StoryEditor
Biznisstanje i trendovi

Tržište nekretnina u 2019. godini: za kvadrat u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo se kupiti čak 14 kvadrata kuće u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Piše M.Dr.
20. lipnja 2020. - 18:49
Mario Todorić/Ilustracija/HANZA MEDIA

Na tržištu nekretnina u 2019. godini ostvarene su ukupno 111.673 transakcije, što u odnosu na 2018. godinu predstavlja rast od 6,5 posto. Najveći pak broj transakcija odnosi se na transakcije poljoprivrednog zemljišta, njih 38.315, što čini 34,3 posto ukupnog broja transakcija.

Ostvareno je 26.480 transakcija stanova/apartmana - 23,7 posto od ukupnog broja te transakcija građevinskog zemljišta kojih je zabilježeno 17.100 (15,3 posto ukupno ostvarenih transakcija). Kupoprodajnih transakcija obiteljskih kuća zabilježeno je pak ukupno 14.006, što čini 12,5 posto ukupnog broja ostvarenih transakcija na tržištu nekretnina 2019. godine.

Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2019. godini iznosila je pak 39,8 milijardi kuna, što predstavlja 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) te godine.

Naime, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja mr.sc. Željko Uhlir i ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu  dr.sc. Maruška Vizek u Novinarskom domu u Zagrebu predstavili su publikaciju 'Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2019.'

Zagreb pa Split

Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede Split, Zadar i Rijeka, te Osijek, navodi se u ovoj analizi.

U ovim gradovima učestalije su transakcije stanova/apartmana, dok su kupoprodaje građevinskog zemljišta učestalije u priobalnom pojasu izvan većih naselja i zaleđu, a transakcije poljoprivrednog zemljišta prevladavaju u ostatku Hrvatske.

Medijalna odnosno prosječna cijena stana/apartmana u 2019. godini viša od 15 tisuća kuna po metru kvadratnom zabilježena je jedino u Dubrovniku.

U rasponu od 10.001 do 15 tisuća kuna zabilježena je pak u 38 jedinica lokalne samouprave te se tu, s iznimkom Grada Zagreba (9.641 kuna), isključivo radi o priobalnim i otočnim jedinicama lokalne samouprave.

Od 95 jedinica lokalne samouprave u kojima su postignute medijalne cijene stana između 5.001 i 10 tisuća kuna po metru kvadratnom, njih 66 smješteno je u priobalju i na otocima, dok preostalih 29 jedinica najvećim dijelom čine veći gradovi u kontinentalnom dijelu zemlje, komentiraju autori izvješća.

Medijalne cijene stanova/apartmana do pet tisuća kuna po kvadratu obilježavaju ruralne predjele i većinu jedinica lokalne samouprave smještenih u središnjem i istočnom dijelu Hrvatske, ukupno njih 45.

Ston za 15 tisuća po kvadratu

Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom prodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru Jadranske Hrvatske. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 10 tisuća kuna po kvadratu, izdvajaju se Ston (15.475 kuna), Seget (12.090 kuna) i Primošten (10.915 kuna).

Medijalna cijena kuća u rasponu od pet do deset tisuća kuna kuna po kvadratu ostvarena je u 15 gradova i 12 općina, redom priobalnih i otočnih lokalnih jedinica.

Nadalje, navodi se u publikaciji, od ukupno 85 gradova i općina, koliko ih ulazi u kategoriju medijalne cijene kuća od 1.001 do 5 tisuća kuna po kvadratu, svega se njih sedam nalazi u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a 78 ih je smješteno na prostoru Jadranske Hrvatske.

Medijalne cijene obiteljskih kuća od tisuću kuna po metru kvadratnom i manje zabilježene su u najvećem broju jedinica lokalne samouprave (225), od kojih je većina smještena u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje.

Za metar kvadratni u Splitsko-dalmatinskoj županiji moglo se kupiti čak 14 kvadrata kuće u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

U 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta bila je viša od sto kuna po kvadratu, i to u Dugom Ratu, Okrugu, Trogiru, Cresu, Župi Dubrovačkoj, Solinu, Baškoj Vodi, Podstrani, Dubrovniku, Makarskoj i Splitu.

U 21 jadranskoj jedinici lokalne samouprave medijalne cijene prodanog poljoprivrednog zemljišta kretale su se između 51 i 100 kuna po kvadratu

Poljoprivredna zemljišta za siću

U 443 jedinice lokalne samouprave medijalne cijene prodanih poljoprivrednih zemljišta po kvadratu iznosile su 50 kuna i manje.

Među županijama kontinentalne Hrvatske najviša medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta zabilježena je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u visini od 4,2 kune po kvadratu.

