StoryEditorOCM
Bizniscijene energenata

Struja je u godinu dana poskupjela 295, a plin 502 posto. Što nas još čeka? Evo što su nam rekli iz HEP-a i stručnjaci za energetiku

Piše Sanja Stapić
28. ožujka 2022. - 11:41

Energenata će biti, pitanje je samo po kojim cijenama, slažu se stručnjaci.

Današnje burzovne cijene električne energije su 295 posto veće nego prije točno godinu dana, a plinu je cijena skočila za 502 posto.

Strahovanja od nestašica manje su utemeljena od strahovanja od poskupljenja, a situacija je trenutno takva da ovisi prvenstveno o ratu u Ukrajini i malo tko se usuđuje prognozirati cijene. Potrošačima u Hrvatskoj ide na ruku to što od prvog travnja starta Vladin paket mjera kojima je rast cijena struje i plina ograničen na 9,6, odnosno 20 posto, a PDV je smanjen s 25 na 13 posto za plin, toplinsku energiju, pelete, brikete i ogrjevno drvo. Tako je PDV za sve energente izjednačen sa stopom koja vrijedi za električnu energiju, s tim da će, iznimno, plin od travnja ove godine pa sve do kraja ožujka iduće godine biti na najnižoj poreznoj stopi od pet posto kako bi se ublažilo poskupljenje.

Brojke su strašne

Ipak, neki već sada smatraju da neće biti lako održati to obećanje i da bi nova poskupljenja mogla uslijediti i prije zime. Kako će se kretati cijene energentima teško je reći, a iz Hrvatske elektroprivrede su nam rekli da je HEP je osigurao dostatne količine električne energije i plina za sigurnu i pouzdanu opskrbu svojih kupaca te će u tom cilju i u idućem razdoblju donositi odgovarajuće poslovne odluke.

– Trenutna burzovna cijena električne energije, na spot tržištu za dan isporuke 25. ožujka 2022. iznosi 254,65 eura po megavatu, a prije godinu dana je iznosila 64,38 eura za megavat. Današnja cijena plina na spot tržištu iznosi 113,74 eura za megavat, dok je na isti dan 2021. iznosila je 18,89 eura za megavat – odgovorili su nam iz Hrvatske elektroprivrede.

Prošlog su tjedna završeni natječaji za nabavu plina i električne energije koje je oglasila Hrvatska elektroprivreda, na rokove od tri mjeseca, godine dana pa do pet godina, pa smo pitali HEP kako su natječaji prošli, te o ponuđenim cijenama i zbog čega se nabavljaju energenti na tako dugi rok od pet godina u uvjetima trenutačnih visokih cijena.

–​ HEP pozorno prati kretanja na tržištima plina i električne energije te optimira troškove nabave električne energije i troškove nabave plina, vodeći računa o kretanju cijena na tržištu s ciljem da kupcima u trenutku sklapanja ugovora ponudi konkurentnu cijenu. Ročnost sklapanja ugovora o nabavi prilagođava se zahtjevima i potrebama krajnjih kupaca. Odredbe ugovora smatraju se poslovnom tajnom te ih nije moguće dostaviti trećoj strani bez pristanka obje strane potpisnice ugovora – kažu u Hrvatskoj elektroprivredi.

Davor Štern, energetski konzultant, nekadašnji ministar gospodarstva i direktor Ine, veli da se Hrvatske elektroprivreda mora brinuti za snabdijevanje, jednako tako i plinare i distributeri naftnih derivata.

image

Davor Štern: Naš građanin ne može plaćati cijenu električne energije koju može plaćati Nijemac, Francuz, Talijan i Španjolac

Duje Klarić/Cropix

–​ HEP ima dobru politiku i do sada je dobro igrao, dokazujući da je kupio dovoljno struje po povoljnim cijenama jer do 1. travnja nismo osjetili povećanu cijenu. Očito je da će ona ići gore, a dogodio se jedan, ne bih rekao fenomen, nego logičan slijed, pa je cijena električne energije počela pratiti cijenu plina.

S cijenama plina bilo što je teško predvidjeti, pogotovo zbog najavljenog bojkota ruske nafte i plina. Mislim da se to neće dogoditi, mislim da Europa to ne može dopustiti, no druga je već stvar hoće li politika učiniti svoje. Cijene plina će na proljeće i ljeto biti na nivou današnjih, ali pred zimu, bojim se da će, nastavi li se rat, skočiti opet i postat će teško izdržljive za veći dio domaćinstava i industriju – rekao nam je Štern.

Vladine mjere djeluje, ali do kada?

