StoryEditor
BiznisCRNA PREDVIĐANJA

Novi udar na džepove građana: krediti u eurima postaju novi 'švicarci', rata od 4000 skače na 4600 kuna

4. siječnja 2017. - 22:54
2016-12-21T125700Z_371539827_RC1118517C40_RTRMADP_3_EUROZONE-BONDS-LONG.JPG

Malo pomalo opet se počelo govoriti o kamatnom riziku eurskih kredita u Hrvatskoj, o mogućnosti da se dogodine pretvore u "švicarce", tempirane bombe koje će povećanjem mjesečne rate raniti mnoge dužnike koji kredite otplaćuju u ovoj valuti i imaju promjenjive kamatne stope.

Povod je za ova strahovanja to što je FED, američka središnja banka, podignula referentnu kamatu pa je 2017. počela spoznajom da je odzvonilo razdoblju jeftinog novca.

Premda se rast euribora, europske referentne kamate po kojoj velike banke međusobno posuđuju novac, po nekim analitičarima očekuje dogodine, dok mu drugi rast prognoziraju za 2020., činjenica je da će s povijesno niskih razina kad-tad morati porasti.

Trenutačno šestomjesečni euribor iznosi negativnih 0,22 posto, a pretkriznih godina je bio tri, četiri pa i pet posto, te je jasno da bi moglo biti u budućnosti problema s kreditima čije su promjenjive kamate privezane uz njega. Neke ranije računice iz Hrvatske narodne banke pokazivale su da bi rast euribora za dva postotna boda izazvao slične probleme kao švicarski franak.

Nama se čini da bi građani lošije prošli sa slabljenjem kune i tečajnim rizikom nego s rizikom od rasta kamata jer za rast kamata postoje uzde i propisane maksimalne kamate. Za tečajni rizik takve pomoći nema.

Zakonska slamka spasa

Trenutačno građani otplaćuju gotovo 118 milijardi kuna kredita, od čega je stambenih 52 milijarde kuna, a glavnina od 41 milijarde kuna vezana je uz euro. Gotovinskih kredita je 40 milijarde kuna, a eursku valutnu klauzulu ima njih 18 milijardi kuna. Koliko je od tih eurskih dugova starih kredita, a koliko novijeg datuma, koliko ih je s fiksnom, a koliko s promjenjivom kamatom, teško je procjenjivati. Ne zna se kad će euribor rasti, ali zna se da je šestomjesečni početkom 2012. bio 1,6 posto, početkom 2009. iznosio je 2,9 posto, a početkom 2008. bio je 4,7 posto.

Slamka kakvog takvog spasa od kamatnog rizika je Zakon o potrošačkom kreditiranju koji je propisao maksimalne kamate za kredite s promjenjivim kamatama. Maksimum se određuje temeljem prosječno ponderirane kamate koju dvaput godišnje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Za prvu polovinu ove godine ona iznosi za stambene kredite u eurima 5,07 posto, a za ostale eurske kredite 8,03 posto. Maksimalna kamata za stambene kredite ne smije biti 33 posto veća od prosječno ponderirane, što znači da smije biti do 6,74 posto u prvoj polovini 2017. Maksimalna kamata na ostale eurske kredite s promjenjivim kamatama ne smije prelaziti ponderiranu kamatu više od 50 posto, što znači da ti krediti ne smiju biti skuplji od 12,05 posto kamate.

Trenutačno stambeni kredit od 80.000 eura vezan na rok otplate od 20 godina, po 5,07 posto promjenjive kamate vezane uz euribor znači mjesečnu ratu od 531 euro ili 4014 kuna. Kad bi euribor skočio za dva postotna boda, rata bi krešila na 4714 kuna. No, da se sada dogodi takav skok euribora, on se ne bi mogao primijeniti na stambene kredite jer s postojećim trenutačnim zakonskim ograničenjem ta kamata smije porasti samo za 1,67 postotnih bodova i kredit ne bi smio biti skuplji od 6,74 posto kamate.

To znači da taj kredit zbog rasta euribora može najviše poskupjeti do 608 eura mjesečne rate ili 4595 kuna. No, kad bi samo tečaj kune kliznuo 10 posto, a da se euribor ne makne ni milimetar, onda bi mjesečna rata krešila na 4415 kuna. Kad bi se dogodio scenarij da taj kredit dobije maksimalnu kamatu od 6,74 posto i kad bi još tečaj kune pao 10 posto, onda bi rata iznosila 5054 kune.

