StoryEditorOCM
Biznismoćan brend

Za ovu hrvatsku tvrtku nema krize; Ivan Herak, član uprave: U prvih devet mjeseci ove godine ostvarili smo 194,7 milijuna kuna prihoda, najviše u 40 godina postojanja

15. studenog 2022. - 11:25

ACI, jedan od najpoznatijih turističkih brendova u Hrvatskoj posljednjih desetak godina, po prihodima stalno raste, ali i traži načine kako investicijama, modernizacijom postojećih i izgradnjom novih marina te proširenom i osuvremenjenom ponudom zadovoljiti nautičare koji traže sve više dodatnih sadržaja i kvalitetniju uslugu.

O tome kako će ACI odgovoriti na želje zahtjevnih gostiju, što je sve u tom smislu, učinjeno a što tek treba učiniti, razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Herakom, članom Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravi i ljudske resurse.

Kakvi su rezultati poslovanja za devet mjeseci ove godine?

- ACI je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario najveće prihode i najveću EBITDA-u u svojoj gotovo četrdesetogodišnjoj povijesti. Od siječnja do konca rujna ostvareno je 194,7 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je za čak 29 milijuna kuna, odnosno 17% više nego prošle godine.

Rast prihoda od prodaje zabilježen je u svim marinama, no najznačajniji rast ostvaren je u marinama Korčula, Split, Palmižana i Milna. Očekivano, od srpnja do rujna ostvareno je više od 50% ukupnih prihoda od prodaje. Na spomenuti rast prihoda od prodaje svakako su utjecali podizanje kvalitete usluga, stabilizacija epidemiološke situacije, kao i promišljena politika cijena kojom su djelomično kompenzirani efekti pandemije i rusko-ukrajinske krize.

Uzorna bilanca

U prvih 9 mjeseci Društvo je ostvarilo EBITD-u u iznosu od 95,4 milijuna kuna, odnosno 7,7 milijuna kuna više u odnosu na onu ostvarenu u najuspješnijoj 2019. godini, odnosno za 16,8 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu.

U spomenutom devetomjesečnom razdoblju ACI je ostvario bruto dobit u iznosu 44,7 milijuna kuna, što je za 3,6 milijuna kuna više od bruto dobiti ostvarene u predpandemijskoj godini i 16,3 milijuna kuna više od ostvarenja u prethodnoj godini.

Kakva je kreditna izloženost, je li Društvo sposobno izvršavati sve svoje obaveze?

- ACI d.d. od 2011. posluje s dobiti te svake godine bilježi kontinuirani rast. Bilanca stanja tvrtke više je nego uzorna, kreditne obaveze Društva, pored toga što imaju mali udio u strukturi pasive, povoljno su ročno strukturirane. Isto tako svi glavni financijski pokazatelji poslovanja Društva pozitivnog su predznaka. Povoljan je i cash-flow, a Društvo je u svakom trenutku sposobno podmiriti dospjele obaveze.

Usprkos sjajnim brojkama korespondiraju li, po vašem mišljenju, rezultati s potencijalima kompanije, s obzirom na to da se iz strukture prihoda vidi kako ACI i dalje uglavnom živi od iznajmljivanja vezova? Drugim riječima, je li ACI optimalno iskoristio svoju privilegiranu poziciju, kao korisnik koncesija na najatraktivnijim lokacijama i kao tvrtka u većinskom državnom vlasništvu? Zbog čega ne stvara veću dodanu vrijednost i koji su ograničavajući čimbenici razvoja ?

- Rezultati još uvijek ne korespondiraju s potencijalima Društva. Naime, problem male dodane vrijednosti koju kumulira sezonalna turistička ponuda koju smo formirali na atraktivnim jadranskim lokalitetima, ključni je problem hrvatskog turizma, pa tako i nautike, kao njegove bitne sastavnice.

