do 2016. godine se broj novih ovisnika u tretmanu kontinuirano smanjivao, da bi se u 2017. godini, kada su bile 203 nove osobe s problemom opijatske ovisnosti, ponovno povećao za 19,4 posto. Kad heroinu pribrojimo i ostala sredstva iz skupine opijata (metadon, ostali opijati, buprenorfin, tramadol i fentanyl), to iznosi 80,7 posto od ukupnog broja osoba s problemom ovisnosti liječenih u 2017. godini.

Prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih osoba ovisnih o heroinu bila je 16 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno je u dobi od 20 godina, a prvo intravensko s 21 godinom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. godinu, kao i u cijeloj Europi i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik.

Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 76 godina. Najvišu stopu liječenih ovisnika o opijatima imala je Zadarska županija, i to 496,2 na 100.000 stanovnika. Slijede zatim: Istarska sa stopom od 495,9, Šibensko-kninska s 449,7, Grad Zagreb s 366,7, Primorsko-goranska s 342,5, Splitsko-dalmatinska s 331,9 te Dubrovačko-neretvanska s 246,3. Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 248,3 na 100.000 stanovnika.


Sirija i Irak novi izvoznici

Heroin ulazi u Europu preko četiriju glavnih ruta krijumčarenja. Dvije su najvažnije: "balkanska ruta" i "južna ruta". Prva prolazi kroz Tursku u balkanske države (Bugarsku, Rumunjsku ili Grčku), a potom prema srednjoj, južnoj i zapadnoj Europi.

Nedavno se pojavio i ogranak "balkanske rute" koji uključuje Siriju i Irak. "Južna ruta", putem koje pošiljke iz Irana i Pakistana ulaze u Europu zrakom ili morem, izravno ili kroz afričke države, u proteklih je nekoliko godina postala sve važnija. Ostale rute uključuju "sjevernu rutu" i rutu koja prolazi kroz južni Kavkaz i prelazi Crno more.

Među zemljama koje redovito izvještavaju, pokazatelji trendova ukazuju na to da se čistoća heroina nastavila povećavati u Europi tijekom 2015. godine. Uvozni heroin povijesno je u Europi dostupan u dva oblika, a češći je smeđi heroin, koji uglavnom potječe iz Afganistana.

Mnogo je rjeđi bijeli heroin u obliku soli, koji je prije potjecao iz jugoistočne Azije, a sada se vjerojatno proizvodi i u Afganistanu ili susjednim državama. Može se konzumirati pušenjem, ušmrkavanjem ili injektiranjem.


Zapljene na području PU splitsko-dalmatinske od početka 2018. godine do kraja srpnja

Marihuana – 543720 grama
Heroin u prahu – 1984 grama
Kokain – 1875 grama
Metamfetamin – 76,43 grama
Marihuana stabljike – 155 komada
Hašiš – 321,06 grama
LSD – 3 doze
Amfetamin – 5389,21 gram
MDMA i derivati – 2226,53 grama

#DROGA#HEROIN

Izdvojeno