Crna kronikaekipa s debelim dosjeima

Gdje je tu logika? Narkobosovi dobivaju kazne kao i sitni ulični dileri: slučajevi iz Splita najbolje dočaravaju ovu neobičnu sudsku praksu

Piše Katarina Marić Banje
14. siječanj 2020. - 16:13
Anel HadžićJakov Prkić, Joško Ponoš i Paun Paunović/Arhiv/HANZA MEDIA

U deset godina, koliko je prošlo od najviše izrečene kazne za dilanje na splitskom sudu, sankcije za preprodaju opijata spustile su se na razinu koju je teško povezati s ozbiljnom borbom protiv droge. Te 2010. godine Goran Svalina i njegova "ekipa" dobili su zatvorske kazne u rasponu od 14 godina zatvora za narkobosa do 3,5 godina za zadnjeg u lancu preprodavača. Danas se, kako se pokazalo, narkobosovima izriču manje kazne od one koju je tada dobio najniže rangirani diler.

U slučaju Gorana Svaline zaplijenjeno je pet kilograma heroina, a sudilo im se i za prodaju kokaina, ecstasyja i speeda. Od početka je bilo jasno da on i njegova ekipa opravdano nose naziv zločinačke udruge. Među njima je bio tek pokoji ovisnik o drogi, a gotovo svi imali su otprije dosje. Sud ih je u konačnici tako i tretirao te su dobili ukupno 118 godina zatvora. U današnjim omjerima kazni to zvuči nevjerojatno, ali činjenica je da su te 2010. godine od njih 16 samo četvorica dobila sankcije niže od četiri godine zatvora.

Županijski sud u Splitu imao je prije Svalinine ekipe s Brda višu presudu jedino u slučaju Željka Kalebića, sada pokojnoga, koji je dobio 20 godina. Međutim, Kalebiću je kaznu povećalo to što je, osim za preprodaju 12,5 kilograma heroina suđen za još jedno teško kazneno djelo: pranje novca, točnije 5,6 milijuna kuna dobivenih dilanjem.

Nisu samo članovi zločinačkih udruga dobivali visoke zatvorske kazne za dilanje, spomenimo samo Mira Pivca, zvanog Miro Vlaj, koji je uhićen 2010. godine zbog šverca jednog kilograma kokaina koji je dopremio u Hrvatsku iz Amsterdama.

Pravomoćno je osuđen na pet i pol godina zatvora, a Vrhovni sud je istaknuo da su optuženi Pivac i njegov suučesnik iskazali iznimnu upornost, jer su kokain prošvercali preko nekoliko državnih granica. Uzela se u obzir i velika društvena šteta koju bi napravili okrivljenici, jer se radi o velikoj količini droge koja je prvenstveno bila namijenjena mlađoj populaciji.

U međuvremenu je došlo do nekoliko izmjena kaznenog zakona, posjedovanje droge prestalo je biti kazneno djelo i povećala se najviša kazna za preprodaju droge na 12 godina zatvora. Istim izmjenama se spustio minimum zatvorske kazne za dilanje s tri na jednu godinu zatvora.

image
Josko Ponos/Cropix

Koji su rezultati takve kaznene politike, vidljivo je iz dva slučaja koja navodimo. Prošlog mjeseca sudilo se na Općinskom sudu u Splitu Anelu Hadžiću (30) zbog držanja radi preprodaje više od dva kilograma heroina, 1,7 kg marihuane, pola kilograma kokaina, 133 tablete MDMA i 31 gram amfetamina u unajmljenoj ostavi na splitskim Brdima u blizini osnovne škole. Osim opijata, Anel Hadžić je imao tri digitalne vage, aparat za vakumiranje, više vakuum vrećica i rolu polietilenske folije. Nađena su i dva pištolja Glock te 85 metaka, uz kriptirani mobitel.

