StoryEditor
Biznissnažna baza

Splitska IT scena sve je jača, a velike kompanije u grad privlače vrhunski kadrovi. No mnogi još ne prepoznaju ‘zlatnu koku‘, pa ni potencijalni gradonačelnici

Piše Jozo Vrdoljak
4. svibnja 2021. - 22:45
ilustracija/Shutterstock

Nedavno sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Splita otkrilo je da iznimno loše poznaju stanje u IT sektoru ali i mogućnostima tog sektora, iako ga svi odreda vole isticati kao budući zamašnjak razvoja Grada Splita.

Jedan kandidat je, valjda kako bi se pokazao naprednijim od ostalih, kazao da će on dovesti napredne tehnološke tvrtke poput Infobipa i Rimac Automobila u Split. To bi možda bilo kvalitetno obećanje - da obje kompanije koje je nabrojio nisu već otvorile urede u Splitu, prije nekoliko godina. Infobip je to napravio 2019. godine i to je bilo čak dobro popraćeno u medijima. Očito s tim nisu upoznati ni ostali kandidati jer bi mu, da jesu bili upoznati, valjda replicirali.

Naravno, nisu to jedine kompanije koje su u Splitu otvorile urede ili tvrtke. Podsjetili bismo na dolazak Siemensa u Split i nastavak rada i jačanje ureda moćnog Ericssona. Svoj dolazak najavljuje i Serengeti, hrvatska konzultantska IT tvrtka specijalizirana za razvoj složenih poslovnih aplikacija, koja ima 13 godina iskustva razvoja složenih enterprise aplikacija.

U Splitu posluje i jedna velika njemačka IT kompanija koja je otvorila tvrtku Maurer electronics Split. Tu su i uredi ili tvrtke nekih manjih ili srednjih kompanija. Dio tih radnika boravi određeno vrijeme u nekom europskom gradu na višemjesečnim edukacijama, ali oni u stvari rade zajedno s kolegama koji su višestruko bolje plaćeni na istim poslovima.

Ovih dana je Infobip preuzeo Shift, tvrtku osnovanu splitskim kapitalom koju su pokrenuli splitski IT stručnjaci, a koja je zahvaljujući konferenciji postala prepoznatljiva izvan granica Hrvatske. To može pridonijeti samo još većem iskoraku ove konferencije ali i tome da im Split možda u nekoj budućnosti i neće biti mjesto održavanja.

image
Damir Prusac, Infobip
Privatni album

Split je privlačan

A što privlači takve kompanije da otvaraju urede u Splitu? U prvom redu to su stručnjaci, odnosno kadrovi. Slično je i u Osijeku, Rijeci i Varaždinu. Doduše, tako dolaze lakše i do nekih lokalnih poslova ali je, ipak, nedostatak stručnjaka - što je ograničavajući faktor rasta kompanija - njihov motiv otvaranja ureda u raznim gradovima.

Damir Prusac, Infobipov član Uprave, napominje da je Split jedna od 11 Infobipovih lokacija u svijetu za razvoj i istraživanje. U splitskom uredu radi oko 40 zaposlenika i jedan je od glavnih Infobipovih inženjerskih centara.

- Znali smo da u Splitu postoji snažna baza odličnih ljudi - inženjera, product managera, dizajnera i presalesa. Tu su kvalitetni fakulteti koji daju vrlo dobru podlogu ljudima na tržištu u IT segmentu i otvoreni su za suradnju s tvrtkama. Usporedo smo željeli dati priliku stručnjacima i mladim talentima iz grada i okolice da upravo ovdje, u našem R&D centru, mogu profesionalno rasti i usavršavati se - ističe Prusac.

- Gdje god je to moguće, nastojimo ne slijediti uhodane puteve i prakse već inovirati kroz ljude, procese i produkte. Kultura koja se time stvara je jedinstvena i orijentirana na ljude i njihovu inovativnost. Naravno da s rastom i zrelošću kompanije dolazi i do veće mogućnosti objektivnog upravljanja kroz podatke koji su nam dostupni, pa u tom smjeru pomno pratimo situaciju na tržištu rada i konkurenciju, te nastojimo osim atraktivnošću samog posla, imati meritorni i transparentni sustav odluka i nagrađivanja - pojašnjava Prusac, koji u Splitu kao prednost naglašava i natjecateljski duh zaposlenika.

