Euru građani vjeruju više nego što su vjerovali u kunu jer je trenutno samo šest posto kompletne štednje u bankama, ili 2,3 milijarde eura, u stranoj valuti, uglavnom u američkim dolarima i švicarskim francima.
Tako se čini da u prvim mjesecima otkad je euro postao domaća valuta štediše nisu potražili novu rezervnu valutu. Rezervnu valutu ovdašnji su ljudi uvijek imali, prvo je to bila njemačka marka, a potom euro. U njima su se računale, prodavale i plaćale stvari čije su se vrijednosti tako štitile od tečajnih i kojekakvih tržišnih kolebanja: vrijednosti stanova, kuća, automobila, zemljišta.
Stabilan udio eura
Poslije eura, koji je od siječnja u Hrvatskoj postao domaća valuta, građani najviše vjeruju američkom dolaru i švicarskom franku, a iz Hrvatske narodne banke...