StoryEditor
Biznisposljedice krize

Uvoz hrane prvih šest mjeseci ove godine pao za šest posto, Hrvatska bilježi bolje rezultate nego lani

Piše PSD
16. rujna 2020. - 22:13
HGK

Kao posljedica krize uzrokovane pandemijom, odnosno otežanoga međunarodnog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje, u prvih šest mjeseci u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s inozemstvom Hrvatska bilježi bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Na smanjenje potražnje najviše je utjecao manji obujam turističke potrošnje u promatranom razdoblju, zbog znatno manjeg broja stranih turista u predsezoni.

Budući da smo u srpnju i kolovozu imali povećan turistički promet i da smo sa 6,8 milijuna dolazaka i 47,5 milijuna noćenja dosegli 41 posto, odnosno razinu od 53 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., očekujemo do kraja ove godine snažniji utjecaj povećane potražnje i na vanjskotrgovinsku razmjenu", istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

U prvih šest mjeseci vanjskotrgovinski deficit poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda smanjen je za 20 posto, odnosno za 128 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje u prethodnoj godini.

Najviše se uvozi meso

Ovo je rezultat pada uvoza od šest posto, koji se zaustavio na razini od 1,564 milijarde eura. Izvoz bilježi rast od 2,9 posto i iznosi 1,039 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je sa 61 na 66 posto.

Uvozimo najviše meso koje čini 10,9 posto ukupnog uvoza, proizvode na bazi žitarica i škroba 8,3 posto, mlijeko, jaja i med 7,9 posto, pića 7,4 posto te različite proizvode visokog stupnja prerade.

U izvozu su najzastupljenije žitarice 11,5 posto, različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade 10,8 posto, ribe 9,4 posto, proizvodi na bazi žitarica i škroba 8,6 posto te duhan i prerađevine 7,6 posto. Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, mesnih i ribljih prerađevina te duhanu i cigaretama.

"Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni i gdje postoji problem s niskom konkurentnosti.

Hrvatska treba jačati prerađivačke kapacitete jer nije dobro da izvozimo sirovine kao što su žitarice i uljarice, a da s druge strane uvozimo znatne količine mesa, mlijeka, pekarskih proizvoda i ulja. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača i koncentraciji ponude te njenoj prilagodbi zahtjevima potrošača", istaknuo je Kovačević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. rujan 2020 22:35