StoryEditor
Crna kronikaIMAMO KARTEL

Balkanski klanovi postali veliki igrači na svjetskoj narko-sceni: modernizirali su se, povećali zaradu a korona kriza došla im je kao naručena

19. rujna 2020. - 23:02
Sandy Huffaker/AFP

Tko je poslodavac Zoltanu K. (42), Marku M. B. (27) i Filipu S. (24), koji su s pošiljkom od gotovo jedne tone kokaina uhićeni na Kanarima u međunarodnoj policijskoj akciji "Falkuša", možda će utvrditi istraga. A možda i neće.

Svejedno, tona kokaina je vrlo dobar ulov kojem se u zube ne treba gledati, a trojica hrvatskih državljana, ako i progovore, teško da će otkriti neko veliko ime iz "Balkanskog kartela" koji je, čini se, odgovoran za dopremu droge iz Južne Amerike u Europu.
Akcija "Falkuša" je međutim prva policijska međunarodna akcija u kojoj je, makar javno, upotrijebljen taj izraz koji opisuje dojučerašnje klanove, skupine, bande..., s Balkana. Balkan, dakle, i službeno ima – kartel!

Zarada 17.000 posto!

Prema definiciji Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kartel je sporazum između poduzetnika koji su međusobni konkurenti na tržištu. "Članovi kartela ponašaju se kao udruženje, a najčešće se dogovaraju o cijenama, dijele tržišta ili si dodjeljuju kupce ili lokacije na kojima će prodavati svoje proizvode ili usluge, dogovaraju rabate, definiraju opseg proizvodnje i čitavu djelatnost kojom se bave, dogovaraju svoje ponašanje i uvjete koje će postaviti u postupcima javne nabave, dijele profit, zatvaraju tržište za nove konkurente ili kombiniraju navedeno", opisuje ova agencija pojam kartela koji smo, barem kad je u pitanju biznis s drogom, navikli locirati u zemlje daleko od Europe.

image
Zapljena kokaina na jedrilicu s trojicom Hrvata
 
GUARDA CIVIL

"Balkanski kartel" je zapljenom na Kanarima izgubio tonu kokaina, no ako se zna – a zna se! – kako policije svijeta uspiju zaplijeniti tek deset do 15 posto droge koja cirkulira krijumčarskim rutama, onda je jasno da gubitak 40 milijuna eura vrijednosti i nije veliki gubitak. Procjena vrijednosti zaplijenjene droge, naime, temelji se na njezinoj prodajnoj, uličnoj cijeni u gradovima Europe, no nabavna cijena kokaina neusporedivo je manja te su zarade nezamislivo veće od uloga. Kako to doista izgleda?
Kolumbijski seljak za "koku" s jednog hektara dobije 80 dolara. Plantaže su pod kontrolom Kolumbijaca, ali Meksikanci pokušavaju nametnuti uvjete uzgoja.

Kada "koka" prođe prvu kemijsku preradu, prerađuje se u "pastu" koja se u Kolumbiji prodaje za 800 dolara po kilogramu. "Pastu" otkupljuju laboratoriji za proizvodnju kokaina, tu prolazi proces kristalizacije i prerađuju je u "cigle" od kilograma čistog kokaina, koje se transportiraju na sabirna mjesta.

Kolumbijska mafija prebacuje ih u glavne luke za transport. "Cigla" čistog kokaina u Kolumbiji vrijedi 2147 dolara, a glavna luka za ukrcavanje kokaina je Buenaventura, najopasniji grad u Kolumbiji, koji kontrolira paravojska narkomafije sa sjevera zemlje.
Na američkoj granici cijena kokaina "skače" u nebo i ta "cigla" čistog kokaina koju su platili 2000 dolara, dostiže cijenu od 34.700 dolara. Daljnja distribucija donosi dodatan profit – u New Yorku ta ista "cigla" kokaina vrijedi 120.000 dolara, jer se tamo dodatno prerađuje, razrjeđuje i ide u uličnu maloprodaju.

Na putu od kolumbijske njive do američkog konzumenta karteli imaju 17.000 posto zarade, a do europskih destinacija ta zarada postaje još veća, što trgovinu drogom čini izuzetno unosnim biznisom.

Tko čini 'grupu Amerika'

To je biznis koji ne posustaje te je na tržištu stalna bitka za očuvanje stečenih pozicija, ali i za uključivanje novih "igrača".
Balkanske kriminalne skupine desetljećima su prisutne u poslu krijumčarenja droga, ali su u zadnjih desetak godina od klanova, koji kokain u Europi "samo" dočekuju, prepakiraju i prodaju dalje, postali kartel koji sudjeluje i kontrolira put droge od kolumbijskih nasada "koke" do pakovanja kokaina u maloprodajne "gramiće".

Drugim riječima, nova generacija balkanskih kriminalaca – Srba, Albanaca, Crnogoraca, ljudi iz BiH i Hrvatske – napravila je golem korak naprijed te preuzela ulogu ozbiljnih igrača na globalnoj narko-sceni. Tko su ti ljudi? Mogu li se uopće detektirati i zaustaviti?

