StoryEditor
Biznisporasle brige

Više strahuju od otkaza nego od zaraze: mjere za spas gospodarstva od korona-krize u Hrvatskoj jednom dijelu građana ne pomažu gotovo ništa

Piše M.Dr.
26. svibnja 2020. - 11:17
arhiva/Nikola Vilić/HANZA MEDIA

Građani počinju više razmišljati o egzistenciji nego o epidemiji. Restrikcije popuštaju, život se vraća u normalu ali zabrinutost oko budućnosti ne jenjava. Pokazalo je to istraživanje na više od dvije tisuće ispitanika.

Bez obzira na COVID-19 građani strahuju od posljedica gospodarske krize, gotovo polovica ispitanika. Zabrinutiji su zbog mogućeg gubitka posla (33 posto) nego radi potencijalne zaraze člana obitelji koronavirusom, njih 31 posto, odnosno vlastitog obolijevanja-28 posto.

Od gubitka posla više strahuju žene (40 posto) nego muškarci (26 posto), kao i ispitanici s nižim stupnjem obrazovanja.

Potres u Zagrebu je ostavio traga, jer se novih elementarnih nepogoda pribojava gotovo 15 posto ispitanika.

Većina tvrtki radi smanjenim opsegom, navodi se u istraživanju.

Više od polovice građana (57 posto) napominje kako je tijekom posljednja dva mjeseca tvrtka u kojoj su zaposleni radila smanjenim intenzitetom, dok je 11 posto zaposlenih u tom razdoblju bilo na 'prisilnom odmoru' jer je poslovanje u njihovim kompanijama bilo u potpunosti prekinuto, odnosno pauzirano.

Trećina radila više od prosjeka

S druge strane, trećina radnika je od početka epidemije osjetila povećanje opsega posla i radnih zadataka.

Na pitanje je li kriza rezultirala 'rezanjem' plaća u njihovim tvrtkama, svaki drugi ispitanik (51 posto) tvrdi kako je do toga već došlo ili kako će, prema njihovu mišljenju, to uskoro uslijediti, a 38 posto ljudi misli kako poslodavci neko vrijeme neće isplaćivati bonuse i prigodne nagrade.

Trećina građana smatra kako će u njihovim tvrtkama doći do otpuštanja radnika, dok onaj najcrnji scenarij, zatvaranje tvrtke, očekuje tek pet posto ispitanika.

Jedan manji dio ispitanika se nada kako će usprkos krizi u njihovim tvrtkama doći do pojačanog zapošljavanja i povećanja plaća.

Na pitanje misle li da je Vlada učinila dovoljno kako bi pomogla poslodavcima pogođenima krizom, gotovo polovica ispitanika (44 posto) smatra da je Vlada mogla i trebala učiniti više.

Četvrtina građana smatra kako Vlada nije napravila dovoljno za spas tvrtki, dok 30 posto ljudi vjeruje da su, s obzirom na okolnosti, napravili sve što su mogli.

Dio Vladinih mjera namijenjen je i samim građanima, poput odluke o odgodi plaćanja kreditnih obveza u trajanju od tri mjeseca, međutim, čak 40 posto ispitanika koji imaju kredit upozorava kako im ta mjera gotovo uopće ne pomaže u prevladavanju posljedica krize.

Nešto više od trećine ispitanika smatra kako je svaka mjera dobrodošla, dok svaka četvrta osoba misli da je mjera od pomoći uz napomenu kako je to i dalje nedovoljno.

Vlada ne rješava sve

Rezultate istraživanja i aktualnu situaciju prokomentirao je i direktor portala MojPosao Igor Žonja.

-Sada je potrebno donijeti odluku o slijedećim koracima i nekim novim mjerama u gospodarstvu. Građani i tvrtke ne mogu očekivati da će Vlada riješiti sve njihove probleme, već trebaju krenuti od sebe i vidjeti što oni sami mogu napraviti u trenutnim okolnostima.

Vlada bi svoje napore trebala usmjeriti na donošenje manjeg broja mjera koje će postići najveći učinak, baš kao što su to učinili s odgodama plaćanja poreznih obveza i novčanim potporama za očuvanje radnih mjesta.

Kao i dosad, pad prihoda i dalje mora biti glavni kriterij za dobivanje i korištenje potpora, a značajnije strukturne reforme bi trebale uslijediti nakon parlamentarnih izbora - komentirao je Igor Žonja, direktor portala MojPosao

Izdvojeno

10. kolovoz 2020 08:36