Hrvatsko stočarstvo bilježi pad proizvodnje unatoč milijardama uloženih eura. Dok najveće kompanije zauzimaju vrhove rang-lista natječaja, mali proizvođači sve teže dolaze do sredstava potrebnih za opstanak. Hrvatska poljoprivredna komora traži promjenu sustava, a ako izostanu konkretni pomaci, ne isključuje ni prosvjede.
Hrvatska poljoprivreda već godinama prima milijarde eura potpora, no rezultati na terenu otvaraju sve neugodnije pitanje: gdje su učinci tolikih ulaganja? Dok novac prolazi kroz sustav potpora i natječaja, domaća stočarska proizvodnja pada, troškovi rastu, a sve veći broj proizvođača teško pronalazi računicu za nastavak poslovanja.
Upravo na to upozorava Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), čije je predsjedništvo 9. listopada zatražilo hitan sastanak s ministrom poljoprivrede i ozbiljne promjene postojećeg sustava. Ako dogovor izostane, razmatra se i mogućnost organiziranja prosvjeda.
Razmjeri problema vidljivi su u podacima za 2025. godinu. Broj zaklanih svinja pao je za 16,1 posto, broj oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za pet posto. Ukupna stočarska proizvodnja smanjena je za 2,7 posto.
Istodobno, od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima putem Agencije za plaćanja isplaćeno je približno 8,3 milijarde eura. Toliki iznos javnog novca, upozoravaju u HPK-u, morao bi se vidjeti u većoj proizvodnji, konkurentnosti i stabilnosti domaćih gospodarstava.
Veliki dobivaju bodove, a mali ostaju ispod crte
Posebno nezadovoljstvo izazvali su preliminarni rezultati natječaja za ulaganja u proizvodnju mesa u okviru intervencije 73.10. Na inicijalnoj rang-listi za velike korisnike nalazi se samo 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore. Dodatnu pozornost izaziva činjenica da se najveće kompanije iz sektora nalaze na vrhu rang-lista natječaja za proizvodnju mesa i mlijeka.
Pravo velikih tvrtki na potpore nije sporno ako ispunjavaju propisane uvjete. No problem nastaje kada sustav, unatoč velikim ulaganjima, ne daje očekivane rezultate, a manji proizvođači, kojima su potpore često presudne za modernizaciju i opstanak, ostaju daleko od mogućnosti financiranja svojih projekata.
Kako poručuju iz HPK-a, prosječnom je poljoprivredniku teško objasniti zašto njegov projekt ostaje ispod crte dok najveći sustavi zauzimaju vodeće pozicije. Pritom nije riječ samo o tome jesu li natječaji provedeni prema pravilima, nego i o tome jesu li kriteriji postavljeni tako da doista potiču povećanje domaće proizvodnje.
Novac nije cilj, nego više hrvatske hrane
HPK zato traži preispitivanje kriterija bodovanja, ali i jasnija pravila kontrola i sankcioniranja. Poljoprivrednici, ističu, moraju znati što se od njih očekuje, pod kojim uvjetima mogu ostvariti potporu i kakve ih posljedice čekaju u slučaju nepravilnosti.
Posebna zabrinutost odnosi se i na budući Zakon o poljoprivrednom zemljištu. U Komori upozoravaju da bi nepravedno postavljeni kriteriji mogli dodatno otežati pristup zemljištu upravo onima kojima je ono nužno za nastavak proizvodnje.
„Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate”, poručio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić.
Poruka je jasna: Hrvatska ne može istodobno financirati poljoprivredu i postajati sve ovisnija o uvozu hrane koju može sama proizvoditi. Ako je cilj očuvati domaće proizvođače, onda se uspjeh ne smije mjeriti samo milijardama isplaćenih eura i brojem provedenih natječaja, nego brojem održanih gospodarstava, većom proizvodnjom i mogućnošću da poljoprivrednici žive od svojega rada.
U suprotnom, postoji opasnost da najveći nastave jačati, dok mali, bez stvarnih razvojnih mogućnosti, budu prisiljeni ugasiti proizvodnju. A ugašena farma i izgubljeni proizvođač ne vraćaju se jednim novim natječajem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....