Primjerice, nedavno je skupina novinara istražitelja okupljena u međunarodnu platformu OCCRP (Organized Crime and Corruption Reporting Project) objavila dosje "grupe Amerika" nazvavši je, istina klanom, ali koja po svemu ima karakteristike kartela s jakim, dubokim i dugovječnim vezama s politikom i balkanskim obavještajnim i paraobavještajnim krugovima koji sežu sve do SAD-a.

Reporteri OCCRP-a vođom "grupe Amerika" smatraju Miletu Miljanića, američkog državljanina rođenog u Bosni i Hercegovini, kojeg potražuje i Italija jer je iz te zemlje pobjegao prije nego što je odslužio kaznu za šverc kokaina. Protiv njega postoji i optužnica u New Yorku, također za šverc droge, premda suđenje nije ni počelo. No, kažu reporteri, navodnog vođu "grupe Amerika" koja operira na najmanje četiri kontinenta, lako je pronaći. Živi u New Yorku, redovito posjećuje Srbiju, a ponekad se čak pojavi i na televiziji.

Tako se uredno pojavio i u društvu Ivice Dačića kad je prije četiri godine u New Yorku izgorjela pravoslavna crkva svetog Save na Manhattanu, čije je zgarište posjetio i ministar vanjskih poslova Srbije te obećao pomoć u obnovi zdanja.
Priča "grupe Amerika" navodno počinje u srpsko-američkoj zajednici u New Yorku, ali su njezine aktivnosti uglavnom bile nepoznate vlastima bilo koje zemlje sve do 2001. godine, tada je jedan član klana policiji u Beogradu ispričao sve što je o toj grupi znao.

U izvještaju talijanske policije, međutim, sastavljenom 2010. godine, tvrdi se da je "grupa Amerika" uspjela "stvoriti monopol nad gotovo čitavim pomorskim rutama droge, opskrbljujući europsko tržište i održavajući čvrste poslovne odnose s talijanskim i europskim organiziranim kriminalom".

Talijani kažu i da su, prisluškujući šefove klana, rasvijetlili jedno ubojstvo koje je obavljeno u Srbiji, a za koje nitko nikad nije odgovarao.

Miljenić i Jakšić

Osim Talijana, aktivnostima ovog klana bavila se i policija iz Perua koja je 2016. godine uspjela uhititi Miljenićeva drugog čovjeka, Zorana Jakšića. On je za kratko vrijeme postao jedan od ključnih ljudi podzemlja te južnoameričke države u kojoj se proizvodi visokokvalitetni kokain.

Kroz čitavu svoju povijest "grupa Amerika" imala je navodno ljude u srpskoj obavještajnoj agenciji BIA koji su im dostavljali oružje, ali i informacije o tome tko od članova grupe otkriva tajne policiji, pokazuje istraživanje OCCRP-ija i njegovih "sestrinskih" novinarskih platformi KRIK-a i Investigace. Talijanski policajci, koji su istraživali "grupu Amerika", potvrdili su novinarima da su im istrage ometale upravo veze koje ovaj klan ima sa srpskim obavještajcima i policijom, ali sumnjaju da te veze idu i šire.

"Netko iz Sjedinjenih Američkih Država ih štiti", rekao je talijanski policajac za OCCRP i KRIK, a istu teoriju imao je i bivši policajac iz Beograda. "Vjerujem da CIA stoji iza njih, zato smo ih nazvali 'grupa Amerika'", kazao je novinarima.

Nedavna zapljena jedne tone kokaina na Kanarima otkrila je kako DEA već dugo prati balkanske kriminalne skupine, od akcije "Balkanski ratnik" koju je DEA pokrenula prije više od deset godina.

Primarni cilj tada je bio dokopati se Darka Šarića, koji se godinama bavio uvozom kokaina iz Južne Amerike u Europu.
Drogu je nabavljao u velikim količinama direktno od južnoameričkih kartela, a zarada mu je bila takva da se sumnja da je tijekom godina svog "poslovanja" ulažući u nekretnine "oprao" najmanje četiri milijarde eura. Za Šarića je sve dobro išlo do 2009. kada je u Urugvaju uhićen Anastazije Martinčić, hrvatski državljanin.

image
Darko Šarić - balkanski narko kralj koji je tijekom svog "poslovanja" ulažući u nekretnine "oprao" najmanje četiri milijarde eura
 
AFP

Uhićen je – i on! – na jedrilici na kojoj je bilo oko dvije tone kokaina, a istražujući tko je pošiljku droge naručio i platio, DEA je došla do Šarića. Lov na njega potrajao je do 2014. kada je uhićen te izručen Srbiji te je osuđen u više sudskih postupaka zbog krijumčarenje droge i pranja novca.

No, čini se da je Darko Šarić upravo preko "grupe Amerika" ušao u posao, odnosno da su ga ljudi iz ove grupe povezali s prodavačima kokaina u Južnoj Americi.

