Inspektori pišu kazne, obrtnici i poduzetnici – žalbe i prigovore. U idućim mjesecima tako bi pune ruke posla mogli imati prekršajni sudovi, na kojima će oni kojima je tijekom inspekcijskih nadzora utvrđeno neopravdano dizanje cijena nakon Nove godine i konverzije kune u euro osporavati izrečene kazne.
Taj se zaključak nameće nakon što je posljednjih dana tržišna i turistička inspekcija Državnog inspektorata (DI) na terenu provodila pojačane inspekcijske nadzore kojima je, kako kažu, cilj zaštita prava potrošača. Inspektori postupaju na temelju Zaključka Vlade RH o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena nakon konverzije kune u euro i odgovarajućih propisa.
Prema posljednjem izvješću Inspektorata od 26. siječnja, podsjetimo, od 1458 dosad obavljenih nadzora u njih 305 utvrđeno je neopravdano dizanje cijena nakon 31. prosinca prošle godine, utvrđivanje činjenica još se provodi za 211 subjekata, a dosad su ispisane 272 novčane kazne u ukupnom iznosu od 457.300 eura ili oko 3,5 milijuna kuna.
Sastanak s Mikulićem
Nadzorima su obuhvaćeni pružatelji usluga, trgovine na malo, trgovine na malo pekarskim proizvodima te ugostiteljske djelatnosti. Također, u 19 trgovačkih lanaca tržišna inspekcija obavila je 93 nadzora, a u četiri trgovačka lanca utvrđeno je neopravdano povećanje maloprodajnih cijena za deset proizvoda. U nekoliko lanaca utvrđivanje činjenica je u tijeku.
S druge strane, i Hrvatska obrtnička komora (HOK) i udruga “Glas poduzetnika” najavile su pružanje pravne pomoći svojim članovima u pisanju prigovora na izrečene kazne, a neki su obrtnici zbog istih razloga samostalno angažirali odvjetnike jer kazne smatraju neopravdanima. Predstavnici obiju udruga nedavno su se u Državnom inspektoratu sastali i s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem na temu aktivnosti Državnog inspektorata, a nastavno na Zaključak Vlade Republike Hrvatske od 5. siječnja 2023. godine, Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH i Zakon o zaštiti potrošača.
Iako je sastanak prošao, recimo to tako, u konstruktivnom dijalogu, određena razmimoilaženja u tumačenju novonastale situacije ipak postoje – a čini se da dvije strane imaju različita tumačenja oko opravdanosti i neopravdanosti podizanja cijena nakon Nove godine.
– Ne osporavamo Državnom inspektoratu da radi svoj posao i, za razliku od nekih prijašnjih iskustava, nemamo informacije da je ijedan inspektor postupio grubo, neprofesionalno ili izigravao “šerifa”. Međutim, ne slažemo se s izrečenim rješenjima i to ćemo pobijati na sudu – najavljuje Hrvoje Bujas, predsjednik udruge “Glas poduzetnika”, koji je nazočio sastanku u Državnom inspektoratu.
Prema podacima udruge “Glas poduzetnika”, dosad je 40-ak njihovih članova dobilo kazne zbog neopravdanog dizanja cijena, a velik dio njih će uz pomoć udruge pisati prigovor.
– U najvećem broju tih slučajeva radi se o povećanju cijena usluga do najviše 40 centi. Ne slažemo se s modalitetom koji primjenjuje Državni inspektorat, prema kojemu je svako podizanje cijena, pa bilo to i za koji cent, neopravdano. Naime, oni se pozivaju na to da se u tom slučaju postupa suprotno poštenoj profesionalnoj praksi prema potrošačima u trenutku uvođenja eura, što definira Zakon o zaštiti potrošača. Ali, mi tvrdimo da se u ovim slučajevima ne radi o tome. Prema toj logici, ako nekoga kaznite, on više nikada nema pravo dizati cijene. To je u suprotnosti s načelom tržišne ekonomije – objašnjava Bujas.