Tečajni rizik

Nešto više smije skakati euribor kod gotovinskih kredita pa u odnosu na sadašnju prosječnu ponderiranu kamatu može skakati za 4,02 postotna boda, koliko ima prostora do maksimalne kamate od 12,05 posto. To znači da onom tko danas otplaćuje 10.000 eura na rok od pet godina uz promjenjivu kamatu od 8,03 posto, sa skokom euribora od dva postotna boda, mjesečna rata s 203 eura ili 1533 kune skače na 1607 kuna, a maksimalno mu kredit može skočiti do 12,05 posto ili na ratu od 223 eura, odnosno 1683 eura.

Ovom bi dužniku život od svega toga više zagorčalo slabljenje kune od 10 posto, zbog čega bi mu rata s 1533 kune skočila na 1687 kuna. Zakon štiti dužnike koji vraćaju kredite s promjenjivim kamatama od skoka kamata, ali ih ne štiti od tečajnog rizika.

Onaj tko danas ili proteklih par godina podiže kredite s promjenjivim kamatama vezanim uz euribor, ne može baš reći da ne zna u što se upušta jer se već nekoliko godina govori o opasnostima rasta te europske kamate. Problem je što su prije četiri godine, kad je mijenjan Zakon o potrošačkom kreditiranju tako da su se promjenjive kamate morale vezati uz neki parametar i mijenjati samo u skladu s promjenama tog parametra, mnoge banke postojeće kredite eurskih dužnika s promjenjivim kamatama svezale uz euribor. Ti dužnici nisu mogli birati kakve će im biti kamate, banke su to za njih odabrale.

Tada su samo tri banke, Zagrebačka, Hrvatska poštanska i OTP banka eurske kredite svojih postojećih dužnika privezale uz domaću nacionalnu referentnu kamatu. Hrvatska narodna banka također je bila kazala da je ta stopa bolje rješenje za domaće tržište starih kredita od euribora, prijetila je penalizacijom bankama koje su primjenjivale euribor i libor, ali kako to već biva kod nas, prijetnje su ostale prazna priča i stari krediti ostali su vezani uz euribor.

S novima je drugačije, pa gotovo sve banke danas nove kredite u eurima nude po nacionalnoj referentnoj kamati, nude ih i po fiksnim kamatama za cijelo vrijeme otplate, a kunskih kredita ima svih vrsta i u raznim akcijskim ponudama banaka u nekim su se slučajevima čak i izjednačile s cijenama eurskih kredita.

Brojčanik

117,6 - milijardi kuna iznose svi krediti građana
52 - milijarde kuna otpada na stambene kredite
41 - milijarda kuna stambenih kredita vezana je uz euro
40 - milijardi kuna iznose gotovinski krediti građana
23 - milijarde kuna gotovinskih kredita vezano je uz euro

Upozorenje HNB-a

Računice HNB-a pokazuju da bi rast euribora za dva postotna boda izazvao slične probleme kao švicarski franak

Nobelovac Stiglitz: Euro je prijetnja europskom projektu

Nobelovac Joseph E. Stiglitz upozorava na slabosti eura i ukazuje da se BDP po glavi stanovnika euro zone vratio na razine prije globalne krize, da je anemično 1,6 posto gospodarskog rasta, nezaposlenost u Španjolskoj je i dalje 20 posto, Grčka u teškoj depresiji...

Ističe da inzistiranje gradnje euro zone na temeljima deficita koji ne smije prelaziti tri posto BDP-a, duga ispod 60 posto BDP-a i inflacije ispod dva posto godišnje nisu rezultirali rastom i stabilnosti. Fiskalna i monetarna disciplina nisu donijele konvergenciju, nego bogati postaju još bogatiji, a siromašni siromašniji.

Stiglitz navodi da su mjere štednje i strukturne reforme gotovo u svakoj zemlji propale, pa Grci, Portugalci i Španjolci glasaju za stranke koje se protive mjerama štednje. Ističe da je euro politički projekt, ali politika nije bila dovoljno jaka da mu osigura institucionalne mehanizme koji bi mu osigurali uspjeh te se danas čini da je euro sam sebi svrha i prijetnja europskom projektu.

Nobelovac smatra da su reforme počele prekasno, ali veli da će možda, premda političke snage idu u drugom smjeru, 2017. biti u znaku reformi euro zone u kojoj mora biti više solidarnosti, pomoći snažnijih zemalja slabijima, spremnosti za stvaranje instituta zajedničkog osiguranja depozita...

item - id = 461664
related id = 0 -> 1128903
related id = 1 -> 1128622
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2021 05:33