U sljedećih deset godina predviđeno povećanje proizvodnje u akvakulturi za 30 posto

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je u suradnji sa Svjetskom bankom Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji ima za cilj povećanje proizvodnosti i otpornosti proizvodnje na klimatske promjene, jačanje konkurentnosti sektora, obnovu ruralnog i obalnog gospodarstva te unaprjeđenje uvjeta života na obalnom području, uz snažno poticanje inovacija.

Analiza sektora Svjetske banke utvrdila je da se tijekom posljednjih 25 godina proizvodnja u marikulturi povećala 20 puta kombinacijom povećanja broja uzgajališta i povećanja produktivnosti, dok je razina proizvodnje slatkovodne akvakulture značajno manja. Vrste proizvedene na morskim uzgajalištima, uključujući komarču, lubina, kamenice i dagnje, dobro su prihvaćene na domaćem tržištu, međutim, potrebno je napraviti prodor na tržište restorana i hotela, za što je potrebno osigurati predvidljive količine i postojanost u kvaliteti, a prostora za povećanje proizvodnje ima i tuna. Upravo će unaprjeđenje znanja i inovacije u budućnosti biti presudni za poboljšanje učinkovitosti.

„Provođenjem definiranih mjera i intervencija u sljedećih deset godina očekuje se povećanje ukupne godišnje količine proizvodnje za 30 posto, ukupne godišnje vrijednosti proizvodnje za 20 posto te dodane vrijednosti u količini prerade za 35 posto. Također, očekivan je rast broja radnih mjesta u akvakulturi i preradi za 15 posto“, navodi ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Povećanje potrošnje proizvoda ribarstva i akvakulture na 20 kilograma po glavi

Ministarstvo poljoprivrede kroz mjere prikazane u Nacionalnom planu planira povećati dodanu vrijednost u količini prerade za 35 posto te povećati prosječnu godišnju potrošnju proizvoda akvakulture po stanovniku za 50 posto. Prema zadnjim podacima, potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture u RH iznosi oko 20 kilograma po glavi stanovnika te bilježi rast od čak 10 posto u samo jednoj godini.

Ribarima više od 200 milijuna kuna pomoći

U posljednjim danima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a osigurana su sredstva u vrijednosti od 180 milijuna kuna pomoći ribarima, u cilju ublažavanja posljedica pandemije COVID-19. Za provedbu mjera privremene obustave ribolovnih aktivnosti u segmentima koćarskog i plivaričarskog ribolova osigurano je 80 milijuna kuna, a do sada su je koristila 302 ribara. Također, za kompenzaciju uzgajivačima u akvakulturi te riboprerađivačima radi smanjenja vrijednosti prodaje i/ili smanjenja radnog kapitala te zbog povećanja operativnih troškova na raspolaganju je 100 milijuna kuna. Osigurano je i 30 milijuna kuna nepovratnih sredstava poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture za osiguravanje likvidnosti i očuvanje radnih mjesta, od čega su već isplaćena 22 milijuna kuna.