StoryEditor
Biznismislimo na sutra

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović: Tek smo sada shvatili da se ne može živjeti od iznajmljivanja

10. travnja 2020. - 19:16
Mislimo na sutra
Predsjednik HGK Luka BurilovićHGK

Nove Vladine mjere, za razliku od onih prvih, znatno su konkretnije i na tragu onoga što su tražili gospodarstvenici. Jeste li i vi sudjelovali u njihovoj pripremi i kako ih ocjenjujete?

– Drugi set mjera za pomoć gospodarstvu uvažio je prijedloge gospodarstvenika da se tvrtke kojima je poslovanje zaustavljeno zbog koronavirusa oslobode plaćanja doprinosa i poreza. Moramo izraziti zadovoljstvo ne samo mjerama koje su predstavljene, nego i dinamikom njihova donošenja. Drugi set mjera pokazuje da se ide u oslobađanje plaćanja doprinosa i poreza za tvrtke kojima je zbog krize poslovanje obustavljeno. To nas raduje jer smo svi na istom tragu, a Vlada prihvaća prijedloge i argumente koji dolaze od naših članica.

Poseban se naglasak stavlja na domaće resurse u poljoprivredi, a to je uvažavanje gospodarske politike koju Hrvatska gospodarska komora zagovara već desetljećima. Povećanjem davanja države za radnike na 4000 kuna poslana je jasna poruka da je svima cilj zadržavanje likvidnosti privatnog sektora i radnih mjesta. Konkretno, prihvaćeni su zahtjevi naših udruženja putničkih agencija (suspenzija prava povrata od 14 na 180 dana i izdavanje vaučera), računovođa (odgoda roka predaje financijskih izvještaja) i cestovnog teretnog prijevoza, za koje su mnogi zahtjevi prihvaćeni već i prije drugoga kruga mjera.

Što biste još predložili, odmah ili u drugom valu?

– Požari koji su trebali hitnu intervenciju i brzo gašenje su ugašeni. Prva dva paketa mjera značajno rješavaju kratkoročne probleme, a s modelima i mogućnostima financiranja postavljaju temelj rješenja i za one srednjoročne. Ono što danas smatram neophodnim jest sastavljanje planova za sutra, kako ćemo nastupiti i koje ćemo poteze povući kad se ova kriza završi.
Kriza nam je dodatno iskristalizirala ono što su već i vrapci znali da treba napraviti, ali nikako da se to dogodi. Tek smo oko mjesec dana u ovoj krizi, a već sada su nam postale puno jasnije mnoge stvari do kojih do danas možda nismo toliko držali.

Vidimo kako je lako doći u brzom roku do digitalizacije i podizanja produktivnosti nekih naših sustava. Vidimo puno jasnije i koje su boljke našega gospodarstva, čak i bolnije nego smo to uviđali prije. Vidimo konačno da sa svih razina dobivamo potvrdu naših stavova koje ponavljamo već godinama – okrenimo se izvozu, proizvodnji, poljoprivredi, uslugama veće dodane vrijednosti, istraživanju i razvoju.

Prestanimo se oslanjati na rentijerstvo i osjetljive industrije i sektore. Rastimo brže i jače! Konačno se ove poruke čuju sa svih adresa i moramo inzistirati na odlučnim koracima u tom smjeru. Osiguranje robusnosti i stabilnosti gospodarskog sustava zaslužuje pohvalu, a sad je vrijeme za ovaj daljnji korak. Ako nismo išli agresivno u brži i snažniji rast do sada, od danas za to više nema izgovora.

Komora je tu partner i konstruktivna pomoć Vladi, zajedno s drugim partnerskim institucijama. Gospodarsko vijeće koje je najavljivano od strane Vlade bi, umjesto rješavanja trenutačnog stanja i donošenja novih mjera povrh ovih koje već imamo i koje su jedne od najizdašnijih u Europi, možda moglo imati upravo takvo usmjerenje – savjetodavno tijelo koje bi Vladi jasno komuniciralo viziju i potrebe modernog, kvalitetnog i robusnog gospodarstva Hrvatske.