Naime, izgradnje hotela, kampova, marina i ostalih turističkih sadržaja u bivšoj državi pretežito je financirana putem inflatornog poreza. Razvoj turizma dominantno je bio podržan putem kredita za pripremu turističke sezone, kredita za izvoz turističkih usluga, kursnih razlika, deviznih stimulacija, swap poslova, tj. otkupa dugova bivše države na sekundarnom financijskom tržištu, preraspodjele društveno priznatih reprodukcijskih potreba (tzv. šticunga deviza), investicijskih kredita itd. koji su u okolnostima inflacije u rokovima ne dužim od nekoliko mjeseci praktički konvertirani u donacije tadašnjim društvenim poduzećima.

image

Hrvatska je trenutno vodeća čarterska destinacija u svijetu
 

Božo Radić/Cropix

Hibridna vlasnička struktura

U tim i takvim okolnostima stvarane su i organizacijske, marketinške performanse i navike poduzeća, koje de facto nisu imale odlučujućeg utjecaja na rezultate poslovanja, odnosno stvoreni su sustavi koji nisu mogli odgovoriti izazovima koje je pred njih postavila realna ekonomija s početka 90-ih godina.

Pri tome ne treba zaboraviti ne samo hibridnu vlasničku strukturu koja je bila dominantna u tranzicijskoj razdoblju kroz kojeg je prolazilo naše gospodarstvo, već ni ratne okolnosti u kojima je djelovao hrvatski turizam. Kao posljedica svega navedenog nastala je turistička ponuda koja je odlučujuće determinirala sezonalnost kao njeno temeljno obilježje. U tim i takvim okolnostima izrazito dugi rok povrata ulaganja u hrvatski turizam, posljedično i njegova slaba akumulativnost, odlučujuće su činjenice koje su limitirale potencijale njegova razvoja. To naravno vrijedi i za nautiku.

Pored svega navedenog, ACI d.d. je danas izložen nizu problema koji predstavljaju objektivnu prepreku bržem razvoju. Glavne prepreke daljnjeg razvoja sustava predstavljaju ograničenja koja proizlaze iz važeće prostorno – planske dokumentacije, zatim rokovi trajanja koncesija za gospodarsko korištenje luka nautičkog turizma – marina te problematika upisa pomorskog dobra i legalizacija izgrađenih objekata.

Nadalje, Društvo raspolaže s neadekvatnom strukturom i kvalitetom vezova kao i sadržaja na kopnu. Dodatni problem predstavljaju ljudski resursi, prvenstveno dobna struktura djelatnika.

Na kraju, cjelokupno poslovanje Društva počiva na informatičkim rješenjima koja već danas ne mogu odgovoriti na sve zahtjeve poslovanja, kako pojedinih marina, tako i sustava u cjelini. Zaključno, stanje proizvoda nije zadovoljavajuće, što je neosporno vidljivo i iz strukture prihoda ACI-ja u kojem dominiraju prihodi od iznajmljivanja vezova.

Trajanje koncesije

Svim marinama u sustavu ACI-ja 2030. istječe koncesija, što se ističe kao ključni problem razvoja pa i opstanka tvrtke. Kao član Uprave, u čijoj nadležnosti su i koncesije, što poduzimate po tom pitanju?

- Upravo je trajanje koncesije čimbenik koji najviše ograničava potencijal razvoja ACI-ja. Naime, nakon početnog rasta i uzleta 80-ih godina prošlog stoljeća, uslijedilo je ratno razdoblje i dugi niz godina poslovanja s gubitkom, zbog čega su infrastruktura i sadržaji marina uvelike zapušteni.

Od 2007. u sustav je uloženo više od 750 milijuna kuna, daleko više od tada planiranih 200 milijuna kuna, kako bi se marine dovele na prihvatljivu razinu uređenosti koju specifična klijentela traži. No, da bi ACI kvalitetom i rasponom usluga mogao konkurirati marinama na Mediteranu i Jadranu, kako bi bio u mogućnosti zadovoljiti sve standarde zaštite okoliša i osigurati željeni stupanj sigurnosti, potrebno je izvršiti znatna ulaganja čija je isplativost u postojećim uvjetima preostalog “trajanja” koncesije krajnje upitna.

Stoga je glavni preduvjet daljnjeg razvoja ACI-ja ishođenje produljenog roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu, što nam trenutno predstavlja prioritet kojem smo posvećeni. Želim posebno napomenuti da su se ulaskom u EU bitno promijenile i okolnosti vezano uz produljenje koncesija, s obzirom na to da u tom segmentu treba poštivati i direktive Europske komisije.

Za ACI je iznimno važan novi Zakon o morskim lukama i pomorskom dobru. Imate li saznanja o tome u kojem pravcu se ide i kakav je stav ACI-ja?