U ostalim kontinentalnim županijama, navodi se, medijalna cijena metra četvornog poljoprivrednog zemljišta kretala u rasponu od jedne kune u Sisačko-moslavačkoj do 3,3 kune u Krapinsko-zagorskoj županiji. Iznimka je Grad Zagreb s ostvarenom medijalnom cijenom poljoprivrednog zemljišta od 21,7 kuna po kvadratu.

Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 500 kuna po kvadratu zabilježila je 61 jedinica lokalne samouprave.

Radi se pak, pojašnjavaju autori, o gradovima i općinama smještenim u Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji.

U svega 11 jedinica lokalne samouprave medijalna cijena građevinskog zemljišta bila je viša od tisuću  kuna po kvadratu i to u Biogradu na Moru (1.506 kuna), Visu (1.481 kuna), Splitu (1.479 kuna), Gradcu (1.310 kuna), Makarskoj (1.220 kuna), Fažani (1.127 kuna), Sutivanu (1.122 kune), Kalima (1.113 kuna), Podstrani (1.060 kuna), Brelima (1.038 kuna), te u Trogiru (1.017 kuna).

U 104 jedinice lokalne samouprave, od kojih je većina, čak njih 81, smještena na području Jadranske Hrvatske, medijalna cijena građevinskog zemljišta kretala se u rasponu od 101 do 500 kuna po kvadratu.

Cijene po metru četvornom od 100 i manje kuna uglavnom se postižu u ruralnim predjelima te u središnjoj, sjeverozapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Najteže do stana uz obalu

Medijalne cijene građevinskog zemljišta manje od deset kuna po kvadratu zabilježene su u 13 jedinica lokalne samouprave i to u Slatini, Donjoj Motičini, Orahovici, Maču, Lepoglavi, Lekeniku, Loboru, Velikoj, Popovači, Klenovniku, Pakracu, Novskoj i Lipiku.

Najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora/zgrada po metru četvornom zabilježene su u Novigradu (12.678 kuna) i Dubrovniku (12.599 kuna). Slijedi Split s 9.271, Rovinj s 8.877, Makarska s 8.347 te Šibenik s 8.073 kune po kvadratu.

Medijalna cijena od četiri do osam tisuća kuna po kvadratu je zabilježena u 15 gradova, uključujući i Grad Zagreb (7.313 kuna ), Pulu (7.290 kuna), Solin (7.305 kuna), Zadar (7.528 kuna) i Rijeku (7.759 kuna).

U ovom se cjenovnom razredu nalaze i gradovi koji graniče sa Zagrebom poput Dugog Sela, Velike Gorice i Zaprešića. Većina gradova i općina iz slavonskih županija nalazi se u kategoriji od četiri tisuće kuna po kvadratu i manje.

Indeks priuštivosti po jedinicama lokalne samouprave za 2018. godinu dobiven je, navode, stavljanjem u omjer medijalne cijene stana/apartmana po kvadratu u 2018. godini u JLS-u i prosječnog godišnjeg prijavljenog ostvarenog neto dohotka po zaposlenom, te množenjem sa 100.

Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje.

Primjerice, ističe se, vrijednosti indeksa priuštivosti od 36 i više posto-koje ukazuju da je za jedan metar kvadratni stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 36 posto godišnjeg dohotka-nalaze se u tri jedinice lokalne samouprave, i to Hvaru, Dubrovniku i Slivnu.

U kategoriju u kojoj je za jedan kvadrat stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 28 do 36 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina. To su Sukošan, Krk, Korčula, Split, Funtana, Sutivan, Omiš, Murter, Bol, Novalja, Makarska, Primošten, Baška, Rogoznica, Vrsar, Baška Voda i Okrug.

image
Božidar Vukičević/HANZA MEDIA

U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 2,7 i 3,5 metara četvornih stambenog prostora.

Među prve 72 najnepriuštivije lokalne jedinice (od ukupno 163 jedinice lokalne samouprave za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti) nema naselja koje nije priobalno, odnosno koje se ne nalazi u priobalnoj županiji.

Tek na 73. mjestu se nalazi Vrbovec s vrijednošću indeksa 19. Grad Zagreb se nalazi tek na 92. mjestu s vrijednošću indeksa 16,3.

Najpriuštiviji stanovi/apartmani su nadalje, u Plitvičkim jezerima gdje indeks priuštivosti iznosi 3,6, a zatim slijede Strahoninec, Durđenovac, Vrbovsko, Novi Marof, Vukovar, Petrinja i Beli Manastir, napominje se u objavljenoj publikaciji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 06:03