Nakon kaznene prijave protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić, koju su podnijeli socijalni radnici smatrajući da su objavama na društvenoj mreži pozivale na nasilje, o njenoj osnovanosti odlučit će državno odvjetništvo.
Postoje tri scenarija po kojima se može odvijati daljnja situacija, od kojih je za aktivisticu i glumicu najpovoljniji onaj u kojem će kaznena prijava biti odbačena.
U drugom slučaju, ako se procijeni da je prijava osnovana, ide se u daljnji kazneni postupak, znači utuženje te suđenje. Ostaje i treća mogućnost, a to je da državno odvjetništvo procijeni kako nema elemenata kaznenog djela već prekršaja javnog vrijeđanja ili omalovažavanja moralnih osjećaja građana.
Socijalnim radnicima, pedagozima, psiholozima i pravnicima te socijalnim pedagozima sporne su objave na Facebooku s profila pod njihovim imenom. U njima je s profila Jelena Veljača objavljen komentar: "krv im je*em uhljebarsku", a s profila Nataša Janjić Medančić se odgovara: “Svi su ubojice. Svi odreda. Ignoranti smrdljivi".
Državno odvjetništvo će obje saslušati kako bi se utvrdilo jesu li objave zaista njihove, a u slučaju potrebe naložiti će i izvide radi utvrđivanja autentičnosti profila. Obje prijavljene su se javno ispričale za sporne izjave te je za pretpostaviti kako neće negirati da su njihove slučaju pokretanja postupka.
Do tri godine zatvora
Prijavom protiv njih, zbog specifičnog kaznenog djela, aktivistica i glumica našle su se u šarolikom društvu niza javnih, ali i javnosti nepoznatih osoba koje su bile prijavljene za isto nedjelo. Radi se o djelu koje spada u jedno od kaznenih djela protiv javnog reda, a u njemu je navedeno između ostalog kako: tko putem računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Zatvor se, ipak, izriče rijetko, u ekstremnim slučajevima, a kada ga i dosude do odsluženja nikada ne dođe. Tako je zbog govora mržnje na društvenim mrežama nedavno na Općinskom sudu u Zagrebu izrečena uvjetna kazna zatvora od šest mjeseci uz rok kušnje od godine dana mladiću koji je za napad suzavcem na klub “Super Super” javno napisao da mu je žao što posljedice nisu veće.
Prijavila ga je udruga “Zagreb Pride” jer je na njihovom Facebook profilu, referirajući se na napad iz 2017. godine, napisao kako mu je: “žao što tada posljedice nisu bile veće” i “što niste fasovali svi od reda”. U presudi je navedeno kako takve izjave predstavljaju razinu komunikacije ispod svakog dostojanstva i zdravog razuma.
Na istom sudu su početkom veljače ove godine osuđena petorica navijača Bad Blue Boysa zbog transparenta "J***t ćemo srpske žene i djecu" pri čemu je zadnje slovo “U” stilizirano kao “ušato” te skandiranja: “Ubi Srbina!”. Petorica su proglašeni krivima jer su 11. lipnja prošle godine oko 21 sat na Kustošijanskoj ulici okupili i iskazali mržnju i netrpeljivosti prema pripadnicima srpske nacionalne manjine.
Jedan je zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju osuđen na pet mjeseci zatvora. Kazna mu je zamijenjena za 450 sati rada za opće dobro jer mu je po jedan dan zatvora zamijenjen s dva sata rada. Preostala četvorica su osuđena na po šest mjeseci uvjetnog zatvora uz rok kušnje od dvije godine.
Zbog poticanja na nasilje putem Facebooka pravomoćno je osuđen Ivan Đakić, sin HDZ-ova saborskog zastupnika Josipa Đakića, krajem 2019. godine. On je u siječnju te godine na svom profilu društvene mreže objavio fotografiju ustaše s odrubljenom ljudskom glavom i porukom: “Svim “prijateljima” srbićima sretan Božić”.
Tijekom istog postupka mu je suđeno i zbog prijetnji novinaru te je za oba kaznena djela dobio uvjetnu kaznu zatvora od 11 mjeseci uz rok kušnje od tri godine. U obrazloženju presude Općinskog suda u Virovitici navedeno je da je “objavom na Facebooku Ivan Đakić mogao ohrabrivati na nasilje i mržnju prema osobama srpske nacionalne pripadnosti.
Takva objava je imala javni odjek jer se kod dijela građana javila zabrinutost zbog čega je narušen javni red i mir koji bi trebao predstavljati zajedničku pravnu sigurnost i života građana”. Presudu je potvrdio Županijski sud u Karlovcu.
Zanimljivo je kako na kaznene prijave zbog poticanja na mržnju nisu imuni ni svećenici. Upravo takva prijava podnijeta je u svibnju 2016. godine protiv priora Dominikanskog samostana u Splitu Luke Prcele koji je u propovijedi na misi napao tadašnju predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović zbog njene izjave uoči komemoracije u Jasenovcu kada je kazala da je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) bila zločinačka tvorevina.
Zastara propovijedi
Misu je izravno prenosila HRT, a fra Prcelu je prijavilo 20-ak građana zbog istog kaznenog djela, ali drugog stavka u kojem je navedeno kako ga čini onaj tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine.
Nakon provedenih izvida državno odvjetništvo je procijenilo kako je svećenik počinio prekršaj Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prijavljen je da je na javnom mjestu vrijeđao ili omalovažavao moralne osjećaje građana za što je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 30 dana.
Na Prekršajnom sudu u Splitu fra Prcela je oslobođen uz obrazloženje da “iako je propovijed izazvala osudu dijela javnosti, ona predstavlja tek oblik izražavanja pojedinca zajamčenog člankom 38. Ustava RH, prema kojem se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli pa je tako i konkretna propovijed produkt zaštićenog prava na slobodu izražavanja u demokratskom društvu, što podrazumijeva iznošenje i stavova koji nisu opće prihvaćeni”.
Presuda nije nikada postala pravomoćna već je u srpnju prošle godine, nakon što je predmet čekao dvije godine na odluku Visokog prekršajnog suda, konstatirana zastara i odbijajuća presuda što, što se tiče fra Prcele, dođe na isto.