Koliko dugo može hrvatsko gospodarstvo izdržati bez financijskih injekcija za likvidnost?

– Sve ovisi o trajanju ove krize. Ne govorim s time ništa novo, ali to je jednostavno istina koja određuje sve što nam slijedi.
No, bit ću optimist i vjerujem našem kriznom stožeru koji ima optimistične najave za ljeto ako ćemo i dalje pratiti i poštovati njihove upute.

Ako kriza bude trajala do tri mjeseca, najčvršće vjerujem kako će naše gospodarstvo izdržati ovu krizu i kako neće biti puno veći broj tvrtki koje će propasti. Na sustavu i gospodarstvu je zadatak osiguranja brzog povratka na posao čim prestanu trenutačna ograničenja i zabrane. Kreditne obveze su u mirovanju, prihodi izostaju, ali također izostaje i veliki dio do sada postojećih rashoda, a mjere su u najvećoj mjeri osigurale i zadržavanje postojećih radnih mjesta. Ova situacija nikome nije laka i malo tko će iz nje izići neokrznut, ali smatram kako će većina tvrtki preživjeti i nastaviti sa svojim poslovanjem.

image
Predsjednik HGK Luka Burilovic
HGK

Mali, koji su najviše pogođeni, prolaze najteže trenutke, ali vjerujem kako će se neki od njih brzo vratiti na tržište. Ako, na primjer, jedan frizerski salon danas hibernira i čeka da ova situacija prođe zadržavajući svoj hladni pogon, onda će završetkom ove krize taj salon biti pretrpan klijentima. Prije je moja supruga razmišljala i planirala o frizuri, dok mene to uopće nije zanimalo. Danas se već i ja brinem o tome kad ću se ošišati i jedva čekam mogućnost da ostavim novac kod svog frizera za njegove usluge.

Sigurno je kako će tvrtke propustiti značajne prihode, ali pitanje je koliko trenutačne mjere osiguravaju da tvrtke prođu kroz ovo razdoblje bez gubitaka. Ako oni ne budu značajni, onda pozitivno gledam na budućnost naših tvrtki.

Kažu da mjere idu naruku samo poslodavcima?

– Ja bih rekao da sve mjere koje idu naruku poslodavcima posljedično pomažu i njihovim zaposlenicima. Uostalom, Vlada se odlučila na direktnu financijsku pomoć radnicima od 4000 kuna mjesečno, s plaćenim doprinosima. To je, po mojemu mišljenju, jedna od najvažnijih mjera, koja će spasiti mnoga kućanstva od ozbiljnih problema. Moratoriji na kredite će se odnositi na pravne osobe, ali i na građane.

Dakle, ne možemo reći da su radnici ostavljeni na cjedilu. Dapače, bezbroj puta smo čuli sa svih strana da su glavni ciljevi očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, iz čega se jasno vidi kako su radnici prioritet. Naravno, prema poslodavcima su usmjerene još neke mjere pomoći, ali to je i logično i smatram da nam u ovoj situaciji ne trebaju takve podjele.

I poduzetnici i njihovi zaposlenici su u istim problemima i moraju biti solidarni kako bi ih prebrodili. Upravo u tom smislu i djeluje Komora – ne vidimo ovo kao trenutak konflikta i različitih strana. Ovo je kriza koja zahtijeva iskrenu predanost rješenjima, izostanak fige u džepu i izbjegavanje korištenja situacija za rješavanje partikularnih problema. Zajedno smo u ovome i mi ne vidimo postojanje sukoba poslodavac – radnik ili javno – privatno.

Više puta smo naglašavali pretjeranu ovisnost Hrvatske o turizmu, što je sad velik minus. Je li sad već prekasno?

– Iz svake krize treba izvući lekcije. Ova je kriza upozorila na neke probleme koje dugo nismo rješavali i na mogućnosti našeg sustava, tvrtki i ljudi koje su goleme i koje mogu postići velike rezultate ako ih se usmjeri u pravom smjeru. Nužna je diversifikacija gospodarstva – ako netko slučajno to nije znao do danas, sad nam je jasna potreba promjene strukture gospodarstva i toga da se ne drže “sva jaja u istoj košari”.

