Pobuna u zagrebačkom zatvoru: 42 zatvorenika odbila se vratiti u ćelije! Donosimo detalje pobune

Četrdeset i dvoje zatvorenika i pritvorenika u zagrebačkom zatvoru odbilo se danas ujutro nakon šetnje po dvorištu vratiti u ćelije navodeći kako time prosvjeduju protiv uvjeta u inače prenapućenom Remetincu, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa.

Zatvorenici su, prema neslužbenim informacijama, jasno rekli da je razlog njihova mirna prosvjeda broj kvadrata u kojima su smješteni te činjenica da mnogi od njih nemaju svoj krevet, već su prisiljeni spavati na strunjačama na podu ćelija, piše Jutarnji list.

Nakon što su pozvani dodatni pravosudni policajci, rekli su kako ne žele sukob te su se mirno vratili u ćelije. No, navodno su najavili kako će se ovakvi prosvjedi nastaviti za nekoliko dana ukoliko se nešto ne promijeni.

Isticanje problema prenapućenosti u zatvorima svakako jest legitimno, budući da na nju već godinama upozoravaju i zatvorski stražari i zatvorenici, a Europski sud pravde te domaći redovni sudovi i Ustavni sud godinama dodjeljuju odštete zatvorenicima upravo zbog premaloga broja kvadrata u kojima su smješteni. U Remetincu je, prema riječima jednoga od pravosudnih policajaca s kojima smo razgovarali, u posljednjih desetak godina uvijek smješteno najmanje 1000 zatvorenika, dok je sam zatvor predviđen za smještaj oko 600 osoba.

- Ovo je jedna vrsta upozorenja kako bi netko otvorio oči. Mi smo prije mjesec dana izašli u javnost jer smo s terena dobili informaciju da su zatvorenici sve nezadovoljniji. To je kulminiralo danas, a pitanje je hoće li ostati samo na tome. Obećanja sada dolaze na naplatu, probili su se svi mogući rokovi, a problemi nisu od jučer.

Zatvorenici prosvjedovali protiv prenapučenosti i teških uvjeta (ilustracija)

Cropix

Obećani su modularni zatvori s kojima se kasni, sada se kao rok za njih spominje proljeće, a pitanje je hoćemo li i s njima izdržati. Krenulo se u obnovu zatvora u Bjelovaru, no za zatvorenike nije osiguran smještaj, pa je dio prebačen u Remetinec. Isto je bilo sa zatvorom u Sisku koji je srušen u potresu, i u tih sedam godina nije se napravio niti jedan novi zatvor. S time da mi nikada nismo dobili informaciju koliki je zaista kapacitet Remetinca. Građen je za 550 ljudi, ali su se onda neke druge prostorije pretvarale u ćelije. Sve vlade su podjednako krive, ako se nešto dogodi, ide njima na dušu. I nečinjenje je kazneno djelo - komentirao je Jelenko Krešo, glasnogovornik Sindikata pravosudne policije Hrvatske.

Raniji prosvjedi

Zatvorenici u hrvatskim zatvorima i ranije su prosvjedovali zbog prenapučenosti i loših uvjeta smještaja. Najveći štrajk izbio je 2008. godine, kada je oko 400 zatvorenika u Lepoglavi tjedan dana odbijalo jesti i raditi, a pridružilo im se oko 150 zatvorenika u Remetincu i nekolicina u Rijeci.

U siječnju 2010. prosvjedovalo je oko 140 pritvorenika u splitskim Bilicama, a te su godine prosvjedovale i zatvorenice u Požegi. O prenapućenosti Remetinca ponovno se govorilo u srpnju 2011., kada je glađu štrajkao Slobodan Đurović, osuđen zbog sudjelovanja u atentatu na Ivu Pukanića, dok je sličan prosvjed najavljivao general Vladimir Zagorec, a nezadovoljstvo je izrazio i Ivo Sanader.

Sindikat pravosudne policije Hrvatske godinama upozorava na prenapučenost. Remetinec, predviđen za oko 600 zatvorenika, u pojedinim je razdobljima primao i do 1100 ljudi, a u sobama namijenjenima manjem broju zatvorenika boravilo ih je i po osam. Sindikat upozorava i na nedostatak ulaganja u nove kapacitete, ističući da Hrvatska od osamostaljenja nije izgradila nijednu novu kaznionicu.

Tijekom 2025. upozoravali su da se u sobe unose dodatni madraci, a zatvorenici zbog manjka prostora jedu na krevetima. U listopadu ove godine stanje su opisali kao najteže u modernoj povijesti zatvorskog sustava, navodeći da se kreveti postavljaju i u hodnike te da prenapučenost i manjak zaposlenika ugrožavaju sigurnost.

Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, svaki bi zatvorenik trebao imati najmanje četiri četvorna metra prostora i deset kubičnih metara u spavaonici. No, zatvorski sustav krajem 2025. bio je popunjen 126 posto kapaciteta, a u zatvorenim uvjetima čak 142 posto. To odgovara prosjeku od oko 3,17 četvornih metara po zatvoreniku, odnosno 2,82 u zatvorenim uvjetima.

Zbog neodgovarajućih uvjeta u zatvorima Hrvatska je izgubila niz postupaka pred Europskim sudom za ljudska prava. Posljednja poznata presuda donesena je u lipnju ove godine, u predmetu Petra Šarca, člana narkokartela, kojem je dosuđeno 5700 eura odštete i 1080 eura troškova postupka. Najviša naknada koju je Hrvatska morala platiti iznosila je 15.000 eura u dva slučaja.