| Potrošači sve više traže prehrambene artikle koji se odlikuju posebnošću, u Europskoj uniji već ih je 800 autohtonih, a prednjače talijanske i francuske delicije |
| Piše ivančica celevska |
Istarski pršut glavni je hrvatski prehrambeni adut koji će do ljeta postati prvi hrvatski proizvod zaštićen u Europskoj uniji. Svoj red čekaju paški i cetinski sir, drniški pršut i slavonski domaći kulen.
Sve veće zanimanje potrošača za proizvodima koji se odlikuju posebnošću potiče proizvođače na zaštitu kakva se u EU-u primjenjuje već 18 godina. I naše je zakonodavstvo usklađeno s europskim, pa nakon što se obavi procedura na nacionalnoj razini, nastavlja se i na razini Unije.
Kulinarska baština
− Postupak je dugotrajan, a iziskuje i značajne izdatke – ističe ravnateljica Uprave za sigurnost i kakvoću hrane pri Ministarstvu poljoprivrede dr. Jelena Đugum, ali kaže i da je zanimanje proizvođača veliko.
Zaštićeni proizvodi postižu višu cijenu jer su prepoznatljivi kao i regija iz koje potječu, povećava im se i mogućnost izvoza, a korist ima i šira zajednica jer pridonose razvoju turizma i ruralnih područja.
U EU-u postoji već 800 autohtonih proizvoda, a prednjače talijanske i francuske delicije. U posljednje vrijeme priključila im se i Rumunjska, a sve tri zemlje imaju tradiciju takva promišljanja o svojoj gastronomiji i zbog toga su njihovi rezultati među najistaknutijima.
Njemačka je nova pravila dočekala prilično nespremna, ali je u vrlo kratkom roku izrađena vrlo precizna karta kulinarske baštine po kojoj je registriran cijeli niz proizvoda, kojih je sada već četvrtina u ukupnoj proizvodnji.
Kako je na Kongresu o ruralnom turizmu rekao dr. Alexander Wirsig iz njemačke tvrtke Terra Fusca, uz brendirane proizvode, u Europi su priznate kategorije s oznakama ekološkog uzgoja, izvornosti i geografskog podrijetla. Proizvođači se udružuju i zajedno promoviraju regije, ne obazirući se na nacionalne granice.
Tako su Alto Adige i Südtirol brendirali regionalni identitet špeka i započeli posao vrijedan 400 milijuna eura. U godišnjoj proizvodnji 10.000 tona sudjeluje 29 tvrtki i tisuću zaposlenih.
Jednako je uspješan i primjer brendiranja krastavaca u njemačkoj regiji Spreewald, gdje se proizvodi 39.000 tona godišnje. Udio u regionalnom društvenom bruto proizvodu je 10 do 15 posto, a u deset tvrtki posvećenih uzgoju i preradi krastavaca zaposleno je 4450 ljudi.
Osam specijaliteta čeka registraciju
Uz već spomenute domaće proizvode, početak postupka registracije čeka još osam hrvatskih specijaliteta. Najviše je maslinovih ulja, i to istarsko kao poseban brend, djevičansko maslinovo ulje Valalta i ekstra djevičanska maslinova ulja iz Poreča, s Cresa i iz Vodnjana. Elitnom društvu priključuje se i plod dalmatinske maraske, dalmatinski pršut i ogulinski kiseli kupus.