StoryEditor
Bizniszanimljive brojke

Korona kriza ugasila je 7.442 obrta od 1. ožujka do danas, ali brojni upravo u njima vide jedini izlaz pa ih je u istom razdoblju otvoreno 9.899

Piše Ljubica Vuko
16. veljače 2021. - 09:48
Nikša Stipanišev/Cropix

Korona-kriza mnoge je bacila na koljena, ostali su bez posla i prihoda. Pokazuje to i podatak iz Obrtnog registra prema kojem su od 1. ožujka 2020. godine do danas u Hrvatskoj odjavljena 7.442 obrta.

Ali isto tako, kriza je natjerala ljude da traže nove načine zarade za život. U istom tom razdoblju je registrirano 9.899 novih obrta, čime se broj aktivnih obrta u Republici Hrvatskoj, kako su nas informirali u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja koji vodi Obrtni registar, povećao za 2.457 te ih je aktivno 91.237.

- Mi obrtnici smo do sada preživjeli brojne krize i iako se trenutna situacija čini najgora, vjerujem da ćemo preživjeti i ovu. Hrvatska obrtnička komora u svakodnevnom je kontaktu s predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, dajemo prijedloge za unaprjeđenje mjera i činimo sve da zaštitimo interese obrtnika. Za mnoge je to bilo ključno u premošćivanju ovog razdoblja i značilo je opstanak.

Nemamo pad u broju obrta, dapače. Ali ističem da i jedan zatvoreni obrt izaziva u meni veliku tugu, jer i sam sam obrtnik i znam koliko je vremena, truda i odricanja uloženo u usavršavanje proizvoda i usluge koju obrtnici pružaju. Nažalost, danak krizi platili su i radnici te brojimo izgubljenih 2213 radnih mjesta – kazao nam je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a.

Kad se usporede podaci krajem siječnja ove i prethodne godine, statistika pokazuje kako je ukupan broj zaposlenih u obrtima (obrtnici i radnici) 31. siječnja 2021. veći za 178 zaposlenih ili 0,1 posto. U godini dana broj obrtnika povećao se za 2.391 ili 2,6 posto, dok je broj radnika zaposlenih kod obrtnika manji za 2.213 radnika ili 2,4 posto.

Kako su nam kazali u HOK-u, prema podacima iz Knjige obrtnika (Obrtni registar) u siječnju 2021. godine u odnosu na ožujak 2020. godine broj obrta porastao je za 2.161 obrt ili 2,43 posto.

U istom razdoblju broj obrtnika povećao se za 2.142 obrtnika ili 2,36 posto, a broj zaposlenih radnika kod obrtnika manji je za 591 radnika li 0,64 posto.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori su nam kazali također, pozivajući se na izvore iz Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kako je u prosincu 2020.. u Hrvatskoj bilo ukupno 1.527.697 zaposlenih od čega je u obrtima bilo zaposleno 186.000 osoba, među kojima su vlasnici/ortaci i radnici.

Udio zaposlenih u obrtima u ukupno zaposlenim osobama u RH u prosincu 2020. iznosio je 12,2 posto.

U godini dana, od zadnjeg dana siječnja 2020. do 31. siječnja 2021., tri ceha bilježe rast broja obrta, a četiri ceha pad broja obrta.

Oni koji su povećali broja obrta su: ceh uslužnog zanatstva 3.025 obrta više ili 7,4 posto; ceh frizera, kozmetičara, njega tijela i fitnes 314 obrta više ili 4,7 posto; te ceh proizvodnog zanatstva 53 obrta više ili 0,7 posto.

Pad je zabilježen u cehu ugostiteljstva i turizma 522 obrta manje ili 4,3 posto; cehu prijevoza osoba i stvari 260 obrta manje ili 3,2 posto; cehu trgovine 180 obrta manje ili 2 posto i cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva 30 obrta manje ili 0,8 posto.

Pitali smo u Hrvatskoj obrtničkoj komori koji su sve njihovi zahtjevi na ublažavanju posljedica uvaženi, te što još predlažu i očekuju od Vlade i nadležnih institucija.

Kao najvažnije riješene zahtjeve u HOK-u ističu uvrštavanje obrtnika kao samozaposlenih osoba u krug osoba s pravom na potporu Hrvatskog za voda za zapoišljavanje (HZZ), kao i otpis doprinosa, u cijelosti ili djelomično, za sve one koji su dobili potpore HZZ-a i uključivanje sezonskih obrta u potpore HZZ-a (omogućena je isplata novčane pomoći za otprilike 7.500 obrtnika). Nadalje ističu nastavak provođenja mjera za očuvanje radnih mjesta te proširenje mjera na sve djelatnosti i sektore, uz transparentnost i promjenu kriterija za mogućnost ostvarivanja potpore, te dostupnost HAMAG kredita svima i po pojednostavljenoj proceduri.