- U bitnome, očekujemo da spomenuti Zakon valorizira ulaganja koncesionara. U suprotnome, bude li Zakon, primjerice, propisivao da se koncesija pod danim uvjetima može, ali i ne mora produžiti, otvorit će se cijeli niz pitanja, kao što su pitanja pravne sigurnosti izvršenih ulaganja, sve to u odnosu na činjenicu da nisu poznati kriteriji po kojima se donose odluke da li nekome produžiti koncesiju ili ne.

image

ACI svake godine bilježi kontinuirani rast, kaže Herak

 

Goran Šebelić/Cropix

Vrijednost goodwilla

Ne manje važno je i pitanje osiguranja jednakog položaja gospodarskih subjekata na tržištu, s obzirom na to da je neprihvatljivo da se za ista ulaganja jednom subjektu može odobriti produljenje koncesije a drugome ne.

Naime, Zakonom o trgovačkim društvima propisano je da Uprava mora voditi Društvo s pažnjom dobroga gospodara. Isto tako, ACI je dioničko društvo koje kotira na burzi. To znači da Uprava Društva i Nadzorni odbor odgovaraju dioničarima za svoje odluke. Slijedom toga moramo biti sigurni da se investicije koje planiramo moraju amortizirati za vrijeme trajanja koncesije.

Često se, u kontekstu problema produljenje koncesija, spominje i problem goodwilla ACI-ja. Na što se pri tome misli?

- ACI standardima i upravljanjem goodwill, kao nematerijanu imovinu, prvenstveno ovdje mislim na reputaciju ACI-ja, unosi u svaku svoju marinu, na koji način stvara brend i imidž svake marine koja je gostima prepoznatljiva i stvara dodatan atrakt.

To napominjem stoga jer sam mišljenja da bi se koncesionarima trebala priznati i vrijednost goodwila. O svemu što je navedeno trebalo bi voditi računa prilikom donošenja novih propisa kojima se reguliraju pitanja koncesija na pomorskom dobru.

Najavljena je diversifikacija poslovanja, kao i radikalna promjena razvojne matrice. Na što se konkretno misli?

- U daljnjem razvoju ACI d.d. diversifikacija poslovanja nameće se kao jedan od osnovnih uvjeta stabilnosti poslovanja i podizanje razine prihoda. Naime, iako je u prošlosti većinu usluga u marinama ACI samostalno obavljao, danas većinu pratećih sadržaja odnosno sporednih djelatnosti (prvenstveno ugostiteljska i servisna djelatnost, usluge čartera, agencijske usluge, trgovina i sl.) obavljaju druge fizičke i pravne osobe u okviru raznih oblika poslovne suradnje.

Samo Društvo uglavnom se oslanja na pružanje usluga korištenja veza, dizanja i spuštanja plovila, parkinga, pranja plovila te zanemarivog dijela ostalih turističkih usluga. Navedeno je rezultiralo strukturom prihoda u kojoj većinski udio zauzima prihod po osnovi veza, a samo Društvo time postaje izuzetno ovisno o kretanjima tržišta nautičkog turizma te premalo koristi gospodarski i turistički potencijal destinacija u kojima su smještene pojedine marine.

Boutique hoteli

Diversifikacija poslovanja podrazumijeva razvoj novih, kao i već postojećih usluga koje su iz brojnih razloga do danas bile zanemarene. Nakon izvršenih analiza tržišta, vodeći računa o postojećim ljudskim potencijalima, financijskim resursima i prethodnim iskustvima, Društvo namjerava dio svojih resursa - financijskih i ljudskih – uložiti u razvoj ugostiteljskih (hotelijerstvo) i trgovačkih djelatnosti (maloprodaja), čarterski turizam te u razvoj servisnih djelatnosti.

Na kojim lokacijama ACI namjerava graditi boutique hotele?

- S obzirom na atraktivnost destinacija u kojima je većina marina smještena, prostorne kapacitete mikrolokacija unutar marina, prometnu dostupnost, kao i dostupnost te dostatnost komunalne infrastrukture velik broj ACI marina idealno su mjesta za izgradnju hotela.

Ovisno o lokaciji moguća je izgradnja malih boutique hotela, kapaciteta od 25 do 50 soba, kategorije 4 zvjezdice. Kao potencijalne lokacije budućih ACI hotela nameću se marine u Umagu, Puli, Opatiji, Cresu, Supetarskoj Dragi, Vodicama, Skradinu, Trogiru, Milni i Korčuli.

