Broj blokiranih se od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg srpnja malo spustio, za 13 tisuća ljudi na njih 219.918, a istovremeno je smanjena i glavnica njihova duga, ali kako to već biva s dugovanjima, kamata je narasla i umanjila taj napredak.
Krajem srpnja blokirani su imali račune zaleđene na 3,3 milijarde eura ukupnog duga koji se u godinu dana, od lanjskog do ovogodišnjeg srpnja, smanjio za 39 milijuna eura. Prema podacima koje je objavila Financijska agencija (Fina), u tom se razdoblju glavnica dugovanja blokiranih smanjila za 41,5 milijuna eura, na 2,4 milijarde eura, ali je u tom vremenu porasla kamata za 22,6 milijuna eura, na 881,2 milijuna eura.
Premda je u blokadama i dalje prevladavaju one dugotrajne i dominiraju one dulje od godinu dana, na koje otpada 90 posto dugovanja, u odnosu na prošlu godinu pogoršalo se stanje s blokadama kraćim od 60 dana. Početkom srpnja bilo ih je dvostruko više nego prije godinu dana i iznos tih blokada porastao je s 23 milijuna eura na 59 milijuna eura.
Koliko su dužni...
Kad se gleda prosječan iznos duga po stanovniku gradova u Hrvatskoj, i dalje je najteže Makaranima koji su nekoliko godina vodeći po tom pokazatelju i Fina je izračunala da su srpanj započeli s prosječnim dugom od 27 tisuća eura, slijede ih potrošači grada Zagreba i Ivanić Grada s dugom od 17 tisuća eura, Rovinja i Poreča s dugom od 16 tisuća eura, Varaždina s dugom od 15 tisuća eura te Šibenika i Samobora s dugom od 13 tisuća eura, dok su potrošači u preostalih 17 gradova s rang-liste u prosjeku dužni od 7000 eura, koliki je dug po svakom stanovniku Siska i Karlovca do 12 tisuća eura koliko duguje svaki stanovnik Vinkovaca i Splita.
Iz Fine navode da blokirani građani najviše duguju bankama, a riječ je o 680 milijuna eura glavnice, dok prema svim financijskim institucijama njihovo dugovanje iznosi 780 milijuna eura. Ili 28 posto kompletnog duga su neplaćene obaveze prema bankama, a gotovo jedna trećina blokada na dugovanja cijelom financijskom sektoru u koji ulaze osiguravatelji, leasing kuće, kartične kuće...
Građani s najmanjim iznosima blokada na računima više duguju državi, gradovima i općinama nego bankama. Kako raste prosječan dug po blokiranima, tako raste iznos njihovih dugovanja bankama i udjel tih nepodmirenih obveza u ukupnom dugu.
Oni s najmanjim iznosima blokada najviše duguju telekomima.
Tako je polovicom godine, prema podacima Fine, više od 87 tisuća blokiranih građana s dugom koji ne prelazi 1327 eura ukupno imalo 45,6 milijuna eura glavnice duga, pri čemu telekomunikacijskim tvrtkama duguju 11,5 milijuna eura, dok su 10,6 milijuna eura duga imali prema državi, općinama, gradovima i županijama, a bankama su dugovali 3,2 milijuna eura.
A koliko je “milijunaša”?
Oni s blokadama zbog duga čija glavnica iznosi od 1327 eura do 13.272 eura, a radi se o sto tisuća ljudi s dugovanjima od 493 milijuna eura glavnice, bankama duguju 75 milijuna eura, a 109 milijuna eura državi, općinama, gradovima i županijama, dok njihovi neplaćeni računi telekomima iznose 27 milijuna eura.
Svega 33 tisuće potrošača duguje više od 13.272 eura ili ukupno 1,8 milijardi eura glavnice. U toj skupini najviše njih, 29 tisuća ljudi, ima dugove što ne prelaze 66.361 euro i zajedno su nataložili 747 milijuna eura glavnice duga.
Od te je svote 212 milijuna eura dug bankama, a 105 milijuna dug državi i lokalnim vlastima, dok telekomima duguju 6,5 milijuna eura. Najveći dug koji premašuje 132.723 eura ili milijun kuna ima manje od 1400 građana s glavnicom od gotovo 930 milijuna eura, pri čemu 324 milijuna eura glavnice duguju bankama, a 308 milijuna eura lokalnim vlastima i državi.