StoryEditor
BiznisČISTA ENERGIJA

Obnovljivi izvori energije u fokusu: nakon godina stagnacije čitavog sektora, vidljivi su pozitivni pomaci i sve veći interes

Piše Ljubica Vuko
7. travnja 2021. - 12:52

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u suradnji s udruženjem Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), financira izradu dviju studija koje će postati temelj ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije i njihovu integraciju u elektroenergetski sustav. Time će pružiti značajnu potporu ostvarivanju ciljeva utvrđenih Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, izvijestili su nedavno iz udruženja OIEH.

Kad su objavili tu informaciju, naveli su kako će ono što Hrvatskoj treba, a do sada nije imala, biti napravljeno kroz studije "Analiza ključnih prepreka i prijedlog za poboljšanje integracije varijabilnih obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj", koju će zajednički raditi Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i Energetski institut "Hrvoje Požar" (EIHP), te "Vodič za razvoj i implementaciju projekata obnovljivih izvora energije u RH", koji izrađuje tvrtka "EnergoVizija" u suradnji s dodatnim timom OIE stručnjaka iz privatnog sektora.

Tragom te vijesti Maju Pokrovac, direktoricu OIEH-a, pitali smo koga sve okuplja to udruženje, koliko su i gdje sve zastupljeni članovi sa svojim projektima.

– Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske okuplja proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora s 80 posto ukupno instalirane snage u Hrvatskoj i pri tome zastupaju sve tehnologije obnovljivih izvora: sunce, vjetar, geotermalnu energiju, biomasu, bioplin. Uz postojeće projekte, članovi OIEH-a razvijaju i nove u svim tim tehnologijama – kazala je Pokrovac.

Ove se godine, kaže, OIEH proširio i na područje elektromobilnosti – potpisani su sporazumi o suradnji s udrugom "Strujni krug", koja okuplja vozače električnih vozila u Hrvatskoj, a članica je i Europske udruge za elektromobilnost, te tvrtkom "Business Media Croatia" (ZEmobility), kojoj je fokus na tehnologijama nulte emisije i novim konceptima mobilnosti s fokusom na održiva rješenja u prijevozu.

– Cilj nam je zajednički: osvješćivanje javnosti o ulozi koju nove tehnologije i održivi promet imaju za cjelokupno gospodarstvo. Naime, prema podacima EU parlamenta, vidljivo je da promet sudjeluje s 30 posto u emisijama CO2, od čega čak 71,3 posto generira cestovni promet, a prema Inventaru emisija stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske od 1990. do 2018. godine (NIR 2020.), najveći doprinos emisijama CO2 u prometu u 2018. godini imao je upravo cestovni promet, s 96,3 posto. Iz toga je jasno da prometni sektor ima važnu ulogu u smanjenje emisije CO2 te postizanju klimatske neutralnosti prema ciljevima koje je EU postavio – ističe Pokrovac.

image
Maja Pokrovac: Povećanje udjela obnovljivih izvora smanjit će emisije ugljikova dioksida i povećati energetsku sigurnost sustava, ali i otvoriti nova radna mjesta
Foto: Ranko Suvar/CROPIX
Ranko Suvar/Cropix

Prošle godine OIEH je potpisao sporazum o strateškom partnerstvu s Pokretom otoka, a cilj suradnje je osigurati pravodobno informiranje i pripremu projekata spremnih za financiranje na područjima hrvatskih otoka te aktivno zalaganje za dobrobit otočnih zajednica i njihovo sudjelovanje u razvojnim projektima. OIEH želi društveno odgovornim djelovanjem pridonijeti zajednici znanjem i iskustvom koje imaju tvrtke članice udruženja.

Može bolje

Na pitanje kako ocjenjuje trenutačnu situaciju u korištenju obnovljivih izvora energije i jesu li zadovoljni propisima, odnosno što sve Hrvatska može i treba učiniti kako bi ubrzala energetsku tranziciju prema čistoj energiji, Maja Pokrovac kaže kako je nakon godina stagnacije OIE sektora – jer od 2016., kad je donesen Zakon o OIE-u, pa sve do prošle godine gotovo se ništa nije događalo osim što su se završavali stari projekti – trenutačna situacija vrlo dinamična.

– Prošle, 2020. godine Hrvatska je donijela Strategiju energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., donesena je odluka o početku primjene premijskog modela i postavljeni su pravni i regulatorni okviri za početak njegove primjene; Nacionalna razvojna strategija definirala je kao jedan od strateških ciljeva ekološku i energetsku tranziciju za klimatsku neutralnost, a u ovoj godini će se uskladiti s Direktivom EU-a o energiji iz OIE; očekuje se skoro usvajanje Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.; najavljen je i Zakon o tržištu električne energije. Sve su to pozitivni pomaci koji pokazuju spremnost Vlade RH za provođenje energetske tranzicije – navodi, te dodaje kako su moguća i poboljšanja.

– Tamo gdje se još treba, a vjerujemo i može, postići poboljšanje jest u administrativnoj proceduri, koja je sada komplicirana i dugotrajna, zbog čega razvoj OIE projekata u Hrvatskoj traje znatno dulje nego u drugim zemljama. Neka poboljšanja su vidljiva na terenu kod, primjerice, rješavanja imovinskopravnih odnosa, ali prostorni planovi i dalje su zapreka razvoju jer lokalne zajednice koje žele OIE projekte ne raspolažu svojim zemljištem koje kroz prostorne planove namjenjuju za takve projekte. Zemljište je u vlasništvu države i stoga bi ona trebala podržati lokalnu zajednicu – kazuje direktorica OIEH-a.

