Nakon skandaloznog kortea splitske Torcide uoči utakmice Hajduka i Ajaxa na kojem se zazivao Adolf Hitler, pjevalo "Visoke peći, potpaljujem ja, dva reda koksa, tri Židova. Židov se dere aaaa", vikalo "Gazi, gazi, gazi Židove", "Auschwitz, Auschwitz", "ustaj Adolfe" i "ajmo, ajmo, ustaše", policija je prijavila 23 osobe.
Ova 23 huligana koja su u Splitu izvikivala antisemitske poruke i zazivala fašizam ukupno su do sada prijavljena za nevjerojatnih 212 kaznenih djela i čak 426 prekršaja! Paleta kaznenih djela je vrlo široka i proteže se od imovinskih delikata (krađe, provale...), preko zloporabe droga, djela vezanih za oružje, zločinačkih udruživanja, prijetnji, 48 krvnih delikata (pokušaj ubojstva) i seksualnih delikata... Dakako, zastupljeni su neredi na sportskim natjecanjima.
U prekršajnim prijavama zastupljeni su prekršaji protiv javnog reda i mira, zloporabe droge, prometni prekršaji i, dakako, prekršaji vezani uz sportska natjecanja, piše Jutarnji list.
Od 23 osobe prijavljene za izgrede u Splitu sudovi su do sada za sedmoricu izrekli pravomoćne presude i to ukupno njih 13. Od tih 13 presuda, tek je njih pet s bezuvjetnom zatvorskom kaznom, jedna je maloljetnički zatvor, jedna novčana kazna i šest uvjetnih osuda.
Reagirala šefica Vrhovnog suda
Prvi put nakon sramotnih izgreda u Splitu oglasila se i predsjednica Vrhovnog suda, Mirta Matić.
Čelnica sudbene vlasti zatražila je podatke o postupanju sudova u predmetima koji se odnose na djela iskazivanja ili poticanja mržnje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti. U kratkoj izjavi za Jutarnji, predsjednica Vrhovnog suda, koja je na tu dužnost stupila u drugoj polovici svibnja ove godine, podsjetila je kako je još na saborskom Odboru za pravosuđe istaknula da sudski postupci općenito, a posebno iz kaznene grane sudovanja, predugo traju.
- To se, naravno, odnosi i na postupke u povodu prekršajnih djela iskazivanja ili poticanja mržnje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti - kazala je i poručila da je zatražila podatke "kako bi se utvrdilo trajanje postupaka u ovim predmetima kao i izrečene sankcije, jer Vrhovni sud Republike Hrvatske tim podacima ne raspolaže".
Djeluje nevjerojatno, no Mirta Matić kao predsjednica Vrhovnog suda, nakon vikenda u kojem je dominirala izjava ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da je policija ove godine podnijela 150 prekršajnih prijava i njegove poruke da bi bilo manje izgreda poput antisemitskih poruka i veličanja fašizma da su sudovi bili ažurniji, u ponedjeljak, kada je došla na posao, nije mogla uključiti računalo i pogledati kako su sudovi doista (pre)sudili.
Čelna osoba sudbene vlasti nema podatke o tome koliko su sudovi zaprimili prijava za širenje mržnje i poticanje na nasilje, koliko je predmeta na pojedinom sudu, koliko je sucima trebalo vremena da ih riješe, te kakve su njihove presude, odnosno koliko su prijavljenih oslobodili jer nisu, primjerice, našli kažnjive elemente u veličanju ustaštva, a u koliko su slučajeva izrekli kazne i kakve su bile - zatvorske, novčane ili uvjetne. Te podatke ima Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koje vodi e-spis, a predsjednica Vrhovnog suda može moliti ministra Damira Habijana da joj ih ustupi ili pojedinačno tražiti sudove da ih dostave i onda ih zbrajati.
A kad podatke dobije i zbroji, vjerojatno ćemo dobiti i njezin konkretniji stav.