Šarić se kasnije osamostalio, uzoholio te, naravno, i stradao. Prije manje od mjesec dana Viši sud u Beogradu osudio ga je na devet godina zatvora zbog optužbi da je sa svojom grupom oprao najmanje 20 milijuna eura. Prethodno ga je isti sud osudio na 15 godina zatvora zbog trgovine kokainom iz Južne Amerike u Europu.

No kao što ni doživotna kazna El Chapu nije ništa značajno promijenila na globalnoj narko-sceni, tako ni presuda Šariću ne mijenja ništa u vezi ponude i potražnje kokaina. Jedino što se promijenilo jest – epidemija.

Doskočili i pandemiji

Njoj su se karteli, pa i "Balkanski kartel", brzo prilagodili. U uvjetima blokade granica i karantena, kažu stručnjaci ureda UN-a za borbu protiv kriminala i narkotika (UNODC) i Europskog centra za droge i ovisnost, krijumčari su pronašli alternativne puteve.

a transport kokaina iz Južne Amerike u Europu to znači da droga, umjesto preko kurira u putničkim avionima i općenito zrakom, sada dolazi morskim putem. Odmah se krenulo u akciju širenja proizvodnje u Južnoj Americi te se kolumbijske seljake, kojima je zbog korona-krize propao posao s voćem i povrćem, lako uvjerilo, što milom, što silom, da ilegalnim uzgojem droge bolje mogu prehraniti svoje obitelji. Također, bilo je potrebno podići cijene i jednostavno slijediti princip ponude i potražnje.

Od početka krize, cijena kokaina se drastično povećala za oko 45 posto te gram kokaina u Francuskoj više ne košta 60, nego 100 eura. I izvrsno kuri budući da su neki krugovi, a nije teško domisliti koji, plasirali u javnost tezu kako je kokain odličan lijek protiv korone, što je moralo demantirati čak i Ministarstvo zdravlja.

Prije samo četiri mjeseca, krijumčari su radili s pismima, paketima i kuferima s duplim dnom, na međunarodnim letovima, a sada koriste činjenicu da je, usprkos jačim kontrolama granica, u lukama manje osoblja u carinskim službama. Kokain skrivaju u brodovima, među bananama i hranom ili ga miješaju s brašnom i kavom. Također razrjeđuju kokain efedrinom, u odnosu 70:30. Slabija kvaliteta, viša cijena, biznis cvjeta!

U najnovijem izvještaju Policijskog ureda Europske unije (EUROPOL) i Europskog centra za nadzor nad drogama i ovisnicima (EMCDDA) navodi se da organizirane kriminalne skupine prilagođavaju svoje načine rada trenutačnoj situaciji, iskorištavajući sigurne komunikacijske kanale, aplikacije koje šifriraju razgovore, poput Telegrama i Signala, te prilagođavajući modele prijevoza, rute i metode prikrivanja. Primijećena je i povećana razina nasilja među dobavljačima i distributerima srednjeg ranga te porast lokalnih sukoba između suprotstavljenih skupina oko distribucije i teritorija, najviše u Danskoj, Finskoj, Francuskoj i Švedskoj.

Postali su suvremeniji i neuhvatljiviji

"Čini se da internetska i tzv. darknet tržišta, društveni mediji i sigurne šifrirane komunikacijske aplikacije igraju istaknutiju ulogu u nabavi droga na razini korisnika. Kućne isporuke, manje licem u lice i manje se oslanjajući na gotovinu kao oblik plaćanja, čine se sve češće i moguće je da će se te promjene ponašanja zadržati i dugoročno", navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Količina zaplijenjenog kokaina sugerira i da je trgovina tom drogom ostala ista, piše u izvještaju, iako se primjećuje porast njegove cijene i smanjenja čistoće, što, navodi se, ukazuje da je u pojedinim državama i gradovima dolazilo i do njegove kratkotrajne nestašice. Upozorava se da bi regulatori koji se bave borbom protiv pranja novca i drugi profesionalci iz ovog sektora trebali predvidjeti i spriječiti pokušaje organiziranih kriminalnih skupina koje bi mogle iskoristiti nestabilnu ekonomsku situaciju za pranje novca zarađenog trgovinom drogama, primjerice preuzimanjem propalih biznisa, kupnjom nekretnina, umjetnina, kroz promet u restoranima, kasinima, kozmetičkim salonima te novačenjem novih ljudi koji su do jučer imali uredan život, a danas su bez posla.

Ukazuje se i na mogućnost da organizirane kriminalne skupine iskoriste lošiju ekonomsku situaciju i više korumpiraju lokalne vlasti i službenike agencija za provedbu zakona.

Drugim riječima, korona je kriminalcima i "Balkanskom kartelu" – tko god ga sačinjavao! – došla kao naručena. Modernizirali su se, povećali zaradu i dobili mogućnost da još više korumpiraju i tako korumpirana društva na Balkanu, ali i na čitavom kontinentu.

U tom kontekstu, premda dobro zvuči, jedna na Kanarima zaplijenjena tona kokaina ne znači puno. Jedna ko nijedna!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

30. listopad 2020 16:57