StoryEditor
Crna kronikaFILMSKA PRIČA

Epilog dvadesetogodišnje pravosudne trakavice: Rita Schmidt, kćerka pokojnog osuđenika Zvonimira Rilovića, mora banci vratiti milijun eura

13. lipnja 2020. - 22:26
Danas pokojni Zvonimir Rilović, snimljen 2006. godine  Joško Ponoš/HANZA MEDIA

Vrhovni sud donio je napokon pravomoćnu presudu u još jednom prastarom gospodarskom predmetu koji se 20 godina vodio na splitskom Županijskom sudu protiv Zvonimira Rilovića, sada pokojnog ginekologa i nekadašnjeg vlasnika propale Trgovačko-turističke banke, njegove kćeri Rite Schdmit i supruge Vjere Rilović.

Budući da je 3. siječnja 2018. Rilović preminuo, Vrhovnom sudu nije preostalo ništa drugo nego obustaviti postupak protiv njega. Rilovića i suprugu, kao članove Nadzornog odbora banke, a kćer Ritu kao v.d. predsjednice uprave teretilo se da su, u zamjenu za neotplaćene kredite nekih članova obitelji, 1999. godine banci prodali dionice HT Šolta iz Nečujma, i to po nerealnoj vrijednosti, čime su oštetili banku.

Na splitskom Županijskom sudu Rilović je 2016. godine nepravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od godinu i pol dana bezuvjetnog zatvora, zbog dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a njegova kćer Rita Schdmit na dvije godine zatvora, dok je supruga Vjera Rilović oslobođena krivnje.

Vrhovni je sud Riti Schdmit smanjio kaznu na godinu dana zatvora, a mora i u roku od 15 dana oštećenoj Trgovačko-turističkoj banci d.d. u stečaju isplatiti nešto manje od sedam i pol milijuna kuna.

Ona je osuđena za sklapanje Ugovora o prijenosu udjela u vlasništvu tvrtke radi povrata kredita od 10. svibnja 1999. godine, sklapanje Ugovora o prodaji udjela u tvrtki Šolta HT d.d. od 15. lipnja 1999. godine, te Ugovora o prijeboju potraživanja istog datuma.

Oba je ugovora Schdmit potpisala u ime banke iako je, među ostalim, nastojala u žalbi uvjeriti Vrhovni sud da ona nije bila odgovorna osoba. Obrazložila je da kao farmaceut nije imala odgovarajuću struku za obavljanje dužnosti predsjednice uprave banke, zbog čega je Hrvatska narodna banka nikada nije potvrdila na toj dužnosti te da su u sudskom registru kao članovi uprave bile upisane druge osobe.

– Nije u pravu žaliteljica kada, ponavljajući navode obrane, u žalbi opetovano tvrdi da je ona samo provodila naloge HNB-a pod čijim je učestalim nadzorom zbog blokade računa i potrebe sanacije banka tada bila, već je jasno da je u konkretnom slučaju, a glede dionica društva Šolta HT d.d., ona postupila upravo suprotno preporuci dobivenoj od HNB-a.

Unatoč takvom rješenju HNB-a, nakon unosa dionica u imovinu TT Banke d.d. po njihovoj nominalnoj vrijednosti, Schdmit 15. lipnja 1999. (dakle niti dva tjedna nakon donošenja rješenja HNB-a) iste po drastično manjoj vrijednosti prodaje društvu HBH Trgovina Split – stoji u odluci Vrhovnog suda.

Teretilo ju se i za to da je prilikom reguliranja međusobnih potraživanja i dugovanja iz različitih poslova postupila suprotno interesima i na štetu banke, i to u konačnici sačinjavanjem Dodatka Ugovora o prijenosu potraživanja od 26. kolovoza 1999., kojim je dug Zvonimira Rilovića prema banci u iznosu od 39.450,22 DEM postao dug banke prema njezinu ocu od 50.526,78 DEM.

Tim je iznosom zatvoren njegov kredit čime je, teretilo se Ritu, ocu protupravno pribavila 350 tisuća kuna. No, taj je dio presude Vrhovni sud ukinuo i vratio na ponovno odlučivanje.

Cijela je priča počela zahtjevom za provođenje istrage koji je ŽDO Split podnio 4. prosinca 2000. godine, a deset dana kasnije Županijski sud donosi rješenje o provođenju istrage, kao i odluku o određivanju pritvora protiv optuženika.

Budući da su otac, majka i kćer bili državljani i Hrvatske i Njemačke te su bili nedostupni našem pravosuđu, izdana je i međunarodna tjeralica. Zvonimir Rilović uhićen je na Tenerifima krajem 2004. godine, i to po Interpolovoj tjeralici zbog optužbe za fiktivnu dokapitalizaciju splitske mljekare "Mils".

Rilović je doveden u Hrvatsku i u prosincu 2006. godine nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora. Čim je pušten iz istražnog zatvora, odletio je natrag za Njemačku.

Njemačke vlasti pokušavale su ga izvući iz hrvatskog zatvora pa je u veljači 2005. državni odvjetnik u Njemačkoj zatražio pokretanje istrage protiv sve troje. Zvonimira i Vjeru su njemačke vlasti htjele istraživati zbog toga jer su s kćerkom sklapali

Ugovore o djelu temeljem kojih je Rita bila ovlaštena obavljati dužnost predsjednice uprave TT Banke d.d., iako za to nije imala potrebne kvalifikacije te su joj za to isplaćivane naknade.

Njemački mediji su tada čak pisali da je njihova diplomacija bila vrlo ozbiljno angažirana u oslobađanju Rilovića te da su o njegovu slučaju u lipnju 2006. godine razgovarali i tadašnji premijer Ivo Sanader i njemačka kancelarka Angela Merkel.
No, 3. srpnja 2008. godine njemačka istraga je obustavljena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. rujan 2020 11:44