Globalizirano tržište

Hrvatski IT sektor koncentriran je u Zagrebu, gdje je čak 80 posto tvrtki i najveći dio prihoda. Splitska tvrtka "Lama" posluje na tržištu od 1992. godine i među pionirima je ovog posla. Denis Fusek, tehnički direktor "Lame", koji je ujedno predsjednik Strukovne grupacije informacijskih tehnologija HGK ŽK Split, kaže da se taj prihod zagrebačkih tvrtki ostvaruje ponajviše iz poslovanja države i s njom povezanih tvrtki.

image
Denis Fusek, direktor tvrtke Lama
Jakov Prkić/Cropix

- Split je rasadnik kvalitetnog kadra. Zbog većeg broja tvrtki i više zaposlenika u IT industriji u Zagrebu je teže doći do kvalitetnog kadra nego u Splitu. Split ga ima zahvaljujući FESB-u i PMF-u, ali i nekim drugim fakultetima te vrlo snažnom i kvalitetnom MIOC-u i drugim srednjim školama. Ericsson, Siemens, Rimac Automobili, Infobip nisu došli u Split zbog poslova nego zbog talentiranih stručnjaka.

Nažalost u Splitu, zbog lokalne uprave koja u pravilu otežava poslovanje splitskim tvrtkama, lokalne tvrtke nemaju mogućnost razvoja prvih poslova. Naravno da ima nekoliko tvrtki i pojedinaca koji su časni izuzeci. Da bi bilo koja tvrtka napravila proizvod koji je primjenjiv, mora imati prvu implementaciju tog proizvoda. A da bi je imali, trebao bi to potaknuti recimo Grad Split, tako da napravi projekt Pametni grad i uključi lokalne tvrtke u njega. A ne da kupi gotovo rješenje kao što je upravo nedavno Grad Split napravio, potpisujući ugovor vrijedan pet milijuna kuna s HP-om i Combisom.

Logično bi bilo da to rješenje naprave splitske tvrtke kako bi dobile referencu. Da im pruži priliku da naprave nešto drukčije i bolje nego ono što se može kupiti na tržištu. To je, istina, rizik, ali tako se radi. Rimac i Infobip su uspjeli zato što su drukčiji od drugih i zato što su s bankama radili na potpuno drukčiji način od dosadašnjeg. Dobili su priliku da budu drukčiji - pojašnjava Fusek.

Gotova rješenja

Fusek dio problema Splita vidi i u činjenici što nema snažno gospodarstvo.

- Većina splitskih IT tvrtki uspijeva poslovati jedino ako radi za neko inozemno tržište tako da ne proizvode rješenja, nego prodaju usluge. Pružat će usluge sve dotle dok budu konkurentne, dok budu imale dovoljno ljudi ili dok te tvrtke kojima pružaju usluge ne nađu rješenje na nekoj drugoj strani. Bez vlastitog proizvoda nema ničega - pojašnjava Fusek.

Što se tiče Tehnološkog parka, Fusek kaže da je takva inicijativa uvijek dobrodošla ali da niti jedna tvrtka ne dolazi u Split zbog poslovnog prostora jer to nije infrastruktura. Infrastruktura su FESB, PMF i drugi fakulteti.

- Kada pitate deset najvećih tvrtki što im je problem, niti jedna neće navesti da je to poslovni prostor. Problem su ljudi i tržište. Razvoj lokalnih tvrtki moguć je samo razvojem tržišta, a tržište će se razviti povezivanjem znanosti i države te preostalog gospodarstva i poticanjem kompanija koje će imati svoje intelektualno vlasništvo. Kada bi postojala malo veća volja da se znanstvena istraživanja povežu s realnim sektorom i komercijaliziraju, bilo bi puno bolje - smatra Fusek.

- Bit će zanimljivo jer Split ima kvalitetno i jako Sveučilište i samim tim će biti interesantan rasadnik kadra. Značajno će rasti broj ljudi i kompanija koje će poslovati na području Splita. Ako gledamo splitske IT tvrtke, svima nama će dugoročno u ovakvoj konstelaciji snaga biti jako teško - kaže Fusek koji dodaje da postoji perspektiva za splitske IT tvrtke, samo je pitanje kako će se profilirati i hoće li imati proizvod.

Zabluda o IT-evcima

Jedna zabluda je da su IT stručnjaci najkonkurentniji hrvatski radnici. Oni su još daleko, gledajući globalno tržište, iza hrvatskih pomoraca.

Pored toga, nedavno je i izbačen podatak da su hrvatski radnici u IT sektoru zanimljivi jer su njihova primanja na razini 40 posto primanja njihovih kolega u EU-u.

Znači, konkurentni smo u tom segmentu zbog relativno jeftine radne snage i zbog činjenice da su nam fakultetski programi još uvijek dobri.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. svibanj 2021 19:59