StoryEditor
Crna kronikaprvo ročište

Odvjetnik zatražio izuzimanje prisluškivanih razgovora: počelo novo suđenje policajcu Iliji Klišaninu zbog primanja mita i zlouporabe položaja

10. svibnja 2020. - 20:28
Sa suđenja Iliji Klišaninu prije pet godina  Arhiva/Duje Klarić/HANZA MEDIA

Na Županijskom sudu u Splitu održano je prvo ročište u ponovljenom postupku protiv Ilije Klišanina (54), bivšeg djelatnika PP Solin, zbog dva kaznena djela – uzimanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti.

Klišanin je na tom sudu nepravomoćno osuđen 2015. godine na dvije i pol godine zatvora, ali je Vrhovni sud ukinuo tu presudu i naložio novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem.

Prvu nepravomoćnu presudu u rekordnom je kratkom roku od šest mjeseci donio Slavko Lozina, a sada Klišaninu sudi vijeće pod predsjedanjem sutkinje Ivone Rupić.

Rasprava se nije ni zahuktala, a spis se već ponovno seli na Vrhovni sud, koji će odlučivati o žalbi tužiteljstva jer je Klišaninov odvjetnik Željko Ostoja zatražio da se iz spisa izuzmu prisluškivani razgovori (njih dvadesetak) koje je USKOK snimao, a odvijali su se između Klišanina i dvije žene koje je on svojim vozilom prebacivao iz BiH u Hrvatsku uzimajući im za to novac, te mu se zbog toga i sudi.

Vrhovni sud već je utvrdio da je i nepravomoćna presuda iz 2015. donesena na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te da je došlo do povrede Kaznenog zakona i kaznenog postupka, pa će ovo biti dodatni uteg u odlučivanju kod sudaca Vrhovnog suda kad im predmet dođe na stol.

Slučaj iz Strasbourga

– Na temelju presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu iz 2017. godine u predmetu “Dragojević protiv Hrvatske”, gdje je naša država izgubila spor, jasno se daje do znanja da istražni sudac svaku svoju odluku o prisluškivanju mora obrazložiti i strogo konkretizirati (zašto to radi, na koje se razdoblje odnosi prisluškivanje, zašto se prisluškivanje produžuje, zbog čega se prisluškuje), što ovdje nije bio slučaj. Budući da je presuda za predmet donesena u rekordnom roku, nakon samo šest mjeseci suđenja, jer se žurilo da se moga klijenta što prije osudi, tako su napravljene proceduralne, ali bitne pogreške, te smatram da je naš zahtjev opravdan i da će biti uvažen – rekao nam je odvjetnik Ostoja.

Od donošenja nepravomoćne presude protiv Klišanina pa do odlučivanja o njoj na Vrhovnom sudu prošle su četiri godine, a onda je nakon toga trebala proteći još godina i dva mjeseca kako bi da presuda bila dostavljena strankama (optužnom i tužiteljstvu).

– Kako je spis već bio na Vrhovnom sudu i tamo se “toćao” u naftalinu, a kako je ova presuda “Dragojević protiv Hrvatske” donesena tek 2017., mi nismo mogli intervenirati i to što tražimo sada u biti smo trebali tražiti tada – objasnio nam je Ostoja svoje naknadne poteze.

Klišanin je bio nepravomoćno osuđen jer se smatralo da je tijekom dokaznog postupka neosporno utvrđeno kako je uzeo mito od ukupno 4700 kuna od dviju bosanskohercegovačkih državljanki, Sabine Kovač i Fadile Fazlić, kad su se iz BiH vratile u Hrvatsku, gdje im je prethodno objema otkazan boravak. Kaznena djela počinio je od 1. ožujka do početka lipnja prošle godine.

Iako je znao da im je otkazan boravak u RH, Klišanin je svaku posebno iz BiH svojim Audijem A4 doveo do graničnih prijelaza Aržano i Kamensko te se na tim prijelazima svojim kolegama legitimirao službenom iskaznicom, govoreći da su te žene predmet njegove obrade.

Za te je usluge od Sabine Kovač uzeo 200 eura i 750 kuna, a od Fadile Fazlić 2500 kuna. Među tim kunama, koje su u najmanje četiri navrata isplaćivane Klišaninu, kojeg je USKOK prisluškivao, nalazilo se i 800 kuna koje je označio USKOK, nakon čijeg je primitka Klišanin i uhićen.

Dvije žene nisu dale iskaz

Klišanin je dobio i osam mjeseci zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti jer je svojem prijatelju Damiru Ćulumu, vlasniku kafića “Queen” u Muću, 27. svibnja 2014. godine, dakle dan prije provođenja policijske akcije “Jamb”, dojavio za tu akciju. Ćulum je, nakon što se prethodnog dana sastao s Klišaninom, dva aparata s igrama na sreću uklonio iz prostora svojeg kafića te policija nije ništa pronašla.

Vrhovni sud zamjera Županijskom sudu da je presudu donio samo na temelju prisluškivanog razgovora Klišanina s ove dvije žene i označenih novčanica koje su kod njega nađene prilikom uhićenja, a da je u priči ostalo puno nerazjašnjenih činjenica i motiva.

Presuda je donesena a da nijedna od dviju žena nije dala svoj iskaz na sudu u Splitu, niti su to učinile u BiH preko videolinka, pa osuđeni Klišanin i njegov odvjetnik, smatra Vrhovni sud, nisu mogli na glavnoj raspravi konfrontirati njihove iskaze dane u istrazi, na kojoj po zakonu osumnjičenik i odvjetnik ne smiju biti prisutni.

Prvostupanjski sud je na osnovi snimljenih razgovora i iskaza svjedokinja zaključio da je Klišanin neosporno tražio i dobio novac od obje žene.

No, Vrhovni sud smatra kako sama činjenica da je on za prijevoz iz BiH u RH od njih tražio i dobio novac ne isključuje tvrdnju Klišanina da je Sabinu Kovač prevezao ne znajući da joj je otkazan boravak u RH i da je od nje dobio novac za gorivo, te da je pristao prevesti i Fadilu Fazlić u Hrvatsku jer mu je poslala poruku da je zapela u Livnu, u uvjerenju da se imenovana vraća u Hrvatsku kako bi vratila stvari za koje je prijavljena da ih je ukrala.

Županijski sud nije uvažio svjedočenje vlasnika kafića “Queen” Damira Ćuluma, koji je sudu predočio ugovor o zakupu aparata i papire koji govore da se kod njega radi o dva aparata za zabavu.

Županijski sud je, ignorirajući taj njegov iskaz, u potpunosti povjerovao samo iskazima policajaca, koji su po rasporedu ta dva aparata u kafiću zaključili da se radi o aparatima za igranje na sreću, koji nisu legalni. A ako nema ilegalnih aparata, koji je smisao dojavljivanja da ih se skloni, pita se Vrhovni sud.

Ako se nakon već očitane lekcije Vrhovnog suda uvaži zahtjev odvjetnika optuženog, ne znamo kakvi će to argumenti ostati tužiteljstvu u dokazivanju Klišaninove krivnje. •

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. listopad 2020 10:59