StoryEditor
BiznisPRAVOMOĆNA PRESUDA

Presuda u korist firme u slučaju ‘Franak‘; Splitski odvjetnik: ‘Velik broj tvrtki je ugovarao u švicarcima, ovo pokazuje da su banke postupale nepošteno‘

12. ožujka 2021. - 08:21
Na fotografiji: Novčanice švicarskog frankaGoran Mehkek/Cropix

Promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke ništetna je za pravne osobe jednako kako je ništetna i za potrošače – potvrđeno je pravomoćno na Visokome trgovačkom sudu (VTS).

Kako doznajemo u Udruzi "Franak", riječ je o presudi i rješenju Pž–5087/2017 od 23. srpnja 2020., kojima je sudačko vijeće Visokoga trgovačkog suda u sastavu Raoul Dubravec, Draženka Deladio i Josip Turkalj preinačilo i ukinulo presudu Trgovačkog suda u Splitu, Stalne službe u Dubrovniku, te utvrdilo kako je ništetna ugovorna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi koja se mijenja odlukom Addiko banke u ugovoru o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima (CHF) ugovorenim s pravnom osobom "Glumac-Export" d.o.o. iz Dubrovnika.

Zbog pogrešnog pravnog pristupa na prvome stupnju nije provedeno financijsko vještačenje, pa je VTS također ukinuo dio presude kojim je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu na temelju ništetnosti i troškove postupka te je taj dio vraćen na prvi stupanj radi utvrđenja preplaćenih iznosa i pripadajućih zateznih kamata kao i sudskih troškova.

Veći iznosi

– Kad se govori o slučaju "Franak", fokus je na potrošačima koji su zaključivali ugovore o stambenim i autokreditima, ali i velik broj tvrtki je ugovarao kredite u "švicarcima" i kod njih se radi o značajno većim iznosima. Ova presuda pokazuje da su banke i u ugovorima s pravnim osobama postupale nepošteno i svojevoljno mijenjale kamatnu stopu. Visoki trgovački sud je rekao da je to nedopušteno i kad se radi o pravnim osobama – kazao nam je splitski odvjetnik Srđan Kalebota, koji je u ime tužitelja zajedno s odvjetnikom Matom Glibotom podnio žalbu na temelju koje je VTS preinačio i ukinuo prvostupanjsku presudu koju je donijela sutkinja Anka Muhoberac u Dubrovniku.

U obrazloženju presude Visoki trgovački sud navodi kako je pogrešan stav prvostupanjskog suda da kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke nije neodrediva ugovorna odredba. Naprotiv, takva ugovorna odredba nije u skladu s odredbama članaka 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima te je u skladu s odredbama članka 271. ZOO takva ugovorna odredba ništetna, jer je upravo neodrediva, suprotno obrazloženjima sutkinje prvog stupnja.

Budući da je riječ o neodredivoj ugovornoj odredbi, nebitno je to što su stranke solemniziranjem kod javnog bilježnika potpisale takav ugovor, i takva je ugovorna odredba unatoč tome što je ugovorena – ništetna.

U konkretnom kreditu ugovorena je fiksna kamatna marža od 4,25 posto kojoj se dodaje vrijednost tromjesečnog CHF Libora. Bio je to kredit od 319.000 CHF, gdje pravna osoba nema pravo na zaštitu utemeljenu na kolektivnoj presudi, ali zato ima pravo na zaštitu utemeljenu na obveznom pravu. Tako prema preliminarnim izračunima Addiko zajedno sa zateznim kamatama duguje oko 30.500 CHF u kunskoj protuvrijednosti, a zajedno sa zateznim kamatama bit će to oko 400.000 kuna, ili oko 30 posto vrijednosti realiziranog CHF kredita u kunama.

– Činjenica je da su banke i s pravnim, a ne samo s fizičkim osobama, ugovarale neodredive i time ništetne promjenjive kamatne stope. Razmjeri nepoštenog poslovanja banaka mjere se u desecima milijardi kuna neosnovano naplaćenih od potrošača i pravnih osoba. Očigledno je da su banke ugovarale s pravnim osobama ponajprije kamatu vezanu za maržu kojoj se dodaje vrijednost Libora ili Euribora, koji su tržišne veličine i mijenjaju se tijekom otplate, ali su se dodatno osigurale tako da su ugovarale i to da se, unatoč ugovorenim parametrima, odlukom banke kamata može mijenjati novim povećanjem već ugovorene marže. Takav način promjene kamatne stope jest nezakonit, kako za fizičke, tako i za pravne osobe – kaže Goran Aleksić, koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.

Visoka kamata

Pojašnjava kako su takvo poslovanje banke uobičajeno primjenjivale sve do početka 2014.

– U konkretnom primjeru Addiko nije primijenio ugovorenu formulu 4,25 + Libor, i to zbog toga što je Libor pljusnuo prema nuli pa bi zbog toga zarada banke bila manja, nego je samovoljnim povećanjem marže zadržao kamatu na visokoj razini koja nije bila u skladu s ugovorenom formulom, i time je oštetio pravnu osobu Glumac-Export d.o.o. Ja to zovem pljačkom pod blagoslovom HNB-a, koji smo više puta upozorili na modus operandi banaka, ali HNB kao regulator nije poduzeo ništa. Pozivam sve pravne osobe da se jave Udruzi Franak radi savjetovanja o mogućim tužbama, ako imaju ugovore o kreditu ugovorene prije 2014., jer je vrlo vjerojatno da im banke duguju velik novac. Neka se jave na mail: franak.tuzbe@gmail.com – istaknuo je Aleksić.

U Udruzi Franak podsjećaju i kako je svojevremeno Addiko morao isplatiti pravnoj osobi Vrana d.o.o. ukupno oko milijun kuna na ime preplaćenih kamata.

SUDSKA PRAKSA: Nije bitno koja je valuta

Odvjetnik Srđan Kalebota kaže i kako već ima nekoliko presuda VTS-a na ovom tragu, pa se može reći da je sudska praksa ustanovljena i u slučaju pravnih osoba s kreditima u švicarskim francima. No, važno je da se to odnosi i na kredite u drugim valutama.

– Odredba o kamatnoj stopi koja se mijenja odlukom banke može biti vezana uz bilo koju valutu, jednako se odnosi i na euro ili kunu, a ne samo na švicarski franak. U ovom slučaju nije bitna valuta, ovdje je riječ o nepoštenoj kamati bez obzira na valutu – ističe Kalebota.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. travanj 2021 17:30