Na godinu i dva mjeseca zatvora na Općinskom sudu u Splitu osuđen je Josip Kolompar (62), ugostitelj rođen u Somboru, s adresom prebivališta u Poreču, koji je prevario poduzeće iz Dicma za 64.800 eura, što je u protuvrijednosti malo manje od pola milijuna kuna. Uz naknadu štete, mora platiti i 924 eura troškova sudskog postupka, ali u statusu bjegunca je niz godina tako da do naplate vjerojatno neće doći tako brzo.
Radi se o prevari u gospodarskom poslovanju počinjenoj davne 2009. godine, koja je tek sada sudski okončana iz objektivnih razloga. Optuženi se teretio da je od polovice rujna do polovice studenog 2009. godine u Dicmu, u svojstvu vlasnika i odgovorne osobe trgovačkog društva “Mizing” d.o.o. Zagreb zajednički i dogovorno s još jednom nepoznatom osobom, koja se predstavila kao "Vlado Kovačević", od strane trgovačkog društva “Fruhwald – Jurić” d.o.o. Dicmo naručio robu ukupne vrijednosti 488.463,75 kuna.
Lažno je prikazao odgovornim osobama tog društva da će robu platiti, unaprijed odlučivši da narudžbu nikad ne plati. Kad su odgovorne osobe poduzeća iz Dicma u to povjerovale i predale naručenu robu, istu je u više navrata preuzeo te koristio za potrebe svog društva. Dugovani iznos nije nikad platio, navodi optužnica, oštetivši društvo “Fruhwald – Jurić” d.o.o. za navedeni iznos.
Optužnica protiv Josipa Kolompara je podignuta 2012. godine da bi nad njim 2019. godine bio određen istražni zatvor nakon čega je određeno da mu se sudi u odsutnosti. Suđenje je započelo 2022. godine, a kako se optuženome nije uzela obrana ni tijekom istrage, smatralo se kako da negira krivnju.
Svjedočila je bivša prokuristica tvrtke iz Dicma koja je kazala da joj je kolega ispričao kako je komercijalistu tvrtke "Mizing" Vlado Kovačević donio ovjerenu zadužnicu, bilancu firme i narudžbenicu za kupnju robe koja se trebala ugraditi u apartmane na Čiovu.
Budući da je sa sobom donio urednu dokumentaciju, tada mu je isporučena roba. Inače, zadužnica je bila na iznos od 500.000 kuna, u kojem iznosu su u stvari trebali biti prodani betonski blokovi.
- Nakon kratkog vremena, kako robu nisu plaćali, nazvala sam Josipa Kolompara, ali mi se na mobitelu prikazao Srpski telekom i nije bilo odgovora. Pomalo mi je sve to bilo sumnjivo, pa kada je šleper došao po sljedeći kontingent robe pratili smo trag robe, ispostavilo se da je išla u Šestanovac.
Kako sam bezuspješno pokušavala stupiti u kontakt s Vladom Kovačevićem, kojeg sam samo jednom gula preko telefona, cijeli slučaj sam prijavila policiji. Inače, osobu po imenu Josip Kolompar ne poznajem, s njim nisam nikad kontaktirala.
Vrijednost prodane robe s PDV-om je bila negdje oko 485.000 kuna, nešto malo više i taj račun nikada nije podmiren. Odmah smo aktivirali zadužnicu, ali na računu tvrtke "Mizing" nije bilo novca - kazala je.
Tijekom suđenja je utvrđeno kako je Josip Kolompar potpisao zadužnicu od iz srpnja 2009. godine, budući da je ona ovjerena pred javnom bilježnicom te je javnobilježnički prisjednik prilikom ovjere utvrdio identitet imenovanog okrivljenika kao odgovorne osobe društva “Mizing”.
Ta je zadužnica izdana u korist društva “Frühwald” – Jurić te je glasila na iznos od 500.000 kn, a vrijednost robe koja je u konkretnom slučaju preuzeta je tek neznatno manja - 488.463,75 kn. Takva zadužnica je izdana usprkos tome što je samo dan prije, žiro račun dužnika te izdavatelja zadužnice društva “Mizing” d.o.o. dospio u blokadu, a što Josipu Kolomparu nije moglo biti nepoznato, navedeno je u presudi
Prilikom odlučivanja o visini sankcije, sud je okrivljeniku u olakotnom smislu cijenio jedino objektivni protek vremena, za koji je on većim dijelom i sam kriv jer se nalazi u bijegu. U otegotnom smislu okrivljeniku je valorizirana njegova dosadašnja višestruka osuđivanost prema izvatku iz kaznene evidencije zbog šest kaznenih djela prijevare u gospodarskom poslovanju, i to prema presudama sudova u Zagrebu, Bjelovaru, Puli i Zlataru.
Zatim zbog prevara te zlouporaba čeka i kreditne kartice, prema dvjema presudama iz Siska i Zagreba.Također je okrivljeniku u otegotnom smislu cijenjena i činjenica da iznos pribavljene protupravne imovinske koristi višestruko prelazi zakonski cenzus za počinjenje kvalificiranog oblika ovog kaznenog djela, koji je 60.000 kuna.
Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo, a pogotovo okrivljenikovu dosadašnju osuđivanost, koja ga očito nije odvratila od daljnjeg kršenja zakona, sud smatra da se svrha kažnjavanja u odnosu na njega može postići samo osudom na kaznu zatvora. Raspon zapriječene zatvorske kazne za kvalificirani oblik navedenog kaznenog djela je od jedne do deset godina zatvora.