Vesele i najave ministra Zdravka Marića o naglasku na snažnijem i bržem rastu i razvoju, kao i o stavljanju izvoza i proizvodnje u fokus gospodarske politike u idućem razdoblju. To je nešto što mi zagovaramo već dugi niz godina.

Ministar Marić kaže da će poticati zdravstvenu industriju i IT sektor. Što biste vi poticali?

– Upravo u tom smislu Komora već sad, na bazi ovih događanja, izrađuje aktivnosti i planove osnaživanja gospodarstva u budućem razdoblju, poput toga da nam je potreban ponovni naglasak na one sektore i industrije koji su od nacionalne važnosti – poput poljoprivrede, prehrambene industrije, izvozno orijentirane proizvodnje, aktivnosti istraživanja i razvoja, farmacije itd. Moramo postaviti jasne prioritete i razvijati one dijelove gospodarstva koji jamče sigurnost, konkurentnost i robusnost gospodarstva. Snažan smo naglasak stavili na analizu sektora koji su najmanje pogođeni ovom krizom radi identifikacije djelatnosti koje su otporne na udarce i koje bi i u budućnosti činile naš prvi štit od drugih sličnih kriza.

Ako slučajno to nismo uvijek znali, sada smo dobili ponovno potvrdu kako u razdoblju “debelih krava” moramo snažno provoditi prijeko potrebne reforme i voditi gospodarstvo na način na koji će ono biti otporno kad dođe razdoblje “mršavih krava”. Vidimo kako su gospodarske politike posljednjih nekoliko godina, a koje su u potpunosti drukčije i kvalitetnije od onih koje su se provodile dugo razdoblje prije, osigurale veću stabilnost i snagu za borbu protiv ovakve krize.

Potičemo razvoj onih industrija i tvrtki koje pokazuju okretnost i laku prilagodbu u novonastaloj situaciji – od onih koje kontinuirano podižu svoje proizvodne kapacitete postojećeg asortimana do onih koje proizvode nove proizvode za kojima se danas javlja povećana potražnja. Njih osnažujemo i pomažemo im danas, ali već gledamo prema sutra – kako osigurati da se ti kapaciteti zadrže, kako omogućiti da taj uspjeh danas ne ostane bljesak i kako ih staviti na domaće i strano tržište s ovom pojačanom konkurentnosti.

Koji su sektori najviše pogođeni?

– Naše analize su pokazale da je ova kriza najviše pogodila sektor turizma, zatim prijevoz i logistiku, te poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. No, nakon početnog udara, njezin se utjecaj proširio praktički na sve pore gospodarstva. Naravno da treba voditi računa o tvrtkama koje su podnijele prvi i najjači udar krize, ali mjere pomoći moraju djelovati, da se tako izrazim, holistički.

Odlukom Stožera o zatvaranju i ograničavanju poslovanja negativni efekti krize proširili su se, u većoj ili manjoj mjeri, na sve sektore. Zato moramo hitno pomoći da se održe na životu oni koji su pokošeni u prvim redovima, ali i gasiti požar u cjelini. Mislim da mjere Vlade koje su do sada donesene idu upravo u tom smjeru.

image
Predsjednik HGK Luka Burilović
HGK

Predviđate li da će neke velike tvrtke propasti?

– Teško je i nezahvalno spekulirati o takvim stvarima. Analize HGK-a pokazale su da su velike tvrtke puno otpornije na krizu od malih jer većina njih ima nekakve zalihe i financijske rezerve s kojima mogu ublažiti prvi udar na poslovanje. Naravno, ako se ovakva situacija nastavi na duge staze, i neke velike kompanije bi mogle biti poljuljane. Zasad mi se čini da nema potrebe za pesimističnim prognozama, ali kako će se situacija odvijati, ovisi o puno faktora koji su izvan naše kontrole.

Imate li vi u HGK-u neke poticajne mjere ili ideje kako im pomoći?