Ne branimo sve, dodaje, ali ako su u međuvremenu rasle cijene doprinosa, komunalnih usluga, ako je nekome najam poskupio 20 posto, ako su rasle cijene parkinga i svega ostalog, ne radi se o nepoštenoj praksi, nego o opravdanom poskupljenju. Bujas ističe i kako je upitno može li se u slučaju izrečenih kazni pozivati na Zaključak Vlade RH, budući da taj zaključak nije ni uredba ni zakon.
U javnosti je najviše odjeknuo pomalo apsurdan slučaj zagrebačke frizerke Sabine Samardžije, kojoj su državni inspektori – kao okrivljenoj pravnoj i odgovornoj osobi – “odrezali” kaznu ukupno veću od 3000 eura. Ona je ispričala medijima kako se to dogodilo jer je cijene dviju usluga povećala za devet te za 36 centi, dok istovremeno inspektori nisu uzeli u obzir da je cijene nekih usluga snizila. Samardžija je u međuvremenu sporne cijene bojenja i šišanja vratila na staro, kaznu nije platila te je na nju ispisala prigovor koji je uputila Prekršajnom sudu.
Nepoštena poslovna praksa
Našoj redakciji iz Državnog su inspektorata dostavili odgovor u kojemu se osvrću i na njezin slučaj, ali posredno objašnjavaju na koji način, na temelju kojih propisa i iz kojih razloga izriču kazne poslovnim subjektima.
Pokušat ćemo u tome biti što jasniji. Dakle, obrazlažu da su “inspekcijskim nadzorom nad trgovačkim društvom iz vašeg upita” utvrdili kako je pružatelj usluga neopravdano povećao maloprodajnu cijenu pojedinih kontroliranih usluga s 31. prosinca 2022. godine na 1. siječnja 2023. godine.
Što se tiče kontroliranih cijena usluga, kažu kako se, u situacijama kad je riječ o širokom spektru usluga ili proizvoda, metodom slučajnog odabira određuje koja će usluga biti obuhvaćena kontrolom. Na odabranom uzorku potom se utvrđuje “je li došlo do nepoštene poslovne prakse trgovca, odnosno pružatelja usluga prema pravnoj kvalifikaciji prekršaja propisanog člankom 149. stavkom 1. točkom 49. i stavkom 2. Zakona, a u vezi s materijalnim odredbama koje uređuju zabranu nepoštene poslovne prakse prema potrošačima uređenu Glavom IV. Zakona o zaštiti potrošača”.
– Napominjemo kako Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH nije propisano da će se određeni postotci povećanja ili određeni iznosi povećanja cijena smatrati opravdanim – objašnjavaju iz Državnog inspektorata. Drugim riječima, kažnjeni možete biti, karikiramo, ako ste cijenu podigli za jedan cent ili za 126 posto, što je također utvrđeno u jednom drugom nadzoru. Razlike se vide u visini izrečenih kazni.
Frizerki iz Zagreba, kažu u Inspektoratu, pri sagledavanju visine izrečene kazne izrečena je najniža propisana kazna za odgovornu osobu, dok je kao pravna osoba kažnjena s 1990,84 eura ili 15.000 kuna. Maksimalna propisana kazna inače za pravnu osobu iznosi 26.544,56 eura ili čak 200.000 kuna.
– Stranka nije tijekom nadzora, odnosno do okončanja inspekcijskog nadzora prestala s obavljanjem nepoštene poslovne prakse prema potrošačima, zbog čega joj je izrečena i upravna mjera zabrane nepoštene poslovne prakse.
Usporedbe radi, više od 70 posto svih nadziranih subjekata je odmah tijekom nadzora, odnosno do okončanja postupka, prestalo s takvom nepoštenom poslovnom praksom prema potrošačima te su ponovno nudili proizvode i usluge na prodaju, odnosno pružanje usluga po cijenama koje se bile u primjeni 31. prosinca 2022. godine – ističu iz Državnog inspektorata.