Dalmatinski poduzetnici oporavili su se prošle godine i zajedno imali neto dobit od 4,4 milijarde kuna. Tako su svaku desetu kunu neto dobiti poduzetnika u Hrvatskoj od 44,8 milijardi kuna prošle godine zaradili poduzetnici iz Dalmacije.
Preklani je samo Splitsko-dalmatinska županija poslovala s dobiti od pola milijarde kuna, a ostale tri županije su bile u gubicima.
Najveću dobit među dalmatinskim županijama od 2,6 milijardi kuna lani je imala Splitsko-dalmatinska županija kojoj je dobit s obzirom na slabašnu zaradu iz godine ranije skočila za 412 posto.
Prema podacima Financijske agencije (Fina) koja je objavila podatke o lanjskom poslovanju poduzetnika, lanjska dobit Splitsko-dalmatinske županije treća je u zemlji, iza 24 milijarde kuna dobiti poduzetnika Grada Zagreba i 2,7 milijardi kuna Zagrebačke županije te čini 59 posto kompletne dobiti dalmatinskih poduzetnika.
Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije su zadržali drugo mjesto u zemlji po broju poduzetnika i zaposlenih, treće po visini ukupnih prihoda, izvozom su i dalje sedmi među županijama i tek na 14. mjestu po visini prosječnih plaća. Popravili su se po dobiti i skočili s preklanjskog devetog na treće mjesto, ali su uspjeli pasti za jedno mjesto po ekonomičnosti poslovanja, s 15. na 16. mjesto, što je pozicija koju im je osiguralo 105,9 kuna prihoda na sto kuna rashoda.
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja, prvi su poduzetnici Karlovačke županije koji na 100 kuna rashoda zarade 109,57 kuna, drugi su poduzetnici Zadarske, a treći poduzetnici Krapinsko-zagorske županije. Zagreb je peti sa 107,01 kunom prihoda na sto kuna rashoda, a najlošiji rezultat ima Vukovarsko-srijemska županija sa 103,73 kuna prihoda na sto kuna rashoda.
Tko je zaslužan za rezultate
Nakon ekonomičnosti poslovanja, županija koja je druga brojem zaposlenih, najlošije je plasirana po visini njihovih prosječnih plaća i pripada joj 14. mjesto. Plaća od 5490 kuna koliko je prosječno lani svakog mjeseca zarađivalo 81 tisuća zaposlenih kod poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji porasla je 340 kuna u odnosu na godinu ranije, ali je taj porast bio nedovoljan da bi stigao lanjsku prosječnu plaću u zemlji od 6350 kuna.
Splitsko-dalmatinska županija prosječnim plaćama kod poduzetnika zaostaje 860 kuna za prosjekom za zemlju, a veće prosječne plaće imaju u ostale tri dalmatinske županije, najveća je u Zadarskoj od 5675 kuna. Najveću plaću od 7321 kunu zarađuju zaposleni u Zagrebu, a najmanje, 4722 kune, zaposleni u Virovitičko-podravskoj županiji kojoj je plaćama Splitsko-dalmatinska županija mnogo bliža nego Gradu Zagrebu. Od najlošije plaće u zemlji, ona iz Splitsko-dalmatinske županije je veća za 768 kuna, a od zagrebačke je manja za 1831 kunu.
U prošloj godini zadarski poduzetnici su bili druga županija u Dalmaciji i deveta u zemlji po dobiti od 1,1 milijarde kuna, slijede ih poduzetnici Dubrovačko-neretvanske županije s dobiti od 517 milijuna kuna što je 15. mjesto u zemlji i Šibensko-kninske s 218 milijuna kuna dobiti u prošloj godini što joj je osiguralo pretposljednje, 20. mjesto među županijama. Iz Fine navode da su za rezultate u dalmatinskim županijama najzaslužniji Tommy iz Splita sa 129,6 milijuna kuna dobiti, Tankerska plovidba iz Zadra sa 130,5 milijuna kn dobiti, Belvedere d.d. u stečaju iz Dubrovnika sa 123 milijuna kuna dobiti i Knauf iz Uzdolja s lanjskom dobiti od 82 milijuna kuna.
Živimo od trgovine i turizma
Inače je Splitsko-dalmatinska županija rekorderka dugi niz godina apsolutnim brojem nezaposlenih u zemlji, u travnju ih je imala 22.158 što je gotovo petina od svih 118.922 nezaposlenih u zemlji. Po stopi nezaposlenosti koja je za Hrvatsku u ožujku iznosila 7,5 posto, Splitsko-dalmatinska županija bila je treća u zemlji s 13,1 posto, dok lošije su bile Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska županija koja ima najveću stopu nezaposlenosti od 14,2 posto. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Splitsko-dalmatinske županije je, prema posljednjem dostupnim statističkim podacima, u 2019. iznosio 10.759 eura, što je ispod prosječnih 13.671 euro za Hrvatsku.
Hrvatska je na 67 posto prosječnog europskog standarda, a Splitsko-dalmatinska županija na 52 posto, jednako kao i Ličko-senjska županija. Najlošija je, s 8606 eura po stanovniku ili s 42 posto europskog prosječnog standarda, Vukovarsko-srijemska županija, a najbolji Zagreb s 23.742 eura po stanovniku što je 116 posto europskog prosječnog standarda.
Sve ovo ne čudi zna li se da je gospodarstvo Splitsko‐dalmatinske županije i Split preživjelo nestanak brojnih industrijskih poduzeća u devedesetim godinama prošlog stoljeća s kojima su nestali deseci tisuća radnih mjesta. Nestali srednje i niske tehnološki intenzivnih djelatnosti koje su bile značajne za gospodarstvo, nisu zamijenile djelatnosti s višom tehnološkom razinom i dodanom vrijednosti, a gospodarstvo se okrenulo trgovini, turizmu, prometu nekretnina i uslužnim djelatnostima što je donijelo standard i razvijenost kakvu danas ima Splitsko-dalmatinska županija.