Zabrinjavajuće poruke na sjednici o hrvatskom turizmu; Primorac: ‘Imam osjećaj da ste se malo puno zaigrali s cijenama‘

Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice za gospodarski rast.

Silvana Skočajić izvijestila je za Dnevnik HRT-a da su se na sjednici mogle čuti ozbiljne pa čak i zabrinjavajuće poruke kada se analizira protekla turistička sezona.

- Iako je bila rekordna, analize pokazuju da gubimo utrku s konkurencijom na Mediteranu stoga što je Hrvatska za 10 posto skuplja od Španjolske i Grčke u 2024. godini, naglasila je.

Dodaje kako smo dvije godine prije bili 10 posto jeftiniji.

- Kada se pogleda period od pandemije pa do kraja 2024. godine, čak 50 posto su više cijene nego kod konkurencije na Mediteranu, rekla je.

Kako kaže, sve to se odražava i na potrošnju stranih gostiju pa je ona sada manja, i to na vrhuncu sezone. Ona je manja 0,7 posto u odnosu na 2023. godinu.

- Spominje se i stopa PDV-a, koja je za turistički sektor 13 posto, a kada se analizira stopa inflacije u Hrvatskoj, sve ovo utječe na nju. Ona raste i zbog rasta cijena usluga, koje su najveće u odnosu na eurozonu, naglasila je.

Ističe kako sve to treba uzeti u obzir glede postavljanja turističkog sektora u ovoj godini.

- Mi smo dosegnuli granice rasta u turizmu, one su i statistički došle do plafona. Te granice rasta, ovakav kakav je, su na 21 milijun dolazaka i do 110 milijuna noćenja. Vrtimo se oko tog okvira već zadnje dvije sezone. Vidi se da ne raste previše, a pritom nam ponuda privatnog smještaja osobito raste. Tu ne treba biti veliki matematičar da se shvati, ako je ponuda sve veća i veća, a broj ljudi je više-manje isti, da svi oni koji su prije imali više turista, da će ih sutra imati manje, naglasio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

- Ne moramo nužno govoriti o smanjivanju cijena, ali moramo između ostaloga govoriti i o tome da ukoliko imamo podizanje cijena, da to podizanje cijena adekvatno prati i ulaganje, odnosno podizanje usluge i kvalitete. Što se tiče sektorskih mjera Vlade, napravili smo sve da podignemo kvalitetu, ulaganja, odnosno konkurentnost hrvatskog turizma, istaknuo je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

- Glavni razlog zašto je stopa inflacije veća kod nas nego u eurozoni je inflacija cijena usluga. Ona je puno veća kod nas. Kontinuirano ide od 2022., a danas smo na razini kada je stopa inflacije usluga kod nas 8 posto, a u eurozoni 4 posto, naglasio je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Premijer je pozvao na oprez pri formiranju cijena u turizmu, upozorivši kako tržišni signali pokazuju da Hrvatska gubi konkurentsku cjenovnu prednost pred mediteranskom konkurencijom te da cijene u turizmu rastu brže nego u konkurentskim zemljama.

- Cjenovna konkurentnost postaje presudan faktor za održavanje pozitivnog trenda hrvatskog turizma, rekao je Plenković i istaknuo kako podaci pokazuju da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama.

Zbog toga je Hrvatska, kako je rekao, došla u poziciju da joj cjenovna pristupačnost, koja joj je dugo vremena bila prednost, polako iščezava.

Naime, kako je rekao, analize pokazuju da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle dvostruko brže nego u većini drugih mediteranskih zemalja te su trenutačno veće nego u Grčkoj i Španjolskoj.

- To su isto dosta privlačne mediteranske destinacije koje imaju što ljudima pokazati i ponuditi, rekao je i pozvao na mudrost u formiranju cijena.

Ugrožena cjenovna konkurentnost

Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je ugrožena, a razlozi viših cijena ne mogu biti cijene energenata, koje su najniže u eurozoni, kao ni PDV, poručili su u srijedu predstavnici Vlade na sastanku s turističkim sektorom, ocijenivši i da dugoročno ovakva situacija nije održiva te može imati negativne posljedice za gospodarski rast.