Izrada vodiča

Navodi nadalje kako se mnogo toga još u primjeni obnovljivih izvora može poboljšati u sektoru zgradarstva, u prometu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru, turizmu, industriji. Također, korištenje obnovljivih izvora energije kroz povezivanje s industrijom i različitim tehnologijama otvara velike mogućnosti.

– Ključno je to prepoznati u dokumentima sljedećega programskog razdoblja i otvoriti što više prostora za privatni sektor, poduzetnike, elektromobilnost, turizam, jedinice lokalne samouprave, građane – da sukreiraju ostvarenje Zelenog plana. Pred Hrvatskom su velike mogućnosti financiranja EU sredstvima kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, u kojem se velika važnost u postupku odobrenja pridaje zelenoj komponenti i zahtjev je da minimalno 37 posto svih izdataka država usmjeri na klimatske promjene. Na raspolaganju nam je i Fond za pravednu tranziciju. No velika, ali nedovoljno prepoznata mogućnost su i javno-privatna partnerstva, koja se u drugim zemljama često koriste – pojašnjava Pokrovac.

Reći će i kako je iz brojnih upita koji im svakodnevno stižu vidljiv i velik interes za obnovljive izvore energije, ali i nedostatak dokumenta u kojem onaj tko želi investirati u njih može dobiti sve informacije o koracima koje na putu razvoja projekta mora proći.

Zbog toga su u ovom udruženju inicirali izradu već spomenute studije koju EBRD financira, a nazvali su je "Vodič za razvoj i implementaciju OIE u Republici Hrvatskoj", gdje će tim stručnjaka iz privatnog sektora prenijeti svoje znanje i iskustvo rada na takvim projektima.

Ciljevi EU-a

Gdje je Hrvatska u odnosu na EU? Na to pitanje Maja Pokrovac odgovara kako je, prema najnovijim podacima Eurostata, Republika Hrvatska dosegnula 28,5 posto energije iz obnovljivih izvora u svojoj ukupnoj bruto potrošnji energije.

Time je i prije vremena postigla zacrtane ciljeve od 20 posto za 2020. godinu. Ipak, to premašivanje cilja uglavnom je posljedica potrošnje drvne biomase za ogrjev, a ne razvoja novih OIE projekata suvremene energetike.

Navodi nadalje kako su ciljevi za 2030. godinu postavljeni za Republiku Hrvatsku utvrđeni Direktivom o obnovljivoj energiji (RED II), prema kojoj države članice EU-a trebaju postići 32 posto udjela obnovljivih izvora u bruto ukupnoj potrošnji energije. No, EU još uvijek radi na revidiranju cilja za obnovljive izvore energije za 2030. i na temelju procjene učinka novodogovorenog cilja smanjenja stakleničkih plinova od 55 posto do 2030. u odnosu na 1990., cilj OIE-a za zemlje EU-a trebao bi se povećati s 32 posto na 38 – 40 posto.

Republika Hrvatska i ostale države članice, kako navodi, morat će ažurirati svoje nacionalne energetske i klimatske planove te u njih uvrstiti veće ciljeve što se tiče obnovljivih izvora, uključujući povećane ciljeve na razini sektora – elektroenergetskog, sektora grijanja i hlađenja te sektora prometa.

-Povećanje udjela obnovljivih izvora u elektroenergetskom sektoru smanjit će emisije ugljikova dioksida i povećati energetsku sigurnost sustava smanjenjem potrebe za uvozom električne energije, ali i otvoriti nova radna mjesta - zaključuje.

Premijski model - poticaj za daljnji razvoj


Uvođenje premijskog modela bila je ključna pretpostavka za novi investicijski ciklus i daljnji razvoj sektora koji već godinama stagnira. Je li se to promijenilo? Što premijski model donosi tvrtkama, što građanima i pokreće li se investicijski ciklus?
– Premijski model je definitivno velik poticaj za daljnji razvoj OIE projekata, posebice stoga što je od 2016. godine sektor stagnirao čekajući donošenje tog okvira. U tom je modelu premija koja se isplaćuje proizvođaču varijabilna i predstavlja razliku između proizvodne i tržišne cijene električne energije. Što je tržišna cijena veća, to će premija biti manja. Država neće plaćati premiju bude li ponuđena cijena manja od one na tržištu. Kad tržišna cijena premaši trošak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, premija više neće biti potrebna. Upravo je to cilj ove energetske tranzicije koju prolazimo. Premijski model služi kao prijelaz na tržišne uvjete, sada je važan za bankabilnost projekata, a ključno vezano uz njega je da na natječajima prolaze samo najbolji projekti s najkonkurentnijim cijenama. Za ovu godinu najavljen je natječaj za 400 MW obnovljivih izvora energije. U regulativi za premijski model sve je dobro definirano i ono što se još radi jest usklađivanje s europskom direktivom s ciljem da se stvari brže odvijaju i da se uvedu novi tržišni dionici, tzv. agregatori. Kad se registriraju, oni će moći agregirati potrošače i proizvođače električne energije kroz sustav u kojem će, s obzirom na količinu koju kupuju od proizvođača, energiju dobivati jeftinije. To je sustav koji je dobar za energetske zajednice, ali i poslovne zone, gdje je više tvrtki koje, umjesto da struju kupuju pojedinačno, moći će ju kupovati preko agregatora. Uz povoljnije uvjete i točnu količinu koja im je potrebna – kaže Maja Pokrovac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. lipanj 2021 21:44