StoryEditor
Biznisima li razloga za optimizam?

Pitali smo ekonomiste što misle o Nacionalnom planu oporavka: Lijepe su to milijarde kuna, ali gdje su nova radna mjesta?

2. travnja 2021. - 10:00
Damir Krajač/Cropix

Kiša milijardi koja će Hrvatsku zapljusnuti iz Europske unije je lijepa, no najvažnije je pitanje gdje će pasti, na plodno tlo ili u pustinju, jer ako ne bude usmjerena u stvaranje novih radnih mjesta i proizvodnju, malo ćemo i to kratkotrajne koristi imati od tih milijardi.

Tako su nam dvojica ekonomista, prof. Ljubo Jurčić i dr. Damir Novotny, komentirali najavljeni Nacionalni plan otpornosti i oporavka koji sadrži reforme i investicije od 6,3 milijarde eura ili 47,5 milijardi kuna, koliko je nepovratnih sredstava​ namijenjeno Hrvatskoj u programu EU-a iduće generacije iz Fonda za oporavak i otpornost.

Plan je u četvrtak predstavio premijer Andrej Plenković koji se nada da će 26,2 milijarde kuna koje su tim planom namijenjene gospodarstvu, osigurati povratak na pretkriznu razinu aktivnosti i veću izdržljivost. Stoga se planom predviđa jačanje gospodarstva kroz integriranje održivog razvoja, zelene i digitalne tranzicije te je cilj reformi primjena modela održivog razvoja, uz kvalitetnije upravljanje vodnim resursima, učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom i prijelaz na kružno gospodarstvo, a radit će se i na novom modelu održivog, zelenog i digitalnog razvoja turizma.

Prave investicije

– Hrvatskoj trebaju proizvodnja i proizvodna radna mjesta, a u tom planu toga nema. Ulaganja u obnovu, izgradnju i infrastrukturu su lijepa, sve je to dobro i malo će podignuti ekonomiju. Ali, kad se završi s tim radovima, onda nema dugoročnih poticaja proizvodnji. Te će investicije i neproizvodna potrošnja u kratkom vremenu angažmana radnika, a kažu da će 100.000 ljudi raditi na tome, malo podići proizvodnju.

To je bio slučaj i s izgradnjom autoceste zbog koje smo na kratko podigli domaću proizvodnju, ali kad je završena izgradnja, ljudi nisu imali radna mjesta. Napravili smo autoput od Zagreba do Ploča, ali nismo stvorili radna mjesta pa sad imamo problem kako otplatiti autocestu. Nije autocesta loša, loša je struktura investicija jer smo uložili previše u neproduktivnu, a premalo u produktivnu industriju – objašnjava prof. Jurčić. Ističe da su prave investicije one kojima se kreiraju dugoročna nova radna mjesta te smatra da u nacionalnom planu toga ima premalo i da plan ne rješava temeljni problem slabe otpornosti hrvatskoga gospodarstva.

image
Ljubo Jurčić
Darko Tomaš/Cropix

– Hrvatsko gospodarstvo ima malu otpornost jer je Hrvatska izgubila industriju. Ovim se planom ne vraćaju proizvodna radna mjesta na dugi rok. Vrtići, škole i kulturne ustanove, sve je to lijepo i dobro i čovjeku potrebno, ali se to radi nakon investiranja u dugoročna proizvodna radna mjesta. Vrtići se trebaju financirati iz proizvodnih investicija, kojih za sada nema ni s europske ni s hrvatske strane – navodi prof. Ljubo Jurčić.

Slično razmišlja i dr. Novotny koji kaže da smo na predstavljanju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti čuli grubu najavu smjerova u kojima će se novac raspoređivati, a Vladi tek slijedi posao detaljnog rasporeda i operativnih programa.

– Ono što smo čuli jest da se ide prema alokaciji koju je Europska unija predvidjela, a to je da većina novca mora ići u digitalizaciju i zelenu ekonomiju. Međutim, ako to opet bude neki veliki infrastrukturni projekt koji će se podvesti pod nazivnik digitalizacije i zelene ekonomije, što se može dogoditi pa se može reći da je potrebno željeznicu u kratkom roku potpuno modernizirati i usmjeriti novac u tom smjeru, onda bi to bilo potpuno pogrešno.

Glavni problem s kojim se Hrvatska suočava je nedostatak novih radnih mjesta i Vlada mora djelovati u tom smjeru, i tu kišu novca baciti na plodno tlo. U pustinju možete izliti koliko god hoćete vode, neće izrasti ništa. U poduzetničkom sektoru morate dati mogućnost da domaći i međunarodni investitori otvaraju nova radna mjesta, osobito u onim dijelovima Hrvatske koji nemaju dovoljno radnih mjesta – kaže dr. Novotny i spominje za primjer Petrinju u kojoj radi tek 22 posto radno aktivnog stanovništva, a riječ je o području u kojem je malo radnih mjesta bilo i prije potresa. Ovaj ekonomist smatra da Hrvatska treba poput Slovenije privući velike inozemne investitore koji će donijeti znanja i otvoriti kvalitetna radna mjesta, u protivnom ćemo imati promašaja od alokacija europskog novca.

image
Damir Novotny
Damir Krajač/Cropix

Povijesna odgovornost

– Moglo bi se reći da se Vlada nalazi pred velikom povijesnom odgovornošću. Ta jednostavna formulacija da će se ići u digitalnu ekonomiju je u redu, ali je pitanje gdje i na koji način ta digitalna ekonomija može otvoriti nova radna mjesta? Možete početi s elektrifikacijom svih željeznica u Hrvatskoj, ali na tome nijedno domaće poduzeće neće imati posla jer takvih poduzeća nema u Hrvatskoj. Teza Vlade da će djelomično novac kroz javne radove preusmjeriti u privatni sektor ne stoji zato što nemamo takvih poduzeća koja bi danas mogla proizvesti tehnologije s područja zelene ekonomije, digitalne ekonomije ili robotike. Mi imamo jedno poduzeće koje nešto zna o robotima. Poticalo se ulaganje u vjetroelektrane, a u njima nema hrvatskih komponenti i to nije rezultiralo stvaranjem poduzetnika koji proizvode turbine. Sada ima ideja da bi se "Končaru" dodijelio novac da napravi električnu lokomotivu, ali su to priče iz prošlosti, danas to ne može napraviti – uvjeren je dr. Damir Novotny.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2021 08:09