Električni automobili jedna su od tema koja na Internetu izaziva velike rasprave. Jedni im se dive, drugi ih ismijavaju. Jedan od promotora električnih vozila je dugogodišnji poduzetnik Hrvoje Prpić koji posljednjih godina vodi udrugu Strujni krug koja okuplja vlasnike i simpatizere električnih automobila, piše hrvatski Forbes.
Hrvoje Prpić u Hrvatskoj je najpoznatiji kao suvlasnik HG Spota, maloprodajnog lanca trgovina koje je prodao 2007. godine. Nakon toga sudjelovao je u osnivanju više tvrtki u različitim područjima – od prodaje parketa od bambusa pa do neuspješnog projekta virtualnog trgovačkog centra Trillenium.
Prpić se slaže da auti na struju izazivaju puno polemika. Pojašnjava kako se i u Hrvatskoj društvo može podijeliti na one koji rano prihvaćaju promjene, većinu koja ih prihvati nešto kasnije i one koji se nikad ne mijenjaju.
„Često su vrlo glasni oni koji se ne žele mijenjati, a oni drugi su tiši. Najčešće imamo glasne rasprave od strane rubnih skupina – early adoptersa i onih koji ne žele promjenu. Većina je tiha, radi svoj posao i polako se mijenja“ – kaže Prpić za Forbes.
Za situaciju u Hrvatskoj, Prpić kaže da ide po planu. Hrvatska prati druga tržišta u Europi koja su imala dugi rok uvođenja vozila u prodaju da bi u jednom trenutku eksplodirala.
„Svake godine imamo 30 do 50 posto porasta, međutim baza je još uvijek mala pa se to ne vidi. No, kad povećaš broj prodanih automobila s 20 posto ukupnih na 30 posto, to se značajno vidi. S 0,5 na 0,75 posto izgleda malo“ – kaže Prpić koji je uvjeren kako će doći trenutak kad će taj postotak biti vrlo značajan.
Po njegovoj prognozi, već 2032. godine bi u Hrvatskoj svi novi prodani automobili mogli biti električni, a u zapadnoj Europi još i ranije.
Na pitanje Forbesa o tome nisu li infrastruktura i okolnosti još uvijek takvi da obeshrabruju kupce, Prpić ističe kako je postotak ljudi koji se vraćaju s električnih vozila na vozila s unutarnjim sagorijevanjem izuzetno nizak i iznosi tek jedan do dva posto, što po njegovom mišljenju pokazuje kako je nova tehnologija superiornija od dosadašnje.
Umanjuje i često spominjan problem skupe zamjene baterije na električnim automobilima. Smatra ga malo vjerojatnim jer će po izračunu članova njegove udruge baterija u pojedinačnom vozilu trajati 30 do 50 godina, uz zadržavanje 80 posto kapaciteta.
Što se tiče infrastrukture za električna vozila, vidi veliku razliku između Tesle i ostalih koji ipak napreduju. Mreža Ionity punjača je u Europi već usporediva s Teslinim superchargerima, dok se u Hrvatskoj tek počela pojavljivati u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Gospiću,…
Glavni konkurent Ionityju u Hrvatskoj je HEP-ov ELEN, za kojeg Prpić kaže kako je zauzeo najbolje pozicije, a katastrofalno je loš. Prigovara im što su u dogovoru s HAC-om stavili punjače prve generacije koje ne održavaju i koji debelo zaostaju za trenutno aktualnim punjačima treće generacije, a i tamo gdje imaju punjače druge generacije zna se dogoditi da po više od dva mjeseca budu nepopravljeni.
„Prošli predsjednik Uprave HEP-a osobno je određivao cijene punjenja“ – kaže Prpić koji misli kako je sramotno da HEP struju na punjačima prodaje po većoj cijeni nego Tesla. I za novog predsjednika Uprave misli da je problem što mu punjači nisu u fokusu.
Na pitanje o Toyoti, a sada i Mati Rimcu koji razmišlja o korištenju različitih vrsta goriva za proizvodnju struje kako bi se riješio problem teške baterije i njezinog sporog punjenja, Prpić odmahuje glavom. „To nema smisla. Možda je Rimcu cilj napraviti najbrži auto, a ne optimalni“ – kaže Prpić i dodaje: „Toyota se totalno pogubila, ali su zbog toga smijenili predsjednika Uprave. To je japanska firma, tamo ne možeš reći predsjedniku Uprave da je pogriješio i 10 godina vodio firmu u krivom smjeru. S obzirom da nisu to mogli reći, morali su ga smijeniti. Sad je tu novi, mlađi, koji se odlučio vratiti u svijet struje“ – navodi.
