StoryEditor
Biznisformula uspjeha

Tko kaže da u Hrvatskoj nema uspješnog biznisa? Ima, i to u IT sektoru, koji cvate kao nikada, a najveći uspjesi se tek očekuju. Evo i zašto

Piše Ljubica Vuko
5. ožujka 2021. - 23:36
Jakov Prkić/Ilustracija/Cropix

Niz uspješnica na hrvatskoj IT sceni nastavljen je prodajom digitalne agencije Five (ranije poznate kao Pet minuta), sa 220 zaposlenih i uredima u Zagrebu i New Yorku, međunarodnoj softverskoj grupi Endava za 250 milijuna kuna.

Vijest o tom preuzimanju odjeknula je nakon što je Five u četvrtak objavio kako postaju dio Endave, kompanije listane na Njujorškoj burzi i sjedištem u Londonu, s oko 7500 zaposlenih i 33 ureda širom svijeta. Dio vrijednosti akvizicije će biti plaćen u gotovini, a dio u dionicama.

- Naš cilj je isti kao na početku kad smo počeli razvijati naš biznis, a taj je da uvijek možemo pružiti dovoljno mogućnosti našim iznimno talentiranim zaposlenicima kako bi mogli ostati sretni, ispunjeni i konkurentni s najboljim ljudima u industriji diljem svijeta – poručili su iz agencije Five objavljujući kako ova akvizicija svima donosi dobitnu kombinaciju.

“Five sam osnovao s jednostavnom idejom: stvoriti poslove za mlade i ambiciozne programere kakav sam i ja bio. U to smo vrijeme čitali o uspjesima startupova u Silicijskoj dolini i htjeli smo dobiti priliku pokazati kako možemo biti jednako dobri kao oni”, napisao je na Faceboku Viktor Marohnić koji je Five osnovao 2005. godine, a u proteklih 15 godina u agenciji je radilo više od 500 ljudi i svaki od njih, kako je naveo, doprinuo je uspjehu tvrtke.

image
Viktor Marohnić i Luka Abrus, prvi ljudi tvrtke Five, koja je upravo prodana međunarodnoj softverskoj grupi Endava za senzacionalnih 250 milijuna kuna
Goran Mehkek/Cropix

Početkom 2011. suvlasnik postaje i Luka Abrus, a njima dvojici prije nepunu godinu kao partner pridružio se i Sven Marušić. Trojica čelnih ljudi ove agencije, kako je objavljeno, ostaju u Five-u na operativnoj i upravljačkoj razini i radit će na projektima kao da se ništa nije promijenilo. Jedino što su sada osnaženi Endavom.

Na tragu informacije o ovoj vrijednoj akviziciji, upitali smo nekoliko sugovornika o značaju hrvatske IT industrije, o investicijama u IT tvrtke, kao i nastojanjima za još bolje uvjete poslovanja tvrtki u ovom sve popularnijem sektoru.

- Prošla godina je bila definitivno najbolja godina po pitanju privlačenja investicija ili prodaja udjela u hrvatskim IT tvrtkama. Dogodila se prodaja Nanobita za 148 milijuna dolara, ulaganje 200 milijuna dolara u Infobip, otvaranje Porsche Digital Croatia s Infinumom, financijska injekcija za Agrivi... Sve se nastavilo i u ovoj godini investicijom u Photomath Damira Sabola u iznosu 23 milijuna dolara. Akvizicija Five-a je najveća prodaja digitalne agencije u Hrvatskoj, a i u okruženju je višestruko vrijednija od usporedivih u kategoriji digitalnih agencija - kazuje Damir Brčić, voditelj projekta ICT Županija koji je pokrenula Splitsko-dalmatinska županija s ciljem jačanja IT sektora.

Kalkulira se i kako će Rimac Automobili investicijom od oko 130 milijuna dolara postati drugi hrvatski Unicorn, dakle tvrtka vrijednija od milijardu dolara, što, kako ističe Brčić nema mnogo država u EU. Prvi hrvatski jednorog je Infobip, vrijednost vodnjanske tvrtke je prešla milijardu dolara.

image
Djelatnici tvrtke Parklio predvođeni Dariom Borasom jedna su od najinovativnijih tvrtki u IT sektoru
Paun Paunovic/Cropix

Voditelj ICT županija kaže kako se i na lokalnom planu stvaraju sve bolji uvjeti za poduzetništvo – otvoren je novi sveučilišni poduzetnički inkubator Spinit, ali otvaraju se i razni izvori financiranja poduzetničkih aktivnosti: od grada Splita, pa do aktivnosti ICT županije kroz njezin PICS predinkubator. Primjerice rezultat StartIT akademije održane krajem 2020. je novih 7 startupova koji će nastaviti razvijati svoje projekte kroz drugu fazu aktivnosti PICS predinkabatora – GROWit.

-Radi se o II. fazi razvoja poduzetničkih IT projekata gdje će ICT županija sa budžetom od 1 milijun kuna osigurati financiranje razvoja projekata lokalnih startupova. U StartIT stvaramo nove startupove kroz 8-tjednu edukaciju i mentoriranje, a onda u drugoj fazi kroz GROWit i financiramo daljnji razvoj i rast. To je jedini način kako i mi u Splitu možemo dobiti nove startupove i onda kritičnu masu za rast koji će jednog dana doći u priliku za privlačenje ovakvih investicija kojih u Hrvatskoj gotovo i nema, osim u IT sektoru – ističe Brčić.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu kako posljednji podaci Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti pokazuju da Hrvatska mora prilično ubrzati provedbu reformi neophodnih za značajniji rast digitalne ekonomije i konkurentnosti gospodarstva. -Pozitivni pomaci dogodili su se u područjima u kojima su najveći utjecaj imale privatne investicije, npr. u području znanja tj. ulaganja u istraživanje i razvoj, patenata visoke tehnologije te investicija u sektoru telekomunikacija (razvoj novih tehnologija, jačanje infrastrukture), dok se najveće zaostajanje osjeti u područjima koja spadaju pod ingerenciju javnih vlasti - kaže Jasminka Martinović, direktorica HUP-ICT Udruge.

image
Toni Trivković
Duje Klarić/Cropix

Dodaje kako je njihov ICT sektor iznio još 2019. godine pet malih koraka koji bi dodatno odmah doprinijeli većoj konkurentnosti ove industrije, a od njih su od tada usvojeni sljedeći: neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika; mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku; programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika.

Djelomično je usvojen i zahtjev o nagradnim plaćama za radnike, a nije usvojen još uvijek zahtjev o neoporezivom bonusu u vidu dionica ili udjela tvrtke.

- Izvješće o digitalnoj konkurentnosti pokazuje da u segmentu znanja imamo indikator da smo relativno slabi u broju stranaca koji rade u Hrvatskoj i da imamo mali udio stranih studenata, što bi nas također diglo na ovoj ljestvici kada to ne bi bio slučaj. HUP ICT radi na ovim problemima. Moramo omogućiti puno jednostavnije zapošljavanje profesionalaca iz ne EU zemalja i pripremiti sustav za puno učinkovitije privlačenje stranih studenata kojima ćemo brzo i jednostavno izdavati vize i uključivati ih u hrvatsko društvo, a nedavne izmjene Zakona o strancima trebale bi taj postupak ubrzati – kaže Jasminka Martinović.

Dodaje i kako HUP ICT također radi na tome da se značajnija sredstva iz EU fondova usmjere prema digitalizaciji malih i srednjih poduzeća i to puno više nego u prethodnom razdoblju.

Dražen Oreščanin, predsjednik uprave tvrtke “Poslovna inteligencija”, vodeće tvrtke za implementaciju analitičkih sustava i strateški ICT konzalting u jugoistočnoj Europi, te izvršni direktor udruge Glas poduzetnika ističe kako je dobro za IT industriju jer dio koji je izvozno orijentiran nema veze s državom pa državna uprava ne pomaže niti odmaže.

- Mnoge IT tvrtke su okrenute svjetskom tržištu na kojem ostvaruju većinu prihoda. To što su u Hrvatskoj je koncidencija jer negdje moraju biti i što ljudi koji su ih osnovali žive tu – kaže Oreščanin. Kaže i kako su se u IT industriji kroz godine i seriju teških borbi izborili za dosta stvari koje im omogućavaju da funkcionraju relativno dobro. Navodi tako neke porezne olakšice kroz ulaganja u inovativne projekte, odnosno ulaganja u razvoj proizvoda, kao i neoporezive isplate za zaposlenike.

- Puno drugih država puno više potiču IT industriju i nijedna od ovih mjera nije specifična za IT industriju, ali nam ipak omogućava da budemo konkurentni s plaćama. Konkurencija u svijetu i Hrvatskoj je vrlo velika tako da što god se može napraviti da se porezno rasterećenje smanji je za nas dobro i veći je neto iznos koji ostaje zaposlenima - ističe Oreščanin.

Iako u strategiji S3 koja se odnosi na inovacije nema zasebne vertikale IT-a, ipak je 80 posto projekata vezano za IT i visoke tehnologije, kaže nam također, a to je važno za razvoj industrije.

image
Dražen Oreščanin
Ronald Goršić/Cropix

Nedavno je Hrvatska gospodarska komora predstavila Analizu hrvatske IT industrije koja pokazuje da je u 2019., ukupni prihod hrvatske IT industrije dosegao 27 milijardi kuna uz godišnji rast od 12,4 posto. U zadnjih pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao je po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali iako je u domaćim okvirima IT industrija perjanica gospodarstva, još uvijek značajno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u okviru EU.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je kako Udruženje za IT koje djeluje u sklopu Komore želi biti partner izvršnoj vlasti u procesu osiguravanja kvalitetnoga nacionalnog plana digitalne transformacije, uz 80 posto sredstava za privatni sektor.

- Većina EU članica je uključila digitalizaciju u S3 strategije kako na državnoj tako i na regionalnoj razini. EU je odlučila da se 20 posto sredstava iz financijskih omotnica koristi isključivo za digitalizaciju. Time su odgovorili na pitanje je li IT industrija strateška. Nadamo se da će i Hrvatska učiniti isto - poručio je Radoš.

image
Petar Vukašinovic, vlasnik IT tvrtke Agilno, sa svojim djelatnicima
Paun Paunović/Cropix

Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK istaknuo je tom prigodom kako je jedan od ciljeva da IT bude prepoznat kao vertikalna industrija u strategiji pametne specijalizacije jer svojim proizvodima pokazuje da to može biti.

Dražen Oreščanin: Uspjeh se ne događa preko noći,


Ima dosta firmi kao Five. Jako puno ima i interesa, prodan je Nanobit i Five, a puno drugih je dobilo investicije kroz koje se spremaju za veće korake. Tu vrijedi spomenuti i tvrtke Damira Sabola. Infobip vrijedi više od milijardu dolara kao prvi jednorog, Rimac će kroz godinu dvije doći do te razine evaluacije. Očekujem da ćemo kroz 5 do 10 godina imati još nekoliko firmi koje će prijeći vrijednost od milijardu dolara.

I vjerujem da ćemo u idućih nekoliko godina imati kontinuirane objave svakih nekoliko mjeseci o tome da je neka IT tvrtka dobila veliku investiciju ili da je kupljena od neke velike kompanije. Bit će nam drago čuti i kad Infobip objavi IPO. To će biti prekretnica– kaže Dražen Oreščanin.

Ističe i kako su svi osnivači tih IT tvrtki vrlo jednostavni, normalni ljudi, među njima nema zavisti, konkurencije i svi rado pomažu drugima i mladim timovima koji počinju razvijati svoje proizvode.

- I mi smo pokrenuli inkubator koji ima skoro 50 mentora, među kojima su i ljudi iz tih kompanija. Hrvatska se pozicionira na karti Europe i svijeta kao centar za razvoj softvera koji je baziran na umjetnoj inteligenciji. Svi se puno trudimo, timovi imaju potencijala i neko od njih će ostvariti uspjeh kao ove tvrtke danas. Uspjeh se ne događa preko noći, Five je pokrenut 2005., Infobip 2006., put je dug do investicije – kazuje Oreščanin.

Toni Trivković: Split Tech City inspirira i motivira mlade


Popularizaciji IT sektora značajno već nekoliko godina doprinosi Split Tech City, prvo formalno udruženje splitske tehnološke zajednice koje broji oko 50 članova. Predsjednik te udruge Toni Trivković ističe kako su uspjeli izgraditi veliku zajednicu oko udruge.
- Naš portal prate studenti i profesionalci kako bi se informirali o prilikama u lokalnoj tehnološkoj zajednici. Kroz sadržaj koji plasiramo konstantno motiviramo i inspiriramo mlade To je od velike vrijednosti i tvrtkama jer im omogućujemo vidljivost i dolazak do potencijalnog kadra – naglašava Trivković.
Također organiziraju događaje na kojima su gostujući predavači profesionalci iz cijele Hrvatske. Trivković je inače osnivač i direktor agencije "Agilo", pokrenute 2011. godine. Danas zapošljava 11 mladih ljudi koji rade uglavnom na stranom tržištu, ali imaju i lokalnih projekata. U njihovu poslovanju 95 posto čini izvoz.

Analiza HGK: Glavnina IT sektora koncentirana u Zagrebu


Analiza HGK je pokazala da je domaća IT industrija izrazito koncentrirana u Gradu Zagrebu koji predstavlja 80 posto ukupnog sektora, dok na ostatak Hrvatske otpada 20 posto. U Zagrebu se ostvaruje 21,37 milijardi kuna prometa, što je gotovo četiri puta više od zbroja prihoda svih ostalih županija. IT sektor je u 2019. zapošljavao 33.000 djelatnika, uz godišnji rast od 9,1 posto, a opet prednjači Zagreb s 20.810 IT radnika, odnosno 63 posto od ukupnog broja zaposlenih u branši.
Slična je situacija i s prosječnom mjesečnom netom plaća u IT industriji. Ona je na razini cijele zemlje u 2019. iznosila je 8.582 kune neto, što znači da je gotovo 50 posto veća od prosjeka cijelog gospodarstva. No, valja istaknuti kako na državni prosjek jako utječe Zagreb s 9.734 kuna (jedini iznad državnog prosjeka), dok je s druge strane spektra, u Ličko-senjskoj županiji prosjek tek 3.999 kuna.
Novostvorena vrijednost (bruto dobit + troškovi osoblja + amortizacija) IT industrije u 2019. dosegla je 8,71 milijarde kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina raste po stopi od 12,8 posto godišnje, što je sastavnica BDP-a koja daleko najbrže raste. Udio novostvorene vrijednosti u društvenom bruto proizvodu 2019. dosegao je 2,1 posto, što je 0,7 postotnih bodova više nego u 2014. godini. IT industrija, koja je rasla četiri puta brže negoli BDP Hrvatske, time se potvrđuje kao perjanica našega gospodarstva.
Izvoz je dosegao je 8 milijardi kuna, uz godišnji rast od 15 posto, a zadnjih pet godina raste po stopi od 14,9 posto godišnje. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto u 2019. Hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom koju iskorištavaju razvijatelji softvera, novi val brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikrotvrtki (velikim dijelom u stranom vlasništvu), čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto.
Hrvatska IT industrija sastoji se od tri glavna segmenta: pružanja IT usluga, proizvodnje IT opreme i trgovine IT proizvodima. Po strukturi ukupnih prihoda daleko najveći dio otpada na IT usluge – više od 70 posto, na trgovinu oko 26 posto, a na proizvodnju preostalih 3 posto.

image
Damir Brčić
Josko Supic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2021 01:16