– Mi smo svoje mjere za pomoć gospodarstvu formirali prema zahtjevima članica. Dakle, od Vlade smo tražili ono što su od nas tražili poduzetnici, a oni najbolje znaju što im treba u ovakvim trenucima. Gotovo sve ono što smo artikulirali prema Vladi na kraju je i usvojeno u ova prva dva vala mjera, tako da u vezi s tim možemo biti vrlo zadovoljni. Moram istaknuti da Komora nije samo lobirala, nego smo i konkretno djelovali, kako bismo vodili primjerom.

Smanjili smo plaće našim djelatnicima i oslobodili članarina sve tvrtke kojima je onemogućeno poslovanje. Time smo pokazali solidarnost. I dalje ćemo pratiti situaciju na terenu kroz stalni kontakt s članicama pa ćemo sukladno tome raditi i na budućim mjerama za pomoć gospodarstvu.

Kakve mjere poduzimaju druge države? Biste li nešto istaknuli kao dobar primjer?

– Veliki broj zemalja se odlučio na mjere za pomoć ekonomiji, ovisno o stupnju pogođenosti njihovih gospodarstava. Mi smo pozorno pratili što rade vani i primijenili njihove najbolje prakse. Moratoriji na kredite, izravna pomoć radnicima, rasterećenje tvrtki, smanjivanje troškova javnog sektora, sve smo to i sami proveli. Kod nas, srećom, nije bilo potrebe za mjerama poput novog zapošljavanja u zdravstvu jer smo jako dobro reagirali na krizu odmah u startu. Štoviše, mislim da u ovom slučaju mi možemo biti za primjer drugim državama.

Jeste li razgovarali s Vladom o tome da se u sanaciju šteta od potresa više uključuju domaći izvođači?

– HGK već desetljećima promovira hrvatsku kvalitetu i naravno da smo se u ovoj situaciji dodatno angažirali oko toga da se domaće proizvođače što više uključi u sanacijske radove. Upravo na zahtjev Udruženja graditeljstva HGK-a, ukinuta je zabrana rada trgovinama građevinske opreme u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji, kako bi se olakšala obnova objekata oštećenih u nedavnom potresu. Imamo vrhunske proizvode i stručnjake, neki od njih su i samoinicijativno izišli u susret građanima nudeći besplatne usluge procjene štete, a sada nude popuste na materijal potreban za obnovu.

Komora je još prije nekoliko godina pokrenula online Katalog hrvatskih proizvoda. U njemu je dostupno gotovo tri tisuće vrhunskih proizvoda, većinom vezanih uz izgradnju i opremanje. To je idealna prilika da se okrenemo domaćoj proizvodnji u procesu obnove od nedavnog potresa, ali i da općenito kroz javnu nabavu supstituiramo uvoz našim proizvodima potvrđene kvalitete. Uz građevinske, u Katalogu su zastupljeni i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi pa pozivam sve da se bolje upoznaju s bogatom domaćom ponudom i da u ovoj situaciji što više kupujemo hrvatsko.

Prošle godine je padao udio duga u BDP-u, 2020. to sigurno ne možemo očekivati. Što predviđate?

– Ovdje je opet riječ o nezahvalnim prognozama jer je puno nepoznanica u igri. Ako se kriza nastavi na dulji rok, ne treba bježati od zaduživanja i deficita kako bi se sačuvala potrošnja, naravno, u nekim razumnim okvirima. No prije toga trebamo iskoristiti sve druge alate koji su nam na raspolaganju, od domaćih rezervi do sredstava EU-a.

Hoće li zbog toga doći u pitanje uvođenje eura, za koje smo se pripremali?

– Europska komisija će sigurno imati razumijevanja za situaciju u kojoj smo se zatekli pa za ovu godinu neće inzistirati na strogim kriterijima za ulazak u ERM i uvođenje eura, tako da taj proces zasad nije upitan. Sve će se nastaviti odvijati normalnim tempom. I dalje očekujemo uvođenje eura možda već i 2023., ali najvjerojatnije u 2024. godini. Naravno, ako ova situacija potraje puno dulje od očekivanog, može doći do zastoja, ali u tom slučaju će i nama, a i cijelom svijetu, euro biti jedan od manjih problema.