Budućnost ne vidi u vodiku kao alternativnom pogonskom gorivu za automobile, jer je njegova iskoristivost oko 28 posto, dok je za struju ona oko 85 posto. Dodatni argument vidi i u sve boljoj tehnologiji izrade baterije uz stalni pad njihovih cijena. Misli kako je idealno rješenje za jeftine automobile natrij-ionska baterija koja ne koristi skupe materijale, pa traži samo posjedovanje tehnologije za njezinu proizvodnju.
Japanski proizvođači bit će marginalni kao Alfa i Volvo
Misli kako su japanski proizvođači u velikim problemima te će za 10 godina „biti marginalni kao Alfa i Volvo“. Dodaje i kako kineski proizvođači proizvode 24 milijuna automobila dok njemački proizvode šest milijuna te zbog toga očekuje kako za dvije-tri godine možemo očekivati val kineskih vozila na tržištu.
Primjerice, kineski BYD je razvio malo gradski automobil s natrij-ion baterijama koji u Kini košta 8400 dolara. Prpić vjeruje kako će takvi automobili doći i na hrvatsko i europsko tržište. Preduvjet za to je otklanjanje barijera, odnosno potencijalno prebacivanje kineske proizvodnje u Europu kako bi se uklonile trošarine i carine. Misli da će istovremeno benzinci biti sve skuplji zbog euro 7 norme i troškova na CO2. Pad cijena električnih automobila i rast cijena benzinaca po njemu je trend koji će se nastaviti.
Fond za zaštitu okoliša radi izuzetno loše
Na pitanje o tome koliko je zadovoljan potezima hrvatskih vlasti prema podršci električnim vozilima, kaže kako bi ih razdvojio u različite skupine. Hvali Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – kaže kako oni rade dobro, za razliku od njihovog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji radi izuzetno loše.
„Suradnja je bila dobra dok nije smijenjen direktor. Nakon toga je došao novi koji je kupio audija na dizel čim je došao. Vratio ga je kad je shvatio što je napravio, ali već to je pokazalo koliko ga zanima ekologija“ – kaže Prpić za Forbes i nastavlja s kritikama: „To što su napravili prošle godine je nezamislivo. Obećavali su poticaje cijele godine. Stotine i tisuće ljudi je kaparilo aute i čekalo poticaje, koje je fond u odgovorima na mailove obećavao sve do prosinca. Na kraju ih nije bilo, nikakva vijest ne dolazi od njih, jednostavno su zašutili.“
Na pitanje o tome je li možda problem nastao zbog izostanka sredstava pojašnjava kako se svake godine prilikom registracije 1,6 milijuna automobila plate kazne za to što proizvode CO2 i da je to novac koji je namijenjen čišćenju transporta.
Fondu zamjera što nije transparentan i poziva ih da kažu koliko novaca ulažu u plaće, a koliko u čist okoliš.
Kaže kako šutnjom stvaraju dodatne probleme, jer se ljudi sad boje kupiti električne automobile, da ne ispadnu budale ako odmah nakon toga Fond objavi da će dijeliti poticaje.
„Potpuno su netransparentni, a kad nešto objave, informacije su im netočne“ – ljuti se Prpić. Navodi i primjer Rumunjske u kojoj je Dacia nakon ukidanja poticaja smanjila cijene s 23 tisuće na 14 tisuća eura i zaključuje kako to možda pokazuje da poticaji završe u džepu proizvođača automobila, a ne kod kupaca. U Strujnom krugu vjeruju kako bi bolje rješenje bilo da država omogući tri godine besplatnog punjenja za vlasnike električnih vozila ili usluge sličnog tipa.
S Ministarstvom financija trenutno rade na ukidanju PDV-a za firme pri kupnji električnih vozila. Taj zahtjev mora ići prema Europskoj uniji, jer ministarstvo ne može samo donijeti takvu odluku.
Kao jedan od problema za vozače električnih automobila (osim Tesle) vidi nestandardiziranost električnih punjača koji koriste različite aplikacije. Misli da će stanje biti bolje od 1. siječnja 2027. godine kad će svaki punjač morati prihvaćati plaćanje bankovnim karticama, što će značajno olakšati korištenje električnih automobila.
Kad su u pitanju punjači, puno očekuje i od projekta postavljanja punjača u rasvjetnim stupovima koje financira Ministarstvo gospodarstva. U njemu bi trebali sudjelovati Osijek, Velika Gorica, Zaprešić, Varaždin i Križevci. Vrlo je vjerojatno sudjelovanje Šibenika i Rijeke, dok Prpić kaže kako gradonačelnik Splita Ivica Puljak nije imao vremena za taj projekt.
U okviru tog projekta postavit će se 1000 punjača. Nakon što oni budu korišteni i testirani, vjerojatno će doći do privatnog investiranja i ulaganja u nove punjače.