StoryEditor
Biznislito ide mala

Struka nezadovoljna novim 'turističkim' zakonom: Promjene su kozmetičke, nećemo ga podržati!

29. ožujka 2017. - 14:19
07-2012_CROPIX_izbor8

Kada ovih dana u javnu raspravu krene Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi koji je izradilo Ministarstvo turizma, malo je onih unutar turističke struke koji će njime biti zadovoljni. Naime, nakon višemjesečnih najava velikih promjena koje su njime trebale uslijediti, čini se da je najveća promjena ona u nazivu same pristojbe koja više neće biti boravišna, nego turistička pristojba. Sve ostale izmjene mogle bi se nazvati tek kozmetičkima jer se suštinski vrlo malo toga promijenilo u zakonu koji bi trebao u Saboru biti usvojen do srpnja.

Članovi radne skupine sastavljene od predstavnika strukovnih udruga i sustava HTZ-a koji su puna dva mjeseca „bistrili“ novi zakon, ograđuju se od njegova sadašnjeg sadržaja za koji odgovornost, kažu, snosi Ministarstvo turizma. Primjedbe i prijedlozi strukovnih udruga i županijskih turističkih zajednica izneseni tijekom niza radnih sastanaka, tvrde nam, uglavnom nisu usvojeni pa stoga Zakon o turističkoj pristojbi ima više oponenata nego zagovornika i prije nego je krenuo u proceduru usvajanja.

Ljutiti hotelijeri

Tako u radnom prijedlogu zakona nema čak ni dugo najavljivane promjene visine boravišne pristojbe koja je već nevjerojatnih 20 godina na istoj razini od sedam kuna. Takva će i ostati, s razlikom što će to biti određeno kao najniži iznos, dok o povećanju odlučuju vijeća turističkih zajednica svakoga grada i općine. To znači da će 328 turističkih zajednica u Hrvatskoj odlučivati svaka o svojoj visini turističke pristojbe. Kada se zna da u njihovim turističkim vijećima sjede mahom predstavnici realnog sektora (hotelijeri, agencije) kojima visina pristojbe utječe na njihovu konačnu cijenu prema gostu i uvijek se trude da ona bude što niža, jasno je da je ministarstvo taj „vrući krumpir“ povećanja pristojbe zapravo ostavilo lokalnoj razini koja se za to treba izboriti.

U Ministarstvu turizma, pak, kažu kako se zapravo radi o decentralizaciji jer svima se daje mogućnost odlučiti o tome koliko će naplaćivati gostima pristojbu, no lokalne razine to tumače kao njihovo bježanje od odgovornosti.
Energično protiv predloženog zakona su i poslodavci u hotelijerstvu koji su, kako smo neslužbeno saznali, najavili kako neće podržati novi prijedlog zakona jer zahtijevaju da se sve zakonske promjene koje se tiču visine pristojbe, turističkih članarina i načina rada sustava HTZ-a rješavaju istovremeno kroz sve zakone koji se tiču HTZ-a (Zakon o pristojbi, Zakon o članarinama i Zakon o HTZ-u). Ministar Gari Cappelli, međutim, ima drugačije mišljenje.

- Svi koji se ne slažu s mogućnošću za podizanje visine pristojbe - jer kažu da se prije toga mora mijenjati Zakon o HTZ-u, čime bi sustav dobio nove zadaće - nisu u pravu. Sustav HTZ-a funkcionira, a boravišna pristojba nije se određivala zbog sustava HTZ-a.

HTZ-u treba dati mogućnosti veće kreativnosti i boljeg rada, usavršavanja i odgovornosti kao destinacijskih menadžment organizacija. Neke od njih već sada to odlično rade, a ministarstvo će im pomoći u edukaciji i stjecanju novih znanja, posebno za zaposlenike koji mogu pratiti EU fondove i povlačiti novac za svoje projekte, a većina ih sada to nema. Tu ćemo im pomoći - kazao nam je ministar Cappelli.

S druge strane, ni najavljene turističke pristojbe koje bi se prvi put trebale početi naplaćivati za putnike s kruzera, predloženim zakonom nisu definirane. Naime, zakon nije kazao hoće li se one i u kojem iznosu naplaćivati po iskrcanim putnicima, dužini broda ili po kapacitetu putnika na brodu.

Rok polovica srpnja

Nije definirano ni kako će se tretirati kruzeri koji ostanu na sidrištu pred lukom, jer zakonski prijedlog to ne spominje. Privatni iznajmljivači i ubuduće će plaćati paušalnu pristojbu.

Cijeli je niz detalja novog zakona oko kojega se turistički radnici razlikuju u razmišljanjima od izrađivača zakona u Ministarstvu turizma, a uglavnom ih opisuju kao „decentralizaciju poslova uz zadržavanje centralizacije odlučivanja o raspodjeli novca“. Zbog toga će javna rasprava koja će trajati 30 dana sigurno biti burna, baš kao i ona prije dvije godine kada je vrlo slične zakonske prijedloge uputio tadašnji ministar Darko Lorencin, da bi nakon javne rasprave povukao prijedlog zakona.

Hoće li ovog puta u Ministarstvu turizma odoljeti pritiscima struke i poslodavaca, znat će se uskoro. Visina turističke pristojbe za iduću godinu mora se, po zakonskim odredbama, znati do polovice srpnja kako bi se mogla ukalkulirati u poslovne planove za 2018. godinu.

Županijama više novca

U raspodjeli novca turističke pristojbe također su napravljene minimalne promjene, tako da 65 posto toga novca ostaje gradu ili općini kako je bilo i dosad, samo će županijskim TZ ubuduće pripasti 15 posto umjesto dosadašnjih 10 posto novca. No, iako se najavljivalo da općine i gradovi više neće uplaćivati 30 posto pristojbe lokalnoj samoupravi, to je i dalje ostalo u prijedlogu novog zakona.



Županijama više novca
U raspodjeli novca turističke pristojbe također su napravljene minimalne promjene, tako da 65 posto toga novca ostaje gradu ili općini kako je bilo i dosad, samo će županijskim TZ ubuduće pripasti 15 posto umjesto dosadašnjih 10 posto novca. No, iako se najavljivalo da općine i gradovi više neće uplaćivati 30 posto pristojbe lokalnoj samoupravi, to je i dalje ostalo u prijedlogu novog zakona.

Glavne zamjerke
1. najniža pristojba ostaje sedam kuna, a općine je mogu povećati
2. domaćinstva će plaćati i dalje paušal

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 10:51