Nakon njegova uhićenja u travnju 2019. godine, Ante Matković, šef kriminalističke policije PU splitsko-dalmatinske, za medije je kazao da se radi o jednom od nositelja organiziranog kriminaliteta kada je u pitanju zlouporaba opojnih droga. Na suđenju je sve priznao i pokajao se, što mu je uzeto kao olakotna okolnost.

- Iskreno mi je žao zbog počinjenog, u cijelosti priznajem i iskreno se kajem - izjavio je optuženi.

Otprije je već osuđen zbog dilanja MDMA na Hvaru tijekom 2017. godine. Tada se tijekom suđenja iskreno pokajao i dobio 11 mjeseci zatvora, koji su zamijenjeni radom za opće dobro. Osim toga mu je u tijeku postupak za prodaju kokaina u Splitu tijekom 2017. godine, a u dosjeu ima i presudu na uvjetnu kaznu od devet mjeseci zatvora, uz rok kušnje dvije godine za tešku krađu. Nakon glavne rasprave provedene u jednom danu, narkobos Hadžić dobio je tri godine zatvora, manje negoli je 2010. godine dobio ulični diler iz ekipe Gorana Svaline.

Drugi slučaj su šverceri heroina, bračni par iz Trebinja: Mirko (44) i Daliborka (37) Đerić, bračni par iz Trebinja, koji je prošvercao kilogram i pol heroina iz BiH u Hrvatsku. Supružnici Đerić uhićeni su krajem siječnja prošle godine u blizini Šestanovca. Daliborka je nakon dolaska službenog policijskog psa za otkrivanje droge počela pokazivati znakove nervoze da bi ubrzo iz jakne dobrovoljno izručila tri paketa s ukupno 1495 grama heroina.

Optužnica ih je teretila da su preuzeli heroin u BiH radi daljnje preprodaje te ga zadnjeg dana siječnja oko 8.30 prenijeli u Hrvatsku preko graničnog prijelaza “Nova Sela – Bijača” u Škodi Octaviji, koja je vlasništvo tvrtke “Alo Taxi” u Trebinju, za koju on radi kao vozač. Kod kuće su ostavili bebu od godinu dana i krenuli u posao s drogom.

- Čeka me posao kuharice u Studentskom domu, ako me pustite na slobodu vratit ću se na posao i brinuti se o djetetu - kazala je Daliborka nakon što su ona i muž priznali sve za što ih se teretilo.

image
Paun Paunovic/Cropix

Upravo njihovo priznanje i kajanje je sud uzeo kao olakotnu okolnost, kao i činjenicu da nisu otprije osuđivani. Dobili su po dvije godine zatvora, ali im je izrečena djelomično uvjetna kazna. Polovicu kazne ne moraju odslužiti u zatvoru ako ih se ne uhvati u ponovnom počinjenju kaznenog djela. Nakon toga im je ukinut istražni zatvor te su s Bilica otišli u BiH. Tužiteljstvo je uzalud isticalo da se radi o kaznenom djelu za koje se može dobiti do 12 godina zatvora te da će Đerići napustiti područje Hrvatske i biti nedostupni pravosudnim tijelima.

Kako je došlo do tolikog srozavanja kazni vezano za kriminalitet droga, za koji se konstantno tvrdi kako je gorući problem, pitali smo pravnog stručnjaka.

- Jedan od razloga je i u tome što je država kroz zakonodavstvo tome pridonijela. Prekinut je kontinuitet prakse i kontinuitet kriterija koji su imali suci županijskih sudova koji su vodili te predmete. Suci općinskih sudova nisu navikli izricati kazne veće od četiri ili pet godina zatvora, i oni daju sankcije koje su velike, ali u granicama kaznene politike općinskih sudova. To što je u jednom trenutku povišen maksimum zatvorske kazne nema veze jer je istovremeno smanjen minimum. Naime, u Hrvatskoj se izriču kazne koje nisu približne gornjoj granici, već su na donjoj razini raspona – pojasnio je Nediljko Ivančević, odvjetnik iz Splita.

#PRAVOSUđE, DILERI, DROGA