Da je kretanje cijena energenata neizvjesno i ovisi o trajanju rata u Ukrajini, naveo je i prof. dr. Igor Dekanić, koji smatra da će Vladin paket mjera koji starta 1. travnja neko vrijeme uspjeti držati cijene pod kontrolom. Ovaj energetski stručnjak smatra da nam na ruku ide i to što se dolaskom proljeća i ljeta smanjuje potrošnja plina pa tržište nije toliko osjetljivo na količine.

–​ Vjerujem da će u Europi biti dovoljno plina i električne energije, ali je drugo pitanje cijena, koju je dosta teško predvidjeti. Vlada je najavila nove cijene za kućanstvo od 1. travnja i vjerojatno će neko vrijeme te cijene i držati. Svaka daljina perspektiva ovisi o trajanju rata.

Što se električne energije tiče, teško je predvidjeti cijene jer nemamo dobru kišnu godinu, pa ćemo biti više orijentirani na uvoz, a cijene prilikom uvoza ovise o kretanju cijena električne energije na europskim robnim burzama, što je opet nepredvidljivo.

image

Igor Dekanić: Što se električne energije tiče, teško je predvidjeti cijene jer nemamo dobru kišnu godinu

Vanesa Pandžić/Cropix

Što se tiče cijena nafte, one su u Europi nešto malo pale, trenutno je oko 117 eura, što se plina tiče, na europskom tržištu su cijene opet oko 110 eura po megavatu, a bile su i 230 eura, pa i 300 eura u trenutku napada Rusije na Ukrajinu – ističe prof. dr. Dekanić.

Njegovo je mišljenje da Hrvatska nije u jako lošem položaju jer ipak dio energije proizvodi sama, a izlaz vidi u povećanju domaće proizvodnje električne energije.

– Povećavati proizvodnju treba koliko god to koštalo i što god to značilo, pogotovo proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, izgradnju novih vjetroparkova, jer je energija najskuplja kad je nema – navodi stručnjak za energetiku​ Dekanić.

U priči oko energije, cijena i najavljenog bojkota ruske nafte i plina, Davor Štern ukazuje da političari moraju raditi svoj posao ali smatra da se pri tome premalo brinu za ekonomije vlastitih zemalja, pri čemu istovremeno nisu međusobno usuglašene ekonomije u Europskoj uniji. Dodaje tome da Talijani dobivaju plin iz Alžira koji će biti dostupan i relativno jeftin, Nijemci će platiti skuplji LNG, a Amerikanci su potvrdili da ne mogu zamijeniti ruski plin s LNG-om do 2030. godine.

– Do 2030. je osam zima. Ne koordinira li se energetska bilanca Europske unije, bojim se da će biti velikih potresa unutar Unije, a politika o tome ne vodi dovoljno računa, ne samo kod nas nego i Europi. Ako smo Unija, onda se moramo ponašati kao unija i razgovarati otvorenih karata i raditi zajedničke planove. Jasno je da Hrvatska ne može ići protiv Europske unije, ali mi nemamo iste standarde i uvjete kao razvijene zemlje i ne može se istim aršinom uzimati mjera svim zemljama kao da te razlike ne postoje.

Naš građanin ne može plaćati cijenu električne energije koju može plaćati Nijemac, Francuz, Talijan i Španjolac. To se mora uzeti u obzir kad se donose mjere, tako da se za neke zemlje naprave izuzeci – naglašava Štern.

image

Rat u Ukrajini je potpuno poremetio odnose na tržištu energenata, svaka se zemlja mora sada snalaziti kako god može, pa tako i Hrvatska

AFP

Kupovina u rubljima

Veli da je kupnja u rubljima koju najavljuju Rusi nešto što se stalno radilo za vrijeme Jugoslavije kada se kupovao ruski plin i nafta u rubljima, ali to nisu bili rublji nego klirinški dolari, i to je funkcioniralo po sistemu razmjene, koliko se Rusima platilo naftu i plin toliko su oni platili za našu robu, i to je savršeno funkcioniralo.

– Kad bi Rusi nama prodali plin za rublje, a mi njima za rublje komponente iz "AD Plastika", proizvode Jadranskoga galenskog laboratorija, mandarine iz Neretve i sve što nije po sankcijama, to je običan kliring, to je funkcioniralo i radilo se u Jugoslaviji. Tu bi mi morali dobiti razumijevanje Europske unije da nam se tako nešto dopusti bez obzira na sankcije. Mi u Hrvatskoj moramo napraviti strategiju koju će biti moguće mijenjati ovisno o situaciji i voditi politiku energije u Hrvatskoj, a ne se samo voditi politikom energije u Europi – kaže Davor Štern.

image

Dovoz plina u bocama za upotrebu u kućanstvu

Dusko Marusic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. veljača 2023 07:38