Uoči jučerašnje sjednice GSV-a, krovna poslodavačka udruga u Hrvatskoj zatražila je da se izmijeni radno zakonodavstvo kako bi se tvrtkama omogućilo da prežive razdoblje krize izazvane pandemijom i zadrže zaposlenost.
U HUP-u su ovaj put predložili da se zbog pandemije u Zakon o radu unese odredba o izvanrednim okolnostima, tijekom kojih bi se mijenjali i radni odnosi. Preciznije, u slučaju pandemija i epidemija, ali i poplava, potresa i drugih izvanrednih okolnosti, među kojima su i upravne mjere, u koje bi se moglo svrstati i uvođenje izvanrednog stanja, poslovanje poduzeća došlo bi u pitanje.
Stoga u HUP-u smatraju da u slučaju takvih ugroza, kod kojih se dijelom ili u cijelosti prekida poslovanje tvrtki, zaposlenik ne bi mogao dobiti cijelu plaću, nego umanjenu. Naknada plaće, pojašnjavaju u HUP-u, za razdoblje u kojem radnik ne radi bila bi manja od njegove ugovorene plaće, no ne bi smjela pasti ispod 50 posto osnovne plaće koja je zajamčena ugovorom o radu, a ni biti manja od minimalca. To bi, tvrde poslodavci, išlo u korist svih: tvrtkama bi omogućilo da u ekstremnim uvjetima u kakvima sada živimo ostanu iznad vode, radnici bi zadržali posao, a burza rada se ne bi punila, piše Novac.hr.
Definicija
- Sada je vrijeme kada poduzetnici moraju prevladati sve negativne posljedice, a ZOR ne poznaje izvanredne okolnosti i to moramo promijeniti. Definicija izvanrednih okolnosti mora postojati - poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Sindikati, međutim, ne pristaju na prijedlog HUP-a, pa je tako Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, prije sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća takve najave nazvao “mlaćenjem prazne slame”, a Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ustvrdio je da će sindikati biti žestoko protiv takvih izmjena zakona. - Već su jednom nedavno pokušali s tim, ali im nije prošlo, mislim da im ovaj put Vlada neće to prihvatiti. U svakom slučaju, mi smo protiv toga - rekao nam je Sever. U vrijeme pisanja ovog teksta ministar rada Josip Aladrović još nije bio dao izjavu o prijedlogu HUP-a, no prema neslužbenim informacijama, Vlada sada neće prihvatiti takvu inicijativu Udruge poslodavaca.
Nova regulacija
Kao drugu temu u svojem jučerašnjem istupu poslodavci su naveli novu regulaciju rada od kuće.
- Rad od kuće prije nismo prakticirali, no otkako je izbila kriza, radimo od kuće. Tu se, međutim, uvijek postavljaju pitanja uvjeta, poput onih na kakvom stolcu sjede radnici dok obavljaju rad iz svojeg dnevnog boravka ili imaju li osiguranu protupožarnu zaštitu. Mi takve stvari ne možemo kontrolirati, ne možemo ljudima upadati u njihove privatne stanove. To bi u ZOR-u trebalo riješiti - upozorava Alan Sumina, suvlasnik i direktor Nanobita.
No, rad od kuće, koji je, inače, u svijetu sve popularniji i zastupljeniji, otvara i neka druga pitanja. Jedno od njih je pitanje nadoknade troškova radniku za rad iz dnevnog boravka. Primjerice, hoće li poslodavac sudjelovati u podmirenju povećanih troškova struje, interneta ili grijanja zimi, koje radnik trpi zbog toga što je vlastiti stan pretvorio u radno mjesto. Tu je i pitanje osiguranja opreme za rad, poput računala ili telefona. U HUP-u su nam rekli samo da su to legitimna pitanja, no u detalje nisu ulazili.
U HUP-u, nadalje, predlažu lakše uređenje materijalnih prava. Riječ je o pravima poput nadoknade troškova prijevoza, nagrada i otpremnina. Ni u tom dijelu u HUP-u nisu ulazili u detalje, no valja reći da ZOR daje samo okvir za definiranje tih prava, a sama su prava podrobnije uređena kolektivnim ugovorima, pravilnicima i aktima tvrtki te ugovorima o radu.
Poslodavci s kojima smo razgovarali upozoravaju i na još neke probleme. Drago Munjiza, glavni izvršni direktor Lonije, upozorava da se uvođenjem neradne nedjelje na mala vrata, kao i promijenjenim pravilima poslovanja u uvjetima pandemije koronavirusa, mijenja i broj radnih sati zaposlenika, i to u situaciji kada je ZOR prilično čvrst u definiranju njihova radnog vremena.
Evidencija
U HUP-u predlažu i da se izmjenama ZOR-a pojednostave sklapanje ugovora o radu, prijava radnika i vođenje evidencije o radnom vremenu,i učinka. Također, traže da se pojednostavi promjena poslova zaposlenika i mjesta rada. Sve je to, smatraju, i dalje opterećeno prevelikom papirologijom. Sindikati su spremni na razgovore o drugačijem uređenju rada od kuće, ali tvrde da se poslodavci ne mogu prema zaposlenima odnositi kao prema outsourcing radnoj snazi. Odnosno, ističu da poslodavci moraju prihvatiti svoj dio odgovornosti u takvom obliku rada i da bi zbog toga morali paziti da dio odgovornosti radnika bude također propisan jer bi tako poslodavci štitili sami sebe.
Nadalje, poslodavci predlažu i lakše zapošljavanje, ali i otpuštanje radnika. To je, napominju, posebno važno za mikro i mala poduzeća, piše Novac.hr.
- Mi u deset ili 11 godina nismo dali nijedan otkaz jer je to praktički nemoguće napraviti u slučaju ugovora na neodređeno vrijeme. Stoga se ide na varijantu sporazumnog raskida radnog odnosa - poručuje Sumina.
Iako se slaže da ZOR treba modernizirati definiranjem rada od kuće, kao i uvođenjem izvanrednih okolnosti u taj propis, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorava da se zakoni ne smiju tako često mijenjati jer to stvara pravnu nesigurnost. Dodaje i kako ZOR nije čarobni štapić jer se u praksi prava i obveze radnika ionako često definiraju drugim propisima i ugovorima, ovisno o okolnostima.
- U te izmjene treba ići, ali pravo je pitanje kako će se one provoditi u praksi - zaključuje Bejaković.