Tržište nekretnina je zamrznuto. Hoće li cijene sada trajno biti korigirane na niže ili očekujete novi rast?

– Prema predviđanjima našeg Udruženja za nekretnine, cijene će, kao i samo tržište, biti zamrznute na trenutačnim razinama. Kako će se stanje odvijati ubuduće i hoće li doći do korekcija na niže, ne mogu prognozirati. Mislim da rasta sigurno neće biti i da će vrhunske lokacije uvijek dobro držati cijenu, a u ostalim segmentima tržišta moglo bi doći do određenih promjena, no to će diktirati potražnja.

Spas za male tvrtke


Mali i srednji poduzetnici su najosjetljiviji segment gospodarstva i oni su među prvima bili na udaru ove krize. Zato su i mjere za pomoć gospodarstvu bile usmjerene upravo na pomoć njima, kako ne bi morali zatvarati tvrtke i otpuštati radnike. Mislim kako će uz moratorije na kreditne obveze, 4000 kuna za radnike i oslobađanje od nekih drugih davanja i oni moći prebroditi ovu krizu. Bitno je da ovo najgore razdoblje uspiju proći u svojevrsnoj hibernaciji uz državnu pomoć, pa da se, nakon što se situacija stabilizira, mogu što prije vratiti normalnom poslovanje. Svi se nadamo da će to biti što prije.

Po pitanju kredita i otplate – mjera moratorija i odgode plaćanja kreditnih obveza, tretiranje klijenata koji su bili A kategorija 31. 12. 2019. takvima do kraja godine, pa i dulje, osiguranje povoljnih kredita putem konkretnih mjera – sve te mjere pokazuju brigu prema malim i srednjim tvrtkama s ciljem da se izbjegnu drastična događanja ili, kako vi kažete, pomor. Mislim da je tu napravljeno jako puno i da je osigurana sigurnost najvećem broju tih tvrtki.

Mali i srednji poduzetnici su najosjetljiviji segment gospodarstva i oni su među prvima bili na udaru ove krize. Zato su i mjere za pomoć gospodarstvu bile usmjerene upravo na pomoć njima, kako ne bi morali zatvarati tvrtke i otpuštati radnike. Mislim kako će uz moratorije na kreditne obveze, 4000 kuna za radnike i oslobađanje od nekih drugih davanja i oni moći prebroditi ovu krizu. Bitno je da ovo najgore razdoblje uspiju proći u svojevrsnoj hibernaciji uz državnu pomoć, pa da se, nakon što se situacija stabilizira, mogu što prije vratiti normalnom poslovanje. Svi se nadamo da će to biti što prije.

Po pitanju kredita i otplate – mjera moratorija i odgode plaćanja kreditnih obveza, tretiranje klijenata koji su bili A kategorija 31. 12. 2019. takvima do kraja godine, pa i dulje, osiguranje povoljnih kredita putem konkretnih mjera – sve te mjere pokazuju brigu prema malim i srednjim tvrtkama s ciljem da se izbjegnu drastična događanja ili, kako vi kažete, pomor. Mislim da je tu napravljeno jako puno i da je osigurana sigurnost najvećem broju tih tvrtki.

Čuvajmo se tiskanja novca


Tiskanje novca nije nikakvo rješenje jer da se krize rješavaju printerima, ne bi ih ni bilo. To je put u inflaciju i probleme, a to nam u ovoj situaciji sigurno ne treba. HNB ima dovoljno rezervi s kojima može održavati likvidnost i do godinu dana ako ostane ovakva situacija, a svi se nadamo da neće. Moramo biti pametni i ne pribjegavati populističkim rješenjima, koja će nam u konačnici donijeti više problema nego koristi. Imamo puno boljih mjera, ekonomskih i monetarnih, koje mogu ublažiti ovu krizu, tako da tiskanje novca ne bi uopće stavljao na stol kao opciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. lipanj 2021 03:49