Stanje ugostiteljskog sektora nakon rasta niza ulaznih troškova, posebno cijena svih energenata, te izazovi porezne politike i nedostatak radne snage bile su glavne teme 34. kongresa hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika koji je Hrvatska obrtnička komora (HOK) organizirala u Dubrovniku.
O gorućim temama obrtnika, koji su najosjetljiviji, a prema mnogima i najvitalniji segment domaćega gospodarstva, u Dubrovniku je razgovaralo više od četiri stotine okupljenih obrtnika. Nadležne su podsjetili na nužnost rješavanja sistemskih problema koji ih muče i poslali snažnu poruku kako im je za podizanje konkurentnosti te rast i razvoj potrebno osigurati povoljnije poslovno okruženje, smanjiti porezna opterećenja te osigurati dostupnost povoljnijih kredita i bespovratnih sredstava.
Domaćin je bila Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije, pokrovitelj Ministarstvo turizma i sporta, a partner Hrvatska turistička zajednica. Uime domaćina goste su pozdravili dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Podsjetivši na dvije pandemijske godine, u kontekstu aktualnog rata na sjeveroistoku Europe, predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil je o aktualnom trenutku naglasio kako su obrtnici zbog korona-krize bili na koljenima, ali sve su prebrodili.
– Nismo se ni oporavili, a sustigla nas je rekordna inflacijska godina, s ogromnim povećanjem cijena energenata, uz velike ulazne troškove. To nam u budućnosti onemogućava bilo kakav investicijski ciklus. Nema opuštanja, ne možemo odahnuti jer moramo biti spremni na nove izazove, a tu je i izazov uvođenja eura kao nove službene valute. COVID pandemija sve nas je primorala da prihvatimo neka nova i često zahtjevna pravila poslovanja. Dio naših zahtjeva je prihvaćen, podržavamo mjere Vlade RH iz proljetnog i jesenskog paketa pomoći, posebice ograničavanje cijene elektroenergije za potrošnju do 250 tisuća kW na 0,53 kn/kW jer u tu kategoriju ulazi većina obrtnika. Zadovoljni smo i prihvaćanjem našeg prijedloga limita cijene za ukapljeni plin, što je vrlo važno za sve obrtnike u neplinoficiranom dijelu države. Ipak, mi mnoge zahtjeve godinama ponavljamo, osobito u segmentu porezne politike i kvalificirane radne snage, ali ćemo ih i dalje neumorno slati vladajućima – rekao je Kratohvil i podsjetio da je udjel turizma u hrvatskom BDP-u gotovo 20 posto: HOK mora biti partner Vlade i resornih ministarstava jer je dogovor svima u interesu. Porezno smo među najopterećenijima u Europi i svijetu, a imamo i porez na potrošnju lokalnih samouprava!
Osvrnuvši se na proteklu krizu, potpredsjednik HOK-a Joso Smolić podsjetio je da je HOK 2019. utjecao na povećanje kvota dozvola za zapošljavanje stranaca, te je ustvrdio da je sektor ugostiteljstva i turizma s pratećim djelatnostima bio najsnažnije pogođen COVID epidemijom. Istaknuo je da je Ceh jedini sudjelovao u kreiranju mjera za otvaranje ugostiteljskih objekata, da je samo upornošću HOK-a i Ceha sedam i pol tisuća sezonskih obrta ušlo u sustav mjera za očuvanje radnih mjesta te da su sa županijama, gradovima i općinama dogovarali mjere potpore ugostiteljima, oslobađanja od komunalne naknade, najma štekata, poslovnih prostora, spomeničke rente i ostalog.
– Iako je ukupni broj obrta u odnosu na 2018. manji 5,2 posto, te unatoč očekivanom većem urušavanju našeg sektora, uz borbu za svaku mjeru i potporu uspjeli smo se održati. Naučili smo da ništa nije sigurno, a kao Ceh ćemo uz potporu HOK-a i dalje raditi na snižavanju PDV-a za pripremu i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva, na ukidanju poreza na potrošnju, kreiranju državnih potpora i bespovratnih sredstava, inzistirati na dugoročnom unapređenju strukovnog obrazovanja u cilju kvalitetnog rješavanja problema radne snage, te zakonskom definiranju fleksibilnije mogućnosti zapošljavanja u ugostiteljstvu, a tražimo i pregovore s Vladom RH o produženju trajanja donesenih mjera – kazao je Smolić.
– Osim s državnim, važna je i suradnja ugostiteljskog sektora s lokalnim vlastima – rekla je predsjednica dubrovačko-neretvanske Obrtničke komore Nikolina Farčić.
– Slovenski su obrtnici sa svojom Vladom cijene dogovorili do rujna, a mi tek do ožujka 2023. godine. Glede javnih površina Split očekuje ukidanje dijela tih površina, a Zagreb poskupljenje od 900 posto, za što je argument da nisu dizane deset godina, ali promjene i sve odluke trebaju se pravodobno iskomunicirati, uvoditi postupno te ostaviti dovoljno vremena da se poslože poslovni planovi. Svaki će ceh ugostitelja morati sam razgovarati s lokalnim upravama, ali sve se treba postupno povećavati. Vlada RH čini sve na amortizaciji situacije, ali lokalne samouprave, s druge strane, često drastično povećavaju cijene javnih površina ili ih ukidaju –rekla je Farčić i pohvalila 60 milijuna eura vrijedan projekt Majstorske škole u Sisku te izgradnju Centra kompetencije u Čingriji, kao i suradnju Dubrovčana s kulinarskim stručnjacima iz Baskije:
– Bivša dubrovačka komora bila je i pokretač društvenog života grada i suosnivač Dubrovačkih muzeja, ulagala u školstvo, a promocija strukovnih zanimanja upravo je i misija HOK-a.
Na kongresu su održana dva panela: "Poslovanje ugostitelja, izazovi danas i sutra", kojem su nazočili Monika Udovičić iz Ministarstva turizma i sporta RH, Nedim Jašić iz Svjetske turističke organizacije, Damir Krešić iz hrvatskog Instituta za turizam, Blaž Cvar iz Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, Ruža Hrga iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i potpredsjednik HOK-a Smolić. Na panelu "Identitet hrvatske gastronomije" sudjelovali su Olivera Šarić iz HTZ-a, Periša Boko iz Udruge hrvatskih putničkih agencija, Stanislav Briškolski iz HOK-a te Jašić iz UNWTO-a.
Na Kongresu su dodijeljena i priznanja zaslužnim obrtnicima ugostiteljima koji su svojim nesebičnim radom pridonijeli razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom.