StoryEditor
Biznisbore out

Svi smo čuli za burn-out, no među zaposlenima se pojavio novi zabrinjavajući fenomen: Izaziva stres, depresiju i anksioznost, a tema je još uvijek tabu

Piše Anita Belak Krile
29. srpnja 2021. - 13:05

Svi znaju što je izgaranje (burn-out) i zašto je ono loše, no manje nas je čulo za „bore-out“, srodni fenomen koji također može biti jednako poguban.

Dok je izgaranje na poslu povezano s dugim satima rada, lošom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, „bore-out“ se događa kada nam je posao dosadio do te mjere da smatramo da je potpuno besmislen. Sve što radimo čini nam se potpuno bezvrijednim i zadaci koje obavljamo čine nam se lišeni svake vrijednosti i logike.

Boreout ne dobiva toliko pozornosti kao njegov radoholičarski rođak, ali stručnjaci kažu da ovaj fenomen - koji se javlja u svim granama, može rezultirati zdravstvenim problemima kod radnika kao i kad 'pregore' od posla.

“Bore-out je kronična dosada, objašnjava za BBC Lotta Harju, docentica za organizacijsko ponašanje na EM Lyon Business School u Francuskoj.

Različiti razlozi mogu uzorkovati kroničnu dosadu, između ostalog to je rad u demoralizirajućem okruženju ili ograđenom prostoru. Harju je ipak uvjerena da je najveći problem besmislenost - osjećaj da rad zapravo nema nikakvu svrhu, da nema smisla.

Ruth Stock-Homburg, profesorica menadžmenta i upravljanja ljudskim resursima u Darmstadtu u Njemačkoj, potvrđuje kako je  bila svjedok tom fenomenu u više raznih djelatnosti.

“Počela sam promatrati zaposlenike tijekom mirnijih sati u trgovinama, i shvatila kako je njima dosadno. Isto je i s taksistima koji u mirnim satima moraju satima čekati, veli. Slično se događa i zaposlenicima u Silicijskoj dolini. Ruth Stock-Homburg identificirala je tri glavna aspekta ovog fenomena: riječ je o kroničnoj dosadi, krizi napredovanja i krizi svrhe rada.

„Iako je normalno da svima povremeno dosadi na poslu, ako vam je kronično dosadno danima, to može ukazivati na to da morate riješiti problem, navodi Lotta Harju i upozorava da ako to ne učinite posljedice će biti sve gore.

image
Eric Audras/AFP

Ona je s kolegama 2014. radila istraživanje promatrajući više od 11000 radnika u 87 finskih organizacija. Otkrila je da je kronična dosada povećala vjerojatnost fluktuacije zaposlenika i odlaska u prijevremene mirovine.

U prilog tome idu i druga istraživanja. Studija iz 2021. godine pokazala je da je 186 državnih službenika u Turskoj koji su patili od kronične dosade navodilo simptome depresije i visoke stope stresa i anksioznosti.

„Bore-out se razlikuje od burn-outa u tome što se zaposlenici kojima je dosadno rijetko sruše od iscrpljenosti. Ljudi kojima je dosadno mogu biti fizički prisutni, ali ne i duhom. Poslodavci cijene ponašanja koja dovode do izgaranja, prekomjerni rad i ambicioznost dok bore-out odražava nedostatak interesa, nedostatak motivacije. Zbog toga je ta tema tabu tvrtkama – ocjenjuje Harju.  

Da bi se stanje poboljšalo potrebno je pronaći neku svrhu ili inspiraciju u onome što radite.

No, studija iz 2016. godine na kojoj su radili Harju i njezini kolege pokazala je da je manje vjerojatno, da će se ljudi koji pate od kronične dosade uključiti u konstruktivne aktivnosti poput pokušaja pronalaženja novih i zanimljivih izazova na poslu. Ono što se češće događa je da će se samo pojaviti za svojim stolovima i provoditi vrijeme kupujući putem interneta, čavrljajući s kolegama ili planirajući neke druge aktivnosti. Kaže da ti ljudi nisu nimalo lijeni, ali koriste takva ponašanja kao “mehanizme suočavanja”.

image
Aleksander Rubtsov/AFP

Fahri Özsungur, izvanredni profesor ekonomije na Sveučilištu Mersin u Turskoj, koji je stajao iza studije iz 2021. o zdravstvenim učincima kronične dosade ističe da borba protiv te pojave nije samo na zaposleniku pojedincu već da bi i menadžmentu trebao stvarati smislenu uredsku kulturu.

Neki su poslovi u osnovi nestimulativni, ali ako posao ne donosi uzbuđenje, drugi aspekti posla, poput dobrih odnosa ili osjećaja da vas poslodavac cijeni, mogu u određenoj mjeri nadoknaditi i donijeti smisao zamornom poslu.

„Kao što je burn-out prestao biti tabu, isto se mora dogoditi i s kroničnom dosadom. S obzirom na to da je većinu ljudi pandemija potaknula na promišljanje o vrijednostima koje im posao donosi, jasno je da je to prilika za ponovnu procjenu svrhovitosti radnog mjesta, navodi BBC.

„Uvidjeti da je posao toliko dosadan da želite otići nije ništa novo. Ali danas, ističe Harju, jača kulturna norma koja sugerira da bismo na poslu trebali biti ispunjeni i zainteresirani.

“Ljudi uče različite vještine, stječu perspektivu, odvažuju se i pokreću posao. Bore-out može označiti prijelaz u nešto drugo: potpuno drukčiju karijeru ili drukčiju ulogu u organizaciji, samo kad bi ljudi shvatili što ih zapravo muči. Ako mislite da iscrpljenost ozbiljno utječe na vaše zdravlje bilo fizičko ili psihičko, vrijedno je zapitati na koji način bi mogli svoju karijeru usmjeriti prema nečemu zdravijem za vas - zaključuje Harju.

item - id = 1116248
related id = 0 -> 1133571
related id = 1 -> 1131628
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. listopad 2021 00:09