
Nimalo ugodni noćni posjet u obiteljski dom njihova susjeda uznemirio je mještane Podstrane, turističko-poljoprivredne općine kraj Splita. Nakon dvije pandemijske godine jedva se dočekala sezona koja već u početku nagovještava povratak nekadašnje zarade, ali nemili događaj podsjetio je i na negativne strane.
U sezoni s turistima dolaze i manje željeni gosti - lopovi. Policijske statistike od lipnja do rujna redovito bilježe povećan broj kaznenih djela iz domene imovinskog kriminaliteta. Podstranac s kojim smo razgovarali, i koji živi tik uz plažu, okusio je na svojoj koži što je to - turistički kriminalitet.
- Da mi je netko pričao, ja ne bih vjerovao, usred noći dok smo spavali meni je kradljivac ušao u prizemlje kuće i odnio mi novčanik sa svim dokumentima i tisuću kuna. Ali, pazite, ja sam spavao na kauču koji je dva metra od stola na kojem mi je bila torbica s novčanikom.
Žena i djeca su spavali u sobama na katu, a ja se često prebacim dolje jer je hladnije, pošto nam je prizemni kat "ukopan" u zemlju s dva zida. Oko tri sata sam se spustio dolje i zaspao na kauču.
Kada sam se ujutro probudio, vidio sam da je jedna strana drvenih grilja na dvokrilnom francuskom prozoru prema verandi, otvorena. Moja je greška što sam zatvorio grilje iznutra, ali ih nisam zakačio zasunom, zbog mačka kojeg imamo i koji zna noću ulaziti i izlaziti.
Nije mi palo na pamet da će netko kraj mene živoga ući u kuću, ali to se dogodilo. Sreća što sam dan prije dao ženi plaću pa mi je ostao samo dio novca u novčaniku, inače bismo ostali i bez toga - pojadao nam se 52-godišnji sugovornik koji živi na predjelu Sv. Martin u Podstrani, kolokvijalno poznatim kao Šćadin.
- Da si mi dao i tih tisuću kuna, ne bi i bez njih ostao - dobacila je njegova supruga.
Odmah na bankomat
Lopovi su pokušali karticom dignuti novac na obližnjem bankomatu i nisu uspjeli jer broj koji su našli u novčaniku nije bio PIN od kartice, kako su pomislili, već od mobitela. Ostala je zabilježena neuspjela transakcija u 5.50, niti dva kilometra od kuće iz koje je ugrabljen novčanik.
- To su mi kazali iz banke kada sam nazvao da blokiram karticu te sam kazao i policiji u Drugoj postaji u Splitu u kojoj sam prijavio krađu. Inspektor mi je kazao da će kradljivca, ako ga uhvate, osim za krađu prijaviti i za računalnu prijevaru.
Nadam se da će ga naći jer uglavnom svaki bankomat ima kameru. Mislim, jasno mi je da u lopova neće biti moji dokumenti, ali bar da ga uspore u daljnjim krađama - veli naš Podstranac.
Saznajemo od njega da je iste noći i u kući nedaleko od njihove, s gornje strane ceste, također kradljivac ušao u sobu kćerke vlasnika kuće i odnio joj novac i zlatni nakit.
Takav način rada nije neuobičajen za organizirane skupine lopova koje se spuste na more početkom ljeta i obilaze lokacije diljem obale. Na jednom području zadržavaju se kratko vrijeme, najduže po nekoliko dana, nakon čega idu dalje.
Kradu najčešće novac i zlatninu te mobitele, kamere i skupocjene naočale. Počinitelji su jednim dijelom iz sjevernih dijelova Hrvatske, a dijelom strani državljani koji ulaze legalno i prijavljuju se pod krinkom gostiju.
Iz tog razloga je bitno da svi iznajmljivači prijavljuju boravak svojih gostiju u zakonski predviđenom roku. Na taj način policija bar donekle "turiste loših namjera" drži pod kontrolom.
Najčešće kradu iz objekata koji služe za smještaj turista i popratni sadržaj, kao što su moteli, hoteli, apartmani, kampovi, kupališta i plaže. Tijekom 2021. godine je na području PU splitsko-dalmatinske zabilježena ukupno 491 teška krađa, a riješeno ih je 236.
Također su evidentirali 943 krađe, od kojih su ih riješili 398. Nekoliko godina ranije, prije pandemije, u razdoblju od početka lipnja do kraja rujna za veliki broj kaznenih djela, pogotovo imovinskih, osumnjičeni su bili strani državljani. Radilo se o državljanima: Bugarske, Bosne i Hercegovine, Francuske, Velike Britanije, Italije, Poljske, Njemačke i Slovačke.
Slomljeni prst
U tzv. obične krađe spadaju krađe novca, vrijednosti i cijele prtljage po kupalištima, zatim iz soba hotela uskakanjem kroz prozor i iz vozila. Gužve najviše pogoduju džeparima koji se zadržavaju u sredstvima javnog prijevoza i svim drugim mjestima gdje se kreće veći broj turista.
Nošenje novčanika u zadnjem džepu hlača ili u otvorenim torbama pogoduju džepnim krađama, a žrtve koje ostanu bez novca često nisu sigurne jesu li pokradene ili su novčanik izgubile. Teška krađa je složeniji oblik navedenog kaznenog djela, a odnosi se najviše na provale u apartmane, kamp kućice, vozila i kabine za garderobu.
Drska krađa je ona u kojoj je počinitelj drzak, bezobziran i opasan radi ostvarenja svog cilja. Ulaženje u sobe dok gosti spavaju najčešće se evidentira u kampovima i prizemnim prostorijama hotela i obiteljskih kuća.
Drugi oblik navedenog nedjela je otimanje torbica i novčanika iz ruku i s ramena žrtve. Mračnije ulice i parkovi su omiljena mjesta gdje kradljivci prilaze ženskim osobama, pogotovo starijim.
Ne libe se ni od bacanja žrtve na tlo i čupanja remena iz ruke, prilikom čega zna doći i do lomova, što se dogodilo Japanki kojoj je slomljen prst na ruci.