Isto tako među onim što su tražili i dobili navode nadoknadu fiksnih troškova, ali samo za djelatnosti kojima je rad obustavljen ili ograničen i smanjenje svih stopa poreza na dohodak, te omogućavanje svim ugostiteljskim objektima da rade pod jednakim uvjetima (caffe barovi kao i restorani mogu pružati uslugu ''za van'' od 15. veljače 2021.); trajanje mjere očuvanja radnih mjesta dok traje zabrana rada i pad prihoda, povrat fiksnih troškova svima kojima je zabranjen rad i s njima povezanim obrtima ako imaju pad veći od 60 posto, omogućavanje da mjera povrata fiksnih troškova funkcionira na način da država uplati sredstva koje obrtnik mora namjenski potrošiti na fiksne troškove, kao i državna jamstva u 100 postotnom iznosu za kredite pogođenim sektorima u turizmu.

No, popriličan je broj zahtjeva koje Hrvatska obrtnička komora i dalje traži.

- Ustrajemo i dalje u traženjima: da Hrvatski zavod za zapošljavanje kriterije za potpore donosi u dogovoru s HOK-om; osnivanje Garancijskog fonda; oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu; PDV 13 posto za kavu, tople napitke, pivo, vino i sokove; ukidanje poreza na potrošnju; moratorij ovrha (i mogućnost isplate blokiranima mjere očuvanja radnih mjesta; moratorij na kredite i sufinanciranje kamata – navode u HOK-u.

Među zahtjevima obrtnika je i fleksibilnije zakonodavstvo za privremene i povremene poslove uz uvođenje vaučera za zapošljavanje; oslobođenje plaćanja doprinosa kod zapošljavanja mladih obrtnika i oslobođenja poreza na dohodak mladih obrtnika (kao za radnike – 100 posto do 25 godina i 50 posto od 26-30 godina).

Traže i niže doprinose za obvezna osiguranja i bolovanje na teret poslodavca prvih 14 dana; manju osnovicu za obrtnike dobitaše; pomoć pokrivanjem troškova digitalizacije (oprema i stručna pomoć); izmjenu propisa za dodatni rad (sad je 8 sati tjedno, 180 sati godišnje); plaćanje RTV preplate po gospodarskom subjektu, a ne prijamniku.

Nadalje među njihovim zahtjevima je i korištenje mirovine i nastavka obavljanja djelatnosti u obrtu; energično suzbijanje neregistriranih djelatnosti – jer gube svi (nelojalna konkurencija, državni proračun, potkopavanje mjera); produljenje roka za dostavu plaćenih računa za 12. mjesec kao temelj za povrat fiksnih troškova od države do 15. ožujka, a ne do 15. veljače kako je trenutna uputa.

Isto tako traže obustavljanje ovrha za obrtnike kojima je Odlukom Stožera zabranjen rad; izjednačavanje PDV na uslugu pripreme pića s uslugom pripreme hrane (univerzalna stopa od 13 posto); ukidanje poreza na potrošnju; otpisivanje zakupnine obrtnicima koji se nalaze u zakupu prostora u vlasništvu RH i smanjivanje zakupnine u visini od 50 posto za poslovne prostore u vlasništvu države; kao i da se zakonski osiguraju uvjeti za proglas moratorija za ukupni anuitet (glavnica i redovna kamata, zatezna kamata i bilo koja druga vrsta naknade) svim poslovnim subjektima u ugostiteljstvu i turizmu dok traju posebne okolnosti.

- Osobito nam je žao što Vlada nije uvažila naš zahtjev o donošenju posebnog zakona o proglašenju moratorija na otplatu i kredita i leasinga, što je posebno problematično u sektoru putničkog prijevoza, ali i kod ostalih obrtnika koji su imali ulaganja, sve u želji da budu što konkurentniji na tržištu – kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

U godini dana (siječanj 2021. u odnosu na siječanj 2020.) broj obrta u Republici Hrvatskoj veći je za 2.400 obrta ili 2,7 posto.

U pet godina (siječanj 2021. u odnosu na siječanj 2016. godine) broj obrta u Republici Hrvatskoj veći je za 15.034 obrt ili 19,8 posto.

U deset godina (siječanj 2021. u odnosu na siječanj 2011.) broj obrta u Republici Hrvatskoj veći je za 3.254 obrt ili 3,7 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. travanj 2021 01:29