‘Školski primjer prebacivanja odgovornosti‘
Profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Aleksandar Maršavelski, za Jutarnji je prokomentirao polemiku koja se tijekom vikenda razvila između ministra Božinovića i Udruge hrvatskih sudaca (UHS) koja odbacuje odgovornost sudova za neprocesuiranje huligana.
- Polemika između ministra Božinovića i Udruge hrvatskih sudaca školski je primjer prebacivanja odgovornosti u sustavu u kojem su policija, tužiteljstvo i sudovi spojene posude. Ministar opravdano ističe da građane zanima konačni učinak pravne države, no odgovornost za eskalaciju govora mržnje i nasilja nije samo na sudovima, već je podijeljena. Sudovi snose znatan dio krivnje zbog sporosti postupaka, preblage kaznene politike s dominacijom uvjetnih osuda te dopuštanja da raniji prekršaji izgrednika padnu u četverogodišnju zastaru na trošak države. No ni izvršna vlast ne može amnestirati vlastite propuste - kaže prof. Maršavelski.
Nastavlja kako je policija prestala procesuirati ustaški pozdrav u pjesmi "Bojna Čavoglave" premda je Thompson sam priznao da se inicijalno zvala "Za dom spremni" i da je u prvim verzijama spominjala "poglavnika".
- Slična je situacija i s korištenjem "Za dom spremni" u HOS-ovu znakovlju, premda osnivači HOS-a ne spore da su njime veličali NDH i ustaštvo, kao i činjenica da velikoj većini HOS-ovih udruga nije bilo dopušteno da unesu taj pozdrav u svoj statut. To je u praksi pomaknulo granicu dopuštenog, protivno Ustavu i zakonu, i otvorilo put ovoj eskalaciji kojoj svjedočimo. To što Visoki prekršajni sud ne poštuje Ustav i zakon glede tog ustaškog pozdrava, kao ni stav Ustavnog suda, ne mijenja na stvari da je on zabranjen. Policija treba ipak biti dosljedna i sve procesuirati bez obzira na ishod. Nekada i prekršajna prijava sama po sebi djeluje preventivno, bez obzira na to što se ona može obarati na sudu - poručio je profesor kaznenog prava.
‘Stvara se osjećaj nedodirljivosti‘
Na pitanje kakve su posljedice nepresuđivanja na specijalnu i generalnu prevenciju te daljnju eskalaciju nasilja i mržnje, prof. Maršavelski je odgovorio kako mu je poznato više predmeta u kojima je prekršajno sankcioniranje ustaškog pozdrava "Za dom spremni" izvan spomenutih konteksta palo u zastaru.
- Općenito, kada policija podnosi prekršajne i kaznene prijave, a pravomoćne presude izostaju godinama, nastaje potpuni slom specijalne i generalne prevencije. Učinak sankcije ne ovisi o zakonskom maksimumu, iako su prekršajne kazne 2023. dignute do 4.000 eura, već o brzini i izvjesnosti kažnjavanja. Podatak da 11 osumnjičenika iz Splita u evidenciji ima 94 kaznena djela uz samo pet presuda i jednu zatvorsku kaznu, dok su dvojici raniji prekršaji otišli u zastaru, kod recidivista stvara osjećaj nedodirljivosti - upozorio je profesor za Jutarnji list.
Dodaje da, iako se policijska i sudska statistika razlikuju zbog spajanja spisa, spora pravda poništava specijalnu prevenciju jer nasilnike na vrijeme ne izdvaja s tribina. Također se urušava generalna prevencija: policajci koji riskiraju sigurnost pri uhićenju bivaju demoralizirani susrećući iste izgrednike na ulici, građani gube vjeru u pravni poredak, a nekažnjeni prekršaji po zakonu spojenih posuda eskaliraju u teška kaznena djela mržnje i privlače mlađe povodljive osobe u ekstremne skupine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....