Posjedovati nekretninu, a ne biti u najmu u Hrvatskoj već godinama postaje pravi luksuz. Hrvatska po trendovima na tržištu nekretnina odskače od prosjeka eurozone. Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za nekretnine, kaže za HRT kako se drastičan i nagli pad cijena nekretnina ne očekuje u skorije vrijeme.
Ondje cijene nekretnina blago padaju, a kod nas na godišnjoj razini rastu oko 9 i pol posto.
Ne iznenađuje stoga naša loša pozicija na europskoj ljestvici kada je riječ o rastu cijena nekretnina. Radi se i na novom modelu stambenog zbrinjavanja, a o gorućem pitanju i vječnoj temi u Studiju 4 jutros je govorila Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK.
Trendovi usporili
Što se tiče trenutne situacije na tržištu nekretnina, kazala je kako su svi trendovi usporili.
- Imali smo rast cijena, ali on je manji nego što je bio do sredine 2023. Imamo velik pad broja kupoprodaja svih vrsta nekretnina, pogotovo u Zagrebu i u turističkim središtima po moru i vidimo manje aktivnosti i interesa od kupaca, kazala je.
Što se tiče potražnje, kaže kako se uvijek traže stanovi za stanovanje mladih obitelji, a to su dvosobni i trosobni stanovi, no takvih je sve manje na tržištu po pristupačnim cijenama, kazala je.
Do usporavanja je došlo zbog nepriuštivosti do koje je došlo zbog manjka ponude, kazala je.
Naglasila je kako u Hrvatskoj imamo specifičnosti koje ne postoje u drugim državama.
Veliki krah tržišta 2009. godine
- Imali smo 2009. godine veliki krah tržišta i nakon toga smo imali najdužu ekonomsku krizu koja se odrazila na tržište nekretnina. U tom periodu nismo gradili skoro ništa i građevinski sektor je izgubio jako puno radne snage. Kad je napokon krenuo oporavak, mi smo ga dočekali bez ikakvih novih projekata i proizvoda na tržištu, a potražnje je bilo puno. U tom trenutku su bile povijesno niske kamatne stope na kredite, imali smo zamah u turističkom segmentu i rast BDP-a, rast plaćanja moći građana općenito, znači velika potražnja, a nismo gradili dovoljno i u građevinskom sektoru su i dalje bili veliki izazovi, pojašnjava.
Dodaje kako nam se nakon toga dogodio Covid-19, pa potres, i oboje je direktno ponovno utjecalo na ponudu.
- Iako nam se čini da se posvuda gradi, to nije tako. Statistika je vrlo egzaktna i govori nam da smo prošle godine gradili 15% manje novih stanova i kuća, nego što je to bilo na vrhuncu tržišta sredinom 2000-tih, pa čak i u Jugoslaviji 1985., pojašnjava.
Kaže kako je za to puno razloga.
- Jedan od glavnih je što nema dovoljno velikih zemljišta, nemamo strategije kojima bi se stimuliralo developere da rade velike projekte. Paralelno s time, veliki fokus na turizam nas vrlo direktno lišava ponude, ističe.
Dodaje kako na moru već godinama svatko tko ima nekretninu pretvara ju u stan za turistički najam, a taj trend je prisutan i u Zagrebu.
Nema dovoljno ponude, a velika je potražnja
- Nema dovoljno ponude, a jako je velika potražnja i cijene su skočile, ističe.
Navodi kako je specifičnost u Hrvatskoj bila i ta što smo imali APN, program subvencioniranih kredita za koji, "kad gledamo unatrag, znamo da je bio manjkav na razne načine, ali isto tako smo vidjeli da je on direktno utjecao na porast cijena".
- Na kraju smo i uveli smo euro, a prije toga smo imali dodatnu potražnju i dodatnu aktivnost od građana koji su investirali vlastita sredstva u nekretnine, pojašnjava.
Sve manje građana si može kupiti nekretninu
Govori kako si sve manji broj građana u Hrvatskoj može kupiti nekretninu.
- Kupci traže stanove unutar svojih mogućnosti, ali imamo i jedan popriličan udio kupaca na tržištu, ne samo hrvatskih građana, nego i stranaca, koji kupuju nekretnine kao investiciju, ističe.
Treba li čekati da cijene nekretnina padnu?
- Nekakav drastičan i nagli pad cijena ne očekujemo, osim ako ponovno ne dođe do nekakvih dramatičnih i neočekivanih događaja. Mi u struci zaista ne vidimo prostora za nekakve velike promjene razina prosječnih cijena nekretnina, kazala je i dodala kako nemamo dovoljno ponude da bi do toga došlo.
Novi model stambenog zbrinjavanja
Ističe kako se stambena strategija ne može donijeti preko noći.
- U državi u kojoj je tako visoka stopa vlasništva će biti uvijek vrlo nepopularno uvesti porez na nekretnine. Potrebno je jako puno analiza i mora se jako paziti da se ne oporezuje one koji će od toga onda imati velike financijske izazove. Bilo kakav eventualan porez na nekretnine je važno da bude pravedan i da bude progresivan, rekla je.
U pripremi model priuštivog najma: građani zadovoljni, struka podijeljena
Cijene najma odletjele u nebo
Rekla je da se cijene najma neće spustiti, sve dok nećemo imati više ponuda i dok nećemo svi biti toliko biti fokusirani na najam u turizmu.
- Riješiti probleme koje mi imamo je izuzetno kompleksno. Nažalost, mislim da se ništa neće riješiti preko noći. Stambenu strategiju još ne bih puno komentirala što će ona sve sadržavati. Moramo pričekati točno da vidimo koja će biti njena okosnica. Ali, postoji jako puno prilika. Uglavnom je stambeno zbrinjavanje uloga jedinica lokalne samouprave koje puštaju na tržište primarno nekretnine za najam. Ali mora postojati na državnoj razini dugoročna strategija koja će maknuti veliki fokus s turizma i gledati kako na nekim drugim područjima, osim u Zagrebu, aktivirati mlade ljude da tamo žele živjeti, kazala je.
Savjet onima u potrazi za stanom
- Svakako treba biti oprezan, početi gledati neke dijelove gradova koji nisu možda prije bili na radaru kao najatraktivniji, rekla je, između ostalog.
- Treba biti pažljiv i jako puno tražiti jer to iziskuje jako puno truda i vremena, zaključila je.
Cijeli razgovor možete pogledati OVDJE