StoryEditor
Biznispuno je pitanja...

Poduzetnici i dalje ‘tapkaju u mraku‘: dugovanja prema državi stižu na naplatu, a od zajmova još uvijek ništa

17. srpnja 2020. - 10:50
Davor Pongračić/Ilustracija/HANZA MEDIA

U dva mjeseca, od zatvaranja prijava na mjere za likvidnost Hamag-Bicroa, velik broj poduzetnika i dalje nije dobio odgovor na prijavu za programe za likvidnost, pa smo se obratili na adresu Ministarstva gospodarstva te Hamag-Bicroa.

Na naš upit upućen 2. srpnja o tome koliko je do sada obrađeno prijava za zajmove za likvidnost, te kada se planiraju obraditi svi zaprimljeni zahtjevi, do objave ovog teksta nismo dobili odgovor ni od Ministarstva gospodarstva, niti od Hamag-Bicroa.

Međutim, dan nakon izbora, točnije 6. srpnja, na stranicama Hamaga, objavljen je popis isplaćenih zajmova, zaključno sa svibnjom 2020. godine.

Prema objavljenom popisu Hamag je objavio da su odobrili i isplatili ukupno 252 zahtjeva za ESIF zajam za obrtna sredstva i 212 zahtjeva za COVID-19 zajam.

Koliko je ukupno zaprimljeno zahtjeva za zajam, te kada će svi zahtjevi biti obrađeni, Hamag – Bicro i Ministarstvo gospodarstva očigledno skrivaju od javnosti.

'Tapkanje u mraku'

Paket mjera pomoći gospodarstvu putem zajmova za likvidnost, kojima se Hamag Bicro intenzivno promovira u milijardama kuna, sve je osim pomoći gospodarstvu jer poduzetnici, iako je sredina srpnja, čini se, još uvijek ‘tapkaju u mraku’.

Postojeći moratoriji na ovrhe završavaju 18. srpnja, produljenje navedenog moratorija moguće je isključivo odlukom Vlade, te je produljeno za naredna 3 mjeseca do 18. listopada. Nadajmo se da će do tog datuma Hamag uspjeti sve zahtjeve za zajam odobriti. 

Mjera odgode plaćanja doprinosa za tri mjeseca je krenula u otplatu 4. srpnja, a Porezna uprava još nije obradila značajan broj zahtjeva za otpisom doprinosa.

Dugovanja za obveze prema državi se gomilaju.

image
Davor Pongračić/Arhiv/HANZA MEDIA

Uslijed epidemije koronavirusa Covida-19, podsjetimo, prethodna Vlada je žurno sastavila paket Mjera za pomoć gospodarstvu.

Tako je Ministarstvo financija sastavilo prijedlog između ostalog i za odgodu plaćanja poreznih davanja, kao i prijedlog za stavljanje moratorija na sve ovrhe za period od tri mjeseca, točnije do 18. srpnja 2020. godine.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU je preraspodjelama unutar operativnih programa EU fondova osiguralo dodatnih 400 milijuna eura za saniranje posljedica Covid 19.

Od toga je 300 milijuna eura bilo namijenjeno za nabavku potrebne medicinske opreme, te kredite i financijske instrumente za osiguranje likvidnosti poduzetnika, između ostalog i za uspostavu novog financijskog instrumenta ‘COVID-19 zajmovi’ za obrtna sredstva za male i srednje poduzetnike.

Iznos od 100 milijuna eura preraspodijeljen je za mjeru Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom.

Isplatu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta provodilo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, dok je provedba mjere kredita i financijskih instrumenata za osiguranje likvidnosti poduzetnika, bila u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Nema odgovora

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u svakoj prilici naglašavao je otprilike sljedeće:

‘Još smo na samom početku izbijanja ove pandemije jasno naglasili kako će nam u gospodarstvu glavni cilj biti očuvati radna mjesta i poduzetnicima osigurati potrebna sredstva za likvidnost’, najavljujući usput dva nova financijska instrumenta – ESIF mikro zajam za obrtna sredstva i ‘COVID-19 zajam’, kao ukupnu vrijednost mjera pomoći gospodarstvu, koja je inicijalno iznosila 1,148 milijardi kuna,  te je naknadno povećana je na tri milijarde kuna.

Zaprimanje prijava na program ESIF mikro zajam za obrtna sredstva za zajmove do 25 tisuća eura započelo je 23. ožujka, a zaprimanje prijava je zaključeno 8. svibnja ove godine.

Zaprimanje pak prijava po programu ‘COVID-19 zajam’ za zajmove u iznosu od 750 tisuća kuna započelo je 6. travnja, a zaključeno je već 5. svibnja. 

Pitanja je mnogo, a odgovora ni dalje nema.

Gdje su gospodarske mjere kredita za likvidnost, hoće li veliki broj poduzetnika koji ne mogu podmiriti svoje obveze ovu zimu dočekati u blokadi i kada će biti obrađeni svi zaprimljeni zahtjevi za kredite za likvidnost? 

U izazovima pred kojima se našla Hrvatska postavlja se i pitanje hoćemo li uspjeti oporaviti gospodarstvo efikasnim korištenjem sredstava koja će nam EU staviti na raspolaganje.

U ovoj godini očekuje nas pad BDP-a, porast javnog duga i nezaposlenosti koja se do sada prikrivala mjerama za očuvanje radnih mjesta.

Sve nade, naime, za brzi oporavak gospodarstva, polažu se upravo na efikasno korištenje sredstava koja će nam EU staviti na raspolaganje. Upravo zato je imenovanje novog ministra za EU fondove jedno od ključnih imenovanja u novoj vladi.

Nataša Tramišak, koja se spominje kao buduća ministrica, sličnim poslovima bavila se i u Osječko-baranjskoj županiji.

image
Nataša Tramišak
Vlado Kos/HANZA MEDIA

Osobu koja će voditi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU očekuje iznimno zahtjevan zadatak. 

Nema puno vremena

Zbog kratkih rokova za pripremu i poduzimanje aktivnosti koje će potencijalno definirati budućnost i razvoj hrvatskog gospodarstva, od premijera Plenkovića je očekivano imenovanje osobe s iskustvom u ovom segmentu.

Države članice morat će izraditi nacionalni plan oporavka koji će biti ključan za apsorpciju tih sredstava, a rok za izradu je listopad 2020. godine.

Cilj svih zemalja članica je da se proračun dogovori kako bi ostalo dovoljno vremena Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima da dovrše potrebnu proceduru kako bi i poseban Fond i sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira bili na raspolaganju od početka 2021.

Ako bi se taj datum prekoračio, cijela bi se EU našla u ozbiljnim problemima jer bi u okolnostima oporavka morala funkcionirati u skladu s proračunom koji istječe 31. prosinca ove godine.

Tramišak iskustvo u sličnim poslovima ima kao direktorica Agencije za održivi razvoj Općine Antunovac RODA d.o.o., gdje je bila odgovorna za brojne projekte koje je financirala Europska unija, uključujući jedan od najvećih investicijskih projekata na području općine, izgradnju Poduzetničkog inkubatora i akceleratora Antunovac, koji je sufinanciran sredstvima iz EU fondova u iznosu od 21,4 milijuna kuna.

Tramišak je i pročelnica županijskog Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije Osječko-baranjske županije.

A kako je vidljivo, sudeći prema popisu projekata dostupnim na službenim stranicama, najuspješniji su u realizaciji projekata energetske obnove na području Osječko-baranjske županije. 

U periodu od 2017. - 2019. godine uspješno su ugovorili 54 projekta energetske obnove zgrada vrijednih 178,9 milijuna kuna, od čega je 103,8 mil. kuna sufinancirano sredstvima iz EU fondova.

Za maksimalno ugovaranje i povlačenje bespovratnih sredstava iz EU fondova, najvažniji preduvjet je kvalitetno programiranje za financijsku perspektivu 2021. – 2027, u tome se slažu i poduzetnici.

Od više od 10 milijardi eura, 7,365 milijardi bit će bespovratna sredstva, a 2,648 povoljni krediti. 

Ukoliko bi prijedlog proračuna bio usuglašen i prihvaćen, novac iz Fondova bi mogao biti na raspolaganju već od 1. siječnja 2021.godine.

Naime, prema preliminarnim informacijama Hrvatska bi, osim novca iz Fonda za oporavak, mogla računati na barem još 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027.

Bujas: Svaka mjera ima svoj rok trajanja


Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas Poduzetnika cjelokupnu situaciju komentira pak na sljedeći način:

- Pred Vladom je, kazuje, niti malo jednostavna zima i sljedeća godina, do sezone, za koju, pojašnjava, opet ne znaju niti kakva će biti niti što mogu očekivati u kontekstu zaustavljanja pandemije s jedne strane, kao i platežne moći kupaca na emitivnim tržištima, s druge strane.

Mjere za očuvanje radnih mjesta imaju svoj rok trajanja, one će u bilo kojem obliku završiti zasigurno do kraja godine, a na nama je poduzetnicima biti spremni sada, ako ne već jučer, razmišljati što dalje.

Vrijeme je da svatko razmisli o budućnosti svoje tvrtke, svog obrta i gleda sve opcije i alternative, na tom putu ne smijemo biti sami, već uključeni u investicijske cikluse koje od Vlade tražimo - napominje naš sugovornik.

Vlada sredstva iz EU, mora već sada u suradnji s HBOR-om, Hamag-Bicro, kao i poslovnim bankama plasirati velikom većinom u privatni sektor, dodaje, podignuti proizvodnju, okrenuti se ka samodostatnosti, ali i konkurentnosti, kako na domaćem, no prvenstveno na vanjskom tržištu.

- Paralelno s nastavkom Mjera do kraja godine, nužna je priprema za ‘upumpavanje’ sredstava u privatni sektor, a ne u krpanje proračunskih rupa.

Samo na taj način ćemo one koje završe na HZZ-u, opet vratiti u sustav, a također je ključna i reforma poreznog sustava, ne kozmetička kao do sada, a uključuje smanjivanja PDV-a u ugroženim, mahom uslužnim djelatnostima, smanjivanje i ukidanje većine parafiskalnih nameta, nulta stopa poreza na dobit za oporezivanje dobiti koja se investira u tvrtku itd - dodaje.

Neke tvrtke će preživjeti, neke će se prilagoditi, neke će propasti, ali doći će i nove, mišljenja je Bujas.

- Sad je vrijeme, s jedne strane za mudre i hrabre iskorake Vlade sa sredstvima iz EU, a s druge strane i od nas poduzetnika koji se moramo prilagoditi, jer ne smijemo samo čekati i nadati se nekakvim boljim danima.

Država treba učiniti ono za što je plaćamo - digitalizirati sustav i pojednostavniti ga, reducirati birokratske procese i samu birokraciju, te riješiti najveći problem javnog sektora - ne funkcioniranje pravosuđa, koje je ‘rak rana’ našeg društva i ‘kočničar’ ikakvog napretka, a u poslovnom kontekstu i investicija-kaže.

Prijedlog UGP je da primjerice Trgovački sudovi za manje iznose do 300 tisuća kuna pravomoćne odluke donose u roku do mjesec dana, a u slučaju većih iznosa do maksimalno jedne godine, naglašavaju iz Udruge Glas Poduzetnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. veljača 2021 00:43