To je rečeno na gotovo trosatnoj 2. sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK), kojom je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a u nazočnosti više ministara, brojnih predstavnika turističkih udruženja i kompanija te cehovskih udruženja. Sudjelovao je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, koji je istaknuo da posljednje tri godine najveći doprinos inflaciji dolazi od cijena usluga, čiji je rast "visok i uporan", što se posebno odnosi na ugostiteljske usluge te usluge smještaja.

Posljedično, proteklu turističku sezonu obilježila je stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana. Pritom, rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15-20 posto. "To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji, primjerice, od Grčke i Španjolske", upozorio je Vujčić.

Istaknuo je i da realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama. "Ukoliko se taj trend nastavi, neće biti dobro", poručio je guverner. Rekao je i da se relativno brži rast cijena turističkih usluga u Hrvatskoj ne može pripisati snažnijim troškovnim pritiscima nego u drugim zemljama, a, također, objašnjenje ne može biti ni u cijenama energije jer su one u Hrvatskoj najniže u eurozoni.

- S obzirom na trendove, smanjena su i očekivanja glede budućih prihoda od turizma i njihovog značaja za ukupnu gospodarsku aktivnost u nadolazećem razdoblju, rekao je Vujčić.

Pad broja dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina upozorio je na lanjski pad broja dolazaka i noćenja s emitivnih tržišta, kao što su Njemačka, Austrija, Češka i Italija. Istaknuo je i da su u trećem kvartalu 2024., koji je i najvažniji, prihodi od stranih turista bili 0,7 posto manji u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.

Među ostalim, iznio je usporedbu cijena smještaja i restorana u Hrvatskoj i zemljama Mediterana tijekom duljeg razdoblja, pa su tako te cijene u Hrvatskoj 2016. bile u odnosu na Francusku i Italiju niže za 64 odnosno 46 posto, dok je 2023. to iznosilo tek oko 20 posto, a istovremeno je Hrvatska postala skuplja destinacija od, primjerice, Grčke i Španjolske.

Tako, iako je nakon pandemije izazvane koronavirusom imala najbolji oporavak, tržišni udio Hrvatske na mediteranskom turističkom tržištu stagnira, dok istovremeno druge mediteranske destinacije bilježe rast, upozorava Glavina te poručuje da fokus u 2025. treba biti na podizanju cjenovne konkurentnosti hrvatskog turizma i dobivanju adekvatne vrijednosti za novac.

Oštre kazne za trgovce ako će kršiti zakon o mjerama kontrole cijena

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić detaljnije se osvrnuo na stanje na 10 ključnih emitivnih stranih tržišta, zaključivši da će na gotovo dvije trećine njih cijene i usluge ukupnog paketa putovanja biti glavni čimbenici koji će utjecati na odabir destinacije. Pritom je također upozorio da Hrvatska postaje preskupa destinacija u odnosu na ono što se nudi u drugim mediteranskim destinacijama.

Izvijestio je i da je HTZ-ova "blic" analiza cijena na jednom globalnom portalu za iznajmljivanje smještaja pokazala da su trenutačno minimalne cijene većine smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj za uskrsne blagdane veće od, primjerice, onih u Grčkoj, a na razini Italije i Španjolske, dok su u prvom tjednu kolovoza te cijene u Hrvatskoj veće od onih kod mediteranske konkurencije.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da je Vujčićevo predavanje "demistificiralo" teze da je rast cijena energije jedan od potencijalnih razloga zbog čega su turističke cijene u Hrvatskoj veće nego drugdje, podsjetivši i na Vladine mjere ograničenja cijena goriva, struje i plina.

Istaknuo je i da je Vlada, s ciljem očuvanja konkurentnosti hrvatskog turizma, snizila stope PDV-a na 13 posto u cijelom nizu usluga u turizmu, a, također, PDV je snižen na pet posto za niz prehrambenih proizvoda. Stoga, smatra Primorac, ni PDV ne može biti razlog za rast cijena.

- Pritom, propušteni porezni prihodi zbog snižene stope od 13 posto u turizmu iznose oko milijardu eura. To znači da su hrvatski građani na neki način kroz propuštene porezne prihode dali potporu razvoju turističkog sektora pa je stoga potpuno neprimjereno da ti isti građani ne mogu ići na more u Hrvatsku, već u neke druge jeftinije i konkurentnije destinacije, poručio je Primorac.

- Nije turistička ponuda u Hrvatskoj, budimo realni, toliko bolja da cijene budu veće od, recimo, Grčke, Španjolske ili Portugala, izjavio je.

Primorac: Imam osjećaj da ste se "malo puno" zaigrali

Zaključno, ministar financija je predstavnicima turističkog sektora poručio da situacija povećanih cijena u njihovu sektoru nije dobra. - Imam osjećaj, ja osobno, da ste se s tim cijenama malo zaigrali. Odnosno ‘malo puno‘, rekao je Primorac, upozorivši da dugoročno takva situacija nije normalna i održiva, a može imati i posljedice za gospodarski rast.

Odgovorio je i na primjedbu predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislava Faina, koji je rekao da je PDV u turizmu, iako smanjen, i dalje veći nego kod konkurentskih zemalja.

Primorac je rekao da on i ne tvrdi da je PDV u turizmu u Hrvatskoj najniži, no da njegov iznos ne može biti razlog tomu da su cijene u odnosu na neke konkurentske zemlje veće za 20-ak posto.

U kontekstu prigovora vladajućih da si premalo hrvatskih građana može priuštiti ljetovanje na hrvatskom Jadranu, Fain je upozorio na problem velikog broja neprijavljenih domaćih i stranih gostiju. Također, skrenuo je pozornost na pitanje "rada na crno", primjerice onih koji iznajmljuju bicikle ili brodove, zbog čega je potrebno postrožiti kontrole.

Predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba složio se da je Hrvatska cjenovno nekonkurentna, no istaknuo je da turističku potrošnju treba sagledavati i u kontekstu činjenice da je 80 posto turista okrenuto izvanpansionskoj potrošnji.

Nema govora o ekstrazaradi hotelijera

Da je podatak o izvanpansionskoj potrošnji iznimno važan, smatra i direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić, koji je predstavio analizu poslovanja hotela u uvjetima inflacije. Tako je, prema njegovim riječima, od 2019. do 2024. hotelski sektor ostvario prosječan godišnji rast prihoda od 7,9 posto, dok su istovremeno troškovi u prosjeku godišnje rasli 9,6 posto. Rekao je i da je profitabilnost hotelskog sektora posebno pogoršana u 2023. i 2024. godini, pri čemu je najveći troškovni pritisak generirao rast plaća zaposlenika.

- Stoga nema govora da se tu nešto ekstra zarađuje i da hotelijeri definiraju cijene kako im se svidi, poručio je Ostojić, iznijevši i podatak da su cijene hotelskog smještaja u Hrvatskoj lani u prosjeku porasle 1,9 posto, dok je kod mediteranske konkurencije to u prosjeku iznosilo 4,5 posto.

Visoke provizije globalnih platformi za rezerviranje smještaja

Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković upozorila je na visoke provizije koje naplaćuju globalne platforme za rezerviranje smještaja pa smatra da bi u budućnosti trebalo kreirati nacionalnu platformu.

Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK) Jelena Tabak rekla je kako vjeruje da će se ozbiljnije pristupiti formiranju cijena ove sezone jer je već usred prošle sezone zamijećena slabija popunjenost kapaciteta.

Upozorila je i da PDV na pića u kafićima nije snižen, a na stopu od 25 posto na neke usluge koje se tiču poslovanja njezine agencije za organiziranje krstarenja, primjerice u segmentu transporta putnika, pozornost je skrenula i Katarina Hauptfeld.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil poručio je da ugostitelji zbog inflacije djeluju u otežanim uvjetima te su stoga potrebne mjere za smanjenje njihovih troškova i za administrativno rasterećenje, pri čemu zagovara smanjenje PDV-a na piće na 13 posto. "To ne bi dovelo do pada cijena, ali bi se stekli uvjeti da ne rastu", smatra Kratohvil.