StoryEditor
Biznisjoš 192 dana

Uskoro će nam iznos plaće biti naveden u kunama i u eurima, znamo i za koji mjesec će biti prva plaća u novoj valuti

Piše PSD.
24. lipnja 2022. - 20:11

Poslodavci od 5. rujna ove godine svim zaposlenima moraju iskazati ukupni iznos plaće u kunama i eurima, a prva plaća u eurima bit će obračunata i isplaćena za prosinac u siječnju 2023. godine. Na isti način obračunavat će se i isplaćivati ugovori o djelu, studentski ugovori i autorski honorari.

Poslodavci i zaposlenici neće morati samo zbog uvođenja eura potpisivati nove ugovore o radu, ali iznosi u pravilnicima o radu, aneksima ugovora i sličnim aktima moraju biti iskazani u eurima.

Zaštićeni računi

Prema Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, poslovni subjekti u razdoblju obveznoga dvojnog iskazivanja od 5. rujna ove godine moraju na ispravi o isplati plaće i drugih naknada iz radnog odnosa, kao što su božićnica, regres, dar za djecu, nagrada za rad, naknada za prehranu i slično, dvojno iskazati samo ukupni iznos isplaćen radniku na račun. Poslodavci koji plaću za kolovoz isplaćuju 4. rujna ili prije nisu je dužni dvojno iskazati.

Ako se božićnica, regres i slične naknade iskazuju na posebnim platnim listama, na njima su također obvezni dvojno iskazati ukupni iznos.

Visina plaće utvrđena u ugovorima o radu obvezno se preračunava u eure uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. U slučajevima kad radnik plaću dobiva djelomično na zaštićeni, a djelomično na redovni račun, poslodavci moraju dvojno iskazati samo ukupni iznos koji se isplaćuje radniku na njegove račune, dakle redovni i zaštićeni.

Kada je riječ o ostalim pravima i isplatama vezanima uz radni odnos, putni nalozi su izuzeti od obveze dvojnog iskazivanja. Dodatno, iznosi neto honorara prema autorskim ugovorima i iznosi neto naknade u sklopu ugovora o djelu, uključujući i studentske ugovore, moraju biti dvojno iskazani.

Kako se omogućio brz i jednostavan prelazak na novu valutu, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da su procesi prilagodbe na euro u svim djelatnostima i na mikrorazinama poslovnih subjekata počeli 2021. godine.

Država i poslodavci

"Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca su se tijekom 2021. godine uključili u Koordinacijski odbor za zakonodavne prilagodbe i Koordinacijski odbor za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača, čiji je glavni koordinator Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a osnovana je i interna radna skupina članova Hrvatske udruge poslodavaca za uvođenje eura koju čini 30-ak članova iz raznih djelatnosti. Već tijekom prošle godine Hrvatska udruga poslodavaca je objedinjavala sve upite članova vezane uz proces zamjene kune i uvođenje eura u hrvatsko gospodarstvo.

Prve inicijative pokrenuli su članovi Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge trgovine i članovi Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge ICT koji su u zajedničkoj komunikaciji preko predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca u koordinacijskim odborima iznosili pitanja, prijedloge i komentare", ističe Sanja Smoljak Katić, direktorica granskih udruga HUP-a i članica Koordinacijskog odbora za prilagodbu gospodarstva.

HUP je sudjelovao i u izradi nacrta Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene kune i nacrta Zakona o euru.

"Vrlo je bitno uključiti predstavnike gospodarstva u najranijoj fazi izrade kako bi temeljni dokumenti bili prilagođeni i usklađeni sa zahtjevima poslodavaca, odnosno s onima koji su u konačnici i obveznici primjene. Ostvarili smo odličnu suradnju s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvom financija pa možemo zaključiti da je ovaj način rada bio primjer kvalitetnog odnosa dva neizostavna partnera: državnih institucija i poslodavaca odnosno Hrvatske udruge poslodavaca", dodaje Sanja Smoljak Katić.

HUP je u ožujku za svoje članove organizirao i webinar o pripremi gospodarstva za uvođenje eura na kojem je bilo više od 250 sudionika. Iz konkretnih primjera i izazova koji ih očekuju definirali su dodatna pitanja državnim institucijama, prema kojima su ažurirane Smjernice.

Konferencija Jutarnjeg lista: 19. 07. 2022.: Što će nam donijeti ulazak u eurozonu?

O mogućim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uvođenja eura na hrvatski financijski sustav, bankarstvo i tržište kapitala raspravljat će vodeći hrvatski stručnjaci u utorak 19. srpnja 2022. godine u hotelu Esplanada

Jutarnji list organizira konferenciju „Što će nam donijeti ulazak u eurozonu“ a kroz uvodna izlaganja, prezentacije i panel raspravu pokušavamo projicirati predvidjeti posljedice ulaska u eurozonu u 2023. godini, ali i srednjoročno tj. sljedećih 5 godina.

Ulazak Hrvatske u eurozonu sam je po sebi povijesna prekretnica, a stiže u trenutku kada ekonomska neizvjesnost u EU nije bila na višoj razini od svjetskih ratova. Globalna ekonomija još se nije oporavila od pandemije, a eksplodirao je geopolitički sukob s također teškim gospodarskim posljedicama. Inflacija je postala novom brigom zapadnih demokracija, baš kao što su i potencijalni odgovori centralne banke na rast cijena također mogući izvor problema. U kakvu to eurozonu ulazi Hrvatska, što će nam donijeti euro kao valuta u kojoj ćemo obavljati svakodnevne transakcije?

Ključna pitanja koja postavljamo na konferenciji: Jesmo li doista spremni za euro? Koji su najveći tehnički izazovi uvođenja eura u financijskom sektoru? Kakav je utjecaj na kretanje kamatnih stopa odnosno cijenu zaduživanja građana? Je li realno očekivati povoljnija izdanja obveznica hrvatskih kompanija? Ako jest, u kojoj mjeri? Je li naivno vjerovati da će ulazak u eurozonu značajno ohrabriti strane investitore na dolazak u RH? Dilema: Što ako uđemo u eurozonu u kojoj ESB neće uspješno kontrolirati inflaciju? Što ako ESB prvim najavljenim mjerama ipak zaustavi inflaciju, ali izazove recesiju? Donosi li ulazak u eurozonu povećani pritisak strane konkurencije na hrvatske financijske kompanije – banke i osiguravatelje? Otvara li ulazak u eurozonu prostor za dodatno popuštanje poreznog pritiska ili u razdoblju pred nama ipak realno očekivati rast poreznog pritiska? Hoće li hrvatske dionice, pa i IPO-i, biti atraktivniji stranim investitorima nakon ulaska u eurozonu? Što će se dogoditi s kreditima odobrenim u kunama nakon ulaska u euro? Može li uvođenje eura imati značajan utjecaj na bilance obaveznih mirovinskih fondova? Koji su realni rizici odricanja dijela monetarnog suvereniteta u situaciji kada pratimo dramatične promjene u međusobnom 'plesu' velikih svjetskih valuta?

Na konferenciji očekujemo govore guvernera HNB-a Borisa Vujčića, potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, glavnog ekonomista HNB-a Vedrana Šošića, te brojne predstavnike hrvatskih banaka, financijskih institucija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. kolovoz 2022 18:50