Ulaganje u hotele bez sumnje bi rezultiralo povećanjem prihoda i dobiti Društva, otvaranjem novih radnih mjesta te povećanjem tržišne kapitalizacije Društva. Preduvjet je produljenje koncesija.

Planira li se osnivanje vlastite čarterske flote ?

- Hrvatska je trenutno vodeća čarterska destinacija u svijetu, a čarterski turizam najdinamičniji hrvatski turistički proizvod s konstantnim i postojanim stopama rasta posljednjih 15-ak godina. Razvoj vlastite čarterske flote, s obzirom na glavnu djelatnost Društva i postojeće tržišne okvire, nameće se kao logičan izbor koji će doprinijeti diversifikaciji poslovanja.

Uvažavajući trendove, ali i ranija iskustva s razvojem ovog turističkog proizvoda, uprava nije donijela nikakvu odluku, ali promišlja razvijati čartersku flotu sačinjenu isključivo od plovila u menadžmentu. Točnije promišljaju se čarterski menadžment programi za vanjske partnere koji bi uključivali posredovanje prilikom kupovine, financiranja i osiguranja plovila te usluge veza, rezervacije plovila, izmjene posade i održavanja plovila.

Potencijalne baze buduće čarterske flote potencijalno mogu biti marine u Dubrovniku, Trogiru, Vodicama i Puli. Moguće je uspostavljanje tri do četiri čarterske baze, jedna na krajnjem jugu, jedna ili dvije na srednjem te jedna na sjevernom Jadranu.

image

Hrvatska je trenutno vodeća čarterska destinacija u svijetu

 

Željko Hajdinjak/Cropix

Grupacija Lurssen

Zagovarate li politiku strateškog partnerstva, poput one s grupacijom Lurssen?

- Projekt koji smo započeli s grupacijom Lurssen zasigurno spada među najvažnije projekte u novijoj povijesti Rijeke, ne samo zbog očekivanih gospodarskih benefita i činjenice da će Rijeku pozicionirati na nautičkoj karti Hrvatske, već prvenstveno zbog toga što će se kroz projekt inicirati tranzicija arhaične, naslijeđene strukture riječkoga gospodarstva.

Usudio bih se reći da ovaj projekt predstavlja svojevrsni lakmus papir za Hrvatsku, zbog činjenice da je do realizacije došlo prvenstveno zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske. Isto tako dionik u projektu je ACI, koji se nalazi u 78% vlasništvu Republike Hrvatske, dok je drugi dionik respektabilna njemačka kompanija koja pored spomenutog ulaganja i kupnje većinskog paketa Liburnije hotela Opatija ima namjeru ulagati i u druge projekte u Hrvatskoj.

S obzirom na ekonomsku potentnost partnera, činjenicu da se radi o kompaniji koja je jedan od najvećih projektanata i proizvođača jahti u svijetu, k tome i lider kada su u pitanju tzv. nautičke tehnologije, na kraju i partner s kojim smo “kliknuli”, sasvim se logičnim nameće dalje strateško partnerstvo sa spomenutom grupom, za koji postoji i izražen interes druge strane.

Bivša Uprava zagovarala je projekt nabave hidroaviona. Ostajete li pri tome?

- Projekt ACI AIR u naravi predstavlja proširenje osnovne djelatnosti ACI-ja na pružanje komercijalnih usluga prijevoza putnika hidroavionima. Kako pružanje spomenutih usluga valja povezivati sa značajnijom investicijom (nabavka aviona, izgradnja kopnene/morske infrastrukture-pontoni/ morski aerodromi, servisni centar), i s određenim tržišnim rizicima (očekivani volumen potražnje, financijska isplativost i sl.) te kadrovsko-organizacijskim i strateškim izazovima, to je aktualna Uprava ACI-ja naručila izradu dokumenta koji bi objektivno i stručno sagledao ne samo tržišni i financijski potencijal ovog kompleksnog razvojno-investicijskog pothvata, već i njegovu dugoročnu poslovnu opravdanost u kontekstu mogućih eksternih ekonomija/disekonomija relevantnih za poslovanje ACI-ja u svom “corebusinessu”.

Projekt ACI SAIL

U studiji je zaključno utvrđeno da očekivane poslovne performanse projekta ACI AIR ukazuju na činjenicu da bi se trošak inicijalno potrebnih ulaganja mogao uredno servisirati tijekom cijelog promatranog razdoblja. Robustnost predvidivih poslovnih performansi dodatno je testirana i kroz analizu osjetljivosti koja je ukazala na prilično zadovoljavajuću otpornost projekta na testirane činitelje rizika, ali je pokazala i da je projekt prilično osjetljiv na smanjivanje poslovnih prihoda.

U odnosu na pokretanje tog projekta postoje Studija KPMG-a, odluka “stare” Uprave, NO i Skupštine ACI-ja, koji su dali “zeleno” svjetlo pokretanju projekta. Spomenutu nabavu hidroaviona lukrativnom je u svojoj studiji-reviziji projekta ocijenio i Institut za turizam Republike Hrvatske. Međutim, moje promišljanje ide u pravcu da se projekt testira kroz nabavu jednog hidroaviona u razdoblju od godine dana (lizing).

Jeste li zadovoljni rezultatima projekta ACI SAIL?

- ACI SAIL je bivša Uprava procijenila kao projekt koji generira novu ponudu u portfelju usluga ACI d.d. Naime, tada je procijenjeno da u okviru nautičkog turizma postoji prostor za vrhunsku školu jedrenja te vrhunski crew charter, što je nastavak početne vizije ACI-ja, a komplementarno djeluje na temeljne usluge Društva.

Drugim riječima, inicijalna ideja je bila da ACI SAIL angažmanom vrhunskih kadrova u sprezi sa brandom ACI dodatno poboljša imidž i reputaciju ACI-ja, kako na domaćoj tako i na globalnoj nautičkoj mapi. Kao osnovne smjernice projekta definirane su samoodrživost, profitabilnost i izvrsnost.

Na sjednici uprave održanoj prije nekoliko dana preuzeo sam obavezu izrade Revizije poslovanja ACI SAIL-a, tako da Vam na izravno pitanje, premda već imam neki stav oko projekta,još ne mogu dati odgovor. Načelno, s obzirom na Covid okolnosti u kojima je projekt započet, mogu reći da će se nesporna ocjena o uspješnosti projekta moći dati tek nakon okončanja iduće turističke sezone.

Širi se nautički portfelj

Planirate li nove akvizicije, nove lokalitete. Gdje?

- Želi li ACI zadržati svoju konkurentsku sposobnost i udio na tržištu nautičkog turizma, pored diversifikacije poslovanja nužno mora širiti i svoj nautički “portfelj”. U navedenom kontekstu uskoro krećemo s izradom Studije kojom ćemo ispitati prostorno-planske, imovinsko-pravne i gospodarske pretpostavke niza potencijalnih luka nautičkog turizma. 

Najveći na Mediteranu

ACI d.d. je sa 22 marine i jednim sidrištem, od Umaga do Dubrovnika, najveći lanac marina na Mediteranu. ACI raspolaže sa 6111 vezova, od čega 5435 u moru. Osnovnu djelatnost čini pružanje usluga godišnjeg, mjesečnog i dnevnog veza u lukama nautičkog turizma.

Ostale djelatnosti, kao što su ugostiteljstvo, trgovina, čarter i dr. obavljaju druge fizičke i pravne osobe temeljem ugovora o poslovnoj suradnji.

Marine i sidrišta posluju na koncesijskim područjima, za što Društvo plaća koncesijske naknade, koje imaju svoju fiksnu i varijabilnu komponentu.

Redovne dionice Društva kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a tržišna kapitalizacija na dan 30. 9. 2022. iznosi 838,5 milijuna kuna. ACI d.d. u vlasništvu je 667 dioničara, 78,58% udjela u vlasništvu je Republike Hrvatske. Drugi najveći dioničar je OTP Banka sa 8,37% udjela.

Na dan 30. rujna 2022. ACI broji 311 stalno zaposlenih i 53 radnika zaposlena na određeno vrijeme.

Godišnji prihodi Društva u posljednjih nekoliko godina kreću se na razini između 220-240 milijuna kuna.

Rast prihoda


od prodaje zabilježen je u svim marinama, no najznačajniji rast ostvaren je u marinama Korčula, Split, Palmižana i Milna. Očekivano, od srpnja do rujna ostvareno je više od 50% ukupnih prihoda od prodaje

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